Opozicionim strankama na Kosovu nisu upućeni neki eksplicitni zahtevi od specijalnih izaslanika Sjedinjenih Država i Evropske unije (EU) Gabriela Escobara i Miroslava Lajčaka.
Eskobar i Lajčak su se 6. juna u Prištini sastali sa liderima tri opozicione stranke na Kosovu, Demokratske partije Kosova (PDK), Demokratskog saveza Kosova (LDK) i Alijanse za budućnost Kosova (AAK).
Kako kažu zvaničnici ovih stranaka, na sastanku sa zapadnim diplomatama razgovarano je o aktuelnoj krizi na sjeveru Kosova i zahtevima koji su upućeni Vladi Kosova za smirivanje tenzija.
Prijedlog Zapada 'izveo bi sjever Kosova iz krize'
S druge strane, Arton Demhasaj iz nevladine organizacije Çohu ocjenjuje da su Eskobar i Lajčak sa opozicionim strankama razgovarali i o "alternativnim opcijama za izlazak iz krize".
Tenzije na sjeveru Kosova su se ponovo podigle krajem maja zbog odluke kosovskih vlasti da nasilnim putem preuzme opštinske zgrade u opštinama na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Cilj kosovskih vlasti za ovakvo djelovanje je bio da albanski gradonačelnici počnu sa radom, uprkos činjenici da ih Srbi ne prihvataju nakon što su bojkotovali aprilske izbore.
Sve ovo je uticalo i na pogoršanje odnosa Kosova sa zapadnim zemljama, koje su oštro osudile dešavanja na sjeveru i sada traže deeskalaciju, raspisivanje novih izbora i povratak dijalogu sa Srbijom.
Ove zahtjeve su kosovskom premijeru Albinu Kurtiju preneli američki i evropski izaslanik Gabriel Escobar i Miroslav Lajčak uz napomenu da odgovor očekuju do petka jer moraju svoje pretpostavljene da obavjeste da li je posrednička misija bila uspješna ili ne.
Takođe, od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića su zatražili da ubedi Srbe na Kosovu da učestvuju na izborima bez uslovljavanja.
Da li je opozicija upoznata sa eventualnim posljedicama?
Vlora Çitaku, potpredsjednica najveće opozicione stranke Demokratske partije Kosova, kaže da je sastanak sa Escobarom i Lajčakom bio uobičajen, odnosno da su razmjenjene informacije oko aktuelnih političkih dešavanja. Bilo je riječi i o "zategnutim odnosima Kosova sa svojim saveznicima" zbog posljednjih odluka vlasti.
Ipak, Çitaku nije jasno precizirala da li su ih predstavnici SAD i EU upoznali sa eventualnim mjerama koje će preduzeti protiv Kosova, ukoliko odbije da ispuni zahtjeve.
"Razgovarano je površno. Naravno, tražili smo da Kosovo ne trpi zbog jednog čovjeka. Kosovo je veće od pojedinca i ne pripada jednoj osobi i Kosovo ne bi trebalo da plati cijenu amaterskog i avanturističkog ponašanja premijera Kurtija", kaže Çitaku za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Potpredsjednik Demokratskog saveza Kosova Lutfi Haziri takođe kaže da su sa Escobarom i Lajčakom razgovarali o situaciji na sjeveru i zastoju u odnosima između Vlade Kosova i zapadnih partnera. Dodaje da se nije detaljnije razgovaralo o mogućim posljedicama po Kosovo u slučaju da premijer Kurti ne prihvati zahtjeve oko smirivanja tenzija.
"Ova konfrontacija međunarodnih posrednika je sa ovim dijelom (Vladom Kosova), jer su oni glavni nosioci. Oni su odgovorni i u ovom slučaju će snositi glavne posljedice. I raduje nas činjenica da neće biti kolektivnih posljedica", navodi on za RSE.
Da li je moguće rušenje Vlade?
Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj je u srijedu, 7. juna, rekao da bi Vlada Kosova do petka trebala da donese odluku o smirivanju tenzija na sjeveru, te ukazao da opozicija ima dovoljan broj poslanika za pokretanje inicijative da se izglasa nepovjerenje Vladi Kosova.
"Zahtjev (za izglasavanje nepovjerenja Vladi Kosova) je pravo rješenje, to je demokratija i to bi bilo korisno za ceo politički spektar, uključujući većinu na vlasti. Imamo glasove. Opozicija ima neophodan broj (posanika) da pokrene ovaj zahtjev", rekao je Haradinaj.
Arton Demhasaj iz organizacije Çohu ne isključuje mogućnost da je na sastancima međunarodnih izaslanika i opozicije razgovarano izglasavanju nepovjerenja Vladi Kosova. On ocjenjuje da je tako nešto u skladu sa izjavom američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara, koji je 6. juna rekao da ne podržava pojedinca koji "nema instinkt za saradnju", aludirajući na premijera Albina Kurtija.
"To može biti i neka vrsta ’prijetnje‘ Vladi da ‘ukoliko se ne pokreneš, možemo naći druge partnere, da se nastavi dalje, da se odblokira situacija‘. Dakle, ukoliko AAK pokrene izglasavanje nepovjerenja Vladi neće biti uzaludno, može biti da je tako nešto koordinisano sa Amerikancima", smatra Demhasaj.
Opozicija podjeljena oko prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi
Da bi se pokrenula inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi potrebno je 40 poslanika u Skupštini Kosova. A da bi se srušila Vlada potrebna je prosta većina, odnosno 61 od 120 poslanika.
Trenutno vladajući Pokret Samoopredjeljenje ima 57 poslanika u Skupštini Kosova. Opoziciona Demokratska partija Kosova ima osamnaest poslanika, Demokratski savez Kosova šesnaest, a Alijansa za budućnost Kosova osam. Ove tri stranke zajedno imaju 42 poslanika, što je dovoljan broj da se pokrene inicijativa za izglasavanje nepovjerenja izvršnoj vlasti.
Multietnička poslanička grupa ima osam poslanika, još trinaest je bez poslaničke grupe među kojima je devet poslanika iz redova Srpske liste - najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku zvaničnog Beograda.
Lider AAK-a Ramush Haradinaj kaže da postoje poslanici iz redova vladajuće većine, koji bi mogli da glasaju za nepovjerenje Vladi.
Međutim, potpredsjednica PDK-a, Vlora Çitaku, poručuje da opozicija ima oko 40 glasova u Skupštini Kosova i da se ne bi trebalo fokusirati na "male političke taktike". Smatra da premijer Kurti treba da razmisli o koordinaciji narednih koraka sa zapadnim partnerima.
"PDK će koristiti sve političke i parlamentarne instrumente da spriječi premijera (Kurtija) da uništi evroatlantsku budućnost Kosova", kaže Çitaku ne precizirajući da li će njena stranka podržati eventualni zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Potpredsjednik LDK-a Lutfi Haziri takođe smatra da nije trenutak da se izglasava nepovjerenje Vladi Kosova.
"Pozicija opozicije nije jaka kada je riječ o zahtjevu koji je pokrenuo bivši premijer Ramush Haradinaj, kao predsjednik AAK. Postoji određeni broj poslanika koji mogu da pokrenu prijedlog, ali će se završiti raspravom i bezuspješno. LDK nije zainteresovan da se pridruži neuspješnom zahtjevu", kaže Haziri.
Da li opozicija čeka pogodan trenutak?
Arton Demhasaj iz nevladine organizacije Çohu podsjeća da je opozicija i ranije izlazila sa idejama o rušenju Vlade koju neki poslanici nisu podržavali, dok zahtjev ne uđe u Skupštinu.
"Oni (poslanici) ne prihvataju unapred. Možda trenutno posmatraju situaciju, dokle Vlada može da ide i da li ispunjava zahtjeve međunarodnih partnera ili ne. Neki misle da možda neće ni biti zahtjeva, da neće biti prikupljeni potrebni formalni potpisi. Ali, ako Vlada ne ispoštuje rok koji su dali međunarodni partneri, onda zahtjev postaje ozbiljan, potpisi se prikupljaju i brzo može da ode u Skupštinu", navodi on.
Američki izaslanik Escobar je rekao da zahtjevi oko smirivanja tenzija ne predstavljaju ultimatum za Vladu Kosova, već da postoji rok u okviru kog mora da podnese izvještaj Bijeloj kući oko rezultata njegove posjete Kosovu i Srbiji.
Isti dan bi evropski izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak trebao da podnese izvještaj šefu diplomatije EU Josepu Borellu.
U međuvremenu je Escobar 7. juna iz Beograda rekao da se tenzije na sjeveru Kosova moraju odmah smiriti, odnosno da ne želi da čeka jul ili nove izbore.
Ponovio je da je formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom "zakonska obaveza" za Vladu Kosova i da mora da bude formirana ukoliko zvanična Priština želi da napreduje u evroatlantskim integracijama.
"Pitanje je samo da li će se to desiti sa ovom ili sa nekom drugom Vladom", rekao je Escobar.
Zajednica opština sa srpskom većinom je dogovorena 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa. Uprkos brojnim pozivima međunarodne zajednice da taj sporazum realizuje, Kosovo je kategorički odbijalo uz obrazloženje da bi Zajednica imala široka ovlašćenja čime bi se ugrozila unutrašnja funkcionalnost zemlje.
Kako kažu zvaničnici ovih stranaka, na sastanku sa zapadnim diplomatama razgovarano je o aktuelnoj krizi na sjeveru Kosova i zahtevima koji su upućeni Vladi Kosova za smirivanje tenzija.
Prijedlog Zapada 'izveo bi sjever Kosova iz krize'
S druge strane, Arton Demhasaj iz nevladine organizacije Çohu ocjenjuje da su Eskobar i Lajčak sa opozicionim strankama razgovarali i o "alternativnim opcijama za izlazak iz krize".
Tenzije na sjeveru Kosova su se ponovo podigle krajem maja zbog odluke kosovskih vlasti da nasilnim putem preuzme opštinske zgrade u opštinama na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Cilj kosovskih vlasti za ovakvo djelovanje je bio da albanski gradonačelnici počnu sa radom, uprkos činjenici da ih Srbi ne prihvataju nakon što su bojkotovali aprilske izbore.
Sve ovo je uticalo i na pogoršanje odnosa Kosova sa zapadnim zemljama, koje su oštro osudile dešavanja na sjeveru i sada traže deeskalaciju, raspisivanje novih izbora i povratak dijalogu sa Srbijom.
Ove zahtjeve su kosovskom premijeru Albinu Kurtiju preneli američki i evropski izaslanik Gabriel Escobar i Miroslav Lajčak uz napomenu da odgovor očekuju do petka jer moraju svoje pretpostavljene da obavjeste da li je posrednička misija bila uspješna ili ne.
Takođe, od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića su zatražili da ubedi Srbe na Kosovu da učestvuju na izborima bez uslovljavanja.
Da li je opozicija upoznata sa eventualnim posljedicama?
Vlora Çitaku, potpredsjednica najveće opozicione stranke Demokratske partije Kosova, kaže da je sastanak sa Escobarom i Lajčakom bio uobičajen, odnosno da su razmjenjene informacije oko aktuelnih političkih dešavanja. Bilo je riječi i o "zategnutim odnosima Kosova sa svojim saveznicima" zbog posljednjih odluka vlasti.
Ipak, Çitaku nije jasno precizirala da li su ih predstavnici SAD i EU upoznali sa eventualnim mjerama koje će preduzeti protiv Kosova, ukoliko odbije da ispuni zahtjeve.
"Razgovarano je površno. Naravno, tražili smo da Kosovo ne trpi zbog jednog čovjeka. Kosovo je veće od pojedinca i ne pripada jednoj osobi i Kosovo ne bi trebalo da plati cijenu amaterskog i avanturističkog ponašanja premijera Kurtija", kaže Çitaku za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Potpredsjednik Demokratskog saveza Kosova Lutfi Haziri takođe kaže da su sa Escobarom i Lajčakom razgovarali o situaciji na sjeveru i zastoju u odnosima između Vlade Kosova i zapadnih partnera. Dodaje da se nije detaljnije razgovaralo o mogućim posljedicama po Kosovo u slučaju da premijer Kurti ne prihvati zahtjeve oko smirivanja tenzija.
"Ova konfrontacija međunarodnih posrednika je sa ovim dijelom (Vladom Kosova), jer su oni glavni nosioci. Oni su odgovorni i u ovom slučaju će snositi glavne posljedice. I raduje nas činjenica da neće biti kolektivnih posljedica", navodi on za RSE.
Da li je moguće rušenje Vlade?
Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj je u srijedu, 7. juna, rekao da bi Vlada Kosova do petka trebala da donese odluku o smirivanju tenzija na sjeveru, te ukazao da opozicija ima dovoljan broj poslanika za pokretanje inicijative da se izglasa nepovjerenje Vladi Kosova.
"Zahtjev (za izglasavanje nepovjerenja Vladi Kosova) je pravo rješenje, to je demokratija i to bi bilo korisno za ceo politički spektar, uključujući većinu na vlasti. Imamo glasove. Opozicija ima neophodan broj (posanika) da pokrene ovaj zahtjev", rekao je Haradinaj.
Arton Demhasaj iz organizacije Çohu ne isključuje mogućnost da je na sastancima međunarodnih izaslanika i opozicije razgovarano izglasavanju nepovjerenja Vladi Kosova. On ocjenjuje da je tako nešto u skladu sa izjavom američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara, koji je 6. juna rekao da ne podržava pojedinca koji "nema instinkt za saradnju", aludirajući na premijera Albina Kurtija.
"To može biti i neka vrsta ’prijetnje‘ Vladi da ‘ukoliko se ne pokreneš, možemo naći druge partnere, da se nastavi dalje, da se odblokira situacija‘. Dakle, ukoliko AAK pokrene izglasavanje nepovjerenja Vladi neće biti uzaludno, može biti da je tako nešto koordinisano sa Amerikancima", smatra Demhasaj.
Opozicija podjeljena oko prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi
Da bi se pokrenula inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi potrebno je 40 poslanika u Skupštini Kosova. A da bi se srušila Vlada potrebna je prosta većina, odnosno 61 od 120 poslanika.
Trenutno vladajući Pokret Samoopredjeljenje ima 57 poslanika u Skupštini Kosova. Opoziciona Demokratska partija Kosova ima osamnaest poslanika, Demokratski savez Kosova šesnaest, a Alijansa za budućnost Kosova osam. Ove tri stranke zajedno imaju 42 poslanika, što je dovoljan broj da se pokrene inicijativa za izglasavanje nepovjerenja izvršnoj vlasti.
Multietnička poslanička grupa ima osam poslanika, još trinaest je bez poslaničke grupe među kojima je devet poslanika iz redova Srpske liste - najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku zvaničnog Beograda.
Lider AAK-a Ramush Haradinaj kaže da postoje poslanici iz redova vladajuće većine, koji bi mogli da glasaju za nepovjerenje Vladi.
Međutim, potpredsjednica PDK-a, Vlora Çitaku, poručuje da opozicija ima oko 40 glasova u Skupštini Kosova i da se ne bi trebalo fokusirati na "male političke taktike". Smatra da premijer Kurti treba da razmisli o koordinaciji narednih koraka sa zapadnim partnerima.
"PDK će koristiti sve političke i parlamentarne instrumente da spriječi premijera (Kurtija) da uništi evroatlantsku budućnost Kosova", kaže Çitaku ne precizirajući da li će njena stranka podržati eventualni zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Potpredsjednik LDK-a Lutfi Haziri takođe smatra da nije trenutak da se izglasava nepovjerenje Vladi Kosova.
"Pozicija opozicije nije jaka kada je riječ o zahtjevu koji je pokrenuo bivši premijer Ramush Haradinaj, kao predsjednik AAK. Postoji određeni broj poslanika koji mogu da pokrenu prijedlog, ali će se završiti raspravom i bezuspješno. LDK nije zainteresovan da se pridruži neuspješnom zahtjevu", kaže Haziri.
Da li opozicija čeka pogodan trenutak?
Arton Demhasaj iz nevladine organizacije Çohu podsjeća da je opozicija i ranije izlazila sa idejama o rušenju Vlade koju neki poslanici nisu podržavali, dok zahtjev ne uđe u Skupštinu.
"Oni (poslanici) ne prihvataju unapred. Možda trenutno posmatraju situaciju, dokle Vlada može da ide i da li ispunjava zahtjeve međunarodnih partnera ili ne. Neki misle da možda neće ni biti zahtjeva, da neće biti prikupljeni potrebni formalni potpisi. Ali, ako Vlada ne ispoštuje rok koji su dali međunarodni partneri, onda zahtjev postaje ozbiljan, potpisi se prikupljaju i brzo može da ode u Skupštinu", navodi on.
Američki izaslanik Escobar je rekao da zahtjevi oko smirivanja tenzija ne predstavljaju ultimatum za Vladu Kosova, već da postoji rok u okviru kog mora da podnese izvještaj Bijeloj kući oko rezultata njegove posjete Kosovu i Srbiji.
Isti dan bi evropski izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak trebao da podnese izvještaj šefu diplomatije EU Josepu Borellu.
U međuvremenu je Escobar 7. juna iz Beograda rekao da se tenzije na sjeveru Kosova moraju odmah smiriti, odnosno da ne želi da čeka jul ili nove izbore.
Ponovio je da je formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom "zakonska obaveza" za Vladu Kosova i da mora da bude formirana ukoliko zvanična Priština želi da napreduje u evroatlantskim integracijama.
"Pitanje je samo da li će se to desiti sa ovom ili sa nekom drugom Vladom", rekao je Escobar.
Zajednica opština sa srpskom većinom je dogovorena 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa. Uprkos brojnim pozivima međunarodne zajednice da taj sporazum realizuje, Kosovo je kategorički odbijalo uz obrazloženje da bi Zajednica imala široka ovlašćenja čime bi se ugrozila unutrašnja funkcionalnost zemlje.
