Evropskim prijedlogom o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije predviđeno je i intenzivaranje saradnje u ekonomiji, a poznavaoci političkih i ekonomskih prilika u regionu vjeruju da će taj plan približiti Kosovo inicijativi Otvoreni Balkan, što je politička elita na Kosovu u prethodnom periodu odlučno odbijala.
O evropskom prijedlogu u ponedjeljak u Briselu razgovarali su premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon čega je na sajtu Evropske spoljne službe objavljen sadržaj tog sporazuma u 11 tačaka, o kome dvije strane treba da nastave razgovore.
U tački 6 evropskog prijedloga navedeno je da, iako ovaj sporazum predstavlja važan korak normalizacije, obe strane će sa novim zamahom nastaviti proces dijaloga koji vodi EU.
"Strane su saglasne da povećaju buduću saradnju u oblasti ekonomije, nauke i tehnologije, saobraćaja i povezivanja, pravosudnih i policijskih odnosa, pošte i telekomunikacija, zdravstva, kulture, vjere, sporta, zaštite životne sredine, nestalih, raseljenih lica i drugim sličnim oblastima kroz zaključivanje posebnih sporazuma", piše u evropskom prijedlogu.
Detalji će biti dogovoreni u dodatnim sporazumima koji će biti omogućeni dijalogom koji vodi EU.
Inicijativu Otvoreni Balkan pokrenuli su lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije kako bi se obezbjedio slobodan protok ljudi, robe i usluga između zemalja članica u cilju jačanja regionalne saradnje i ekonomskih odnosa. Crna Gora i Bosna i Hercegovina pokazuju interesovanje za priključenje, ali Kosovo do sada to nije htjelo, uprkos tome što im je Edi Rama više puta sugerisao.
Nova runda dijaloga između Kosova i Srbije i prijedlog koji nudi Evropska unija u perspektivi otvaraju mogućnosti da se ekonomska saradnja dvije strane ostvari kroz regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan. Sa tim stavom saglasan je novinar i analitičar sa Kosova Idro Seferi, koji navodi da i evropski sporazum i inicijativa Otvoreni Balkan nude dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju.
"Svakako da ukoliko dođe do prihvatanja sporazuma ne vidim više razloga za protivljenje Otvorenom Balkanu, s obzirom da bi bilateralni odnosi bili mnogo bolji, a samim tim i mogućnosti da se takvi projekti razviju biće mnogo veći", ocjenjuje Seferi.
Idro Seferi/Klan Kosova
On smatra da bi ponovni poziv Kosovu da se priključi Otvorenom Balkanu bio znak realizacije dogovora dvije strane.
"Mislim da bi nakon par mjeseci poziv da se Kosovo priključi Otvorenom Balkanu bio znak u realizaciji dogovora i da je u redu da se ide ka tome. Mislim da će to ipak sačekati nekoliko mjeseci, kada ćemo imati objašnjenja kako će se odvijati realizacija svih tih stvari koje se očekuju, pa tek onda regionalna saradnja", rekao je Seferi za Kosovo onlajn.
Seferi ističe da će pitanje aktuelne situacije između Kosova i Srbije, ako ide u duhu smanjenja problema, od presudnog značaja uticati na kreiranje zajedničkog regionalnog tržišta i priključivanje Kosova Otvorenom Balkanu.
"Jedan dio javnosti na Kosovu smatra da se tim projektom ništa ne gubi, već se otvaraju nove šanse, jer tu inicijativu podržavaju međunarodna zajednica i SAD, te da je dobra za Kosovo jer bi omogućila da se izvoze domaća roba i proizvodi u susjedne zemlje bez ograničenja, kao i da se ljudi lakše kreću", kazao je Seferi.
Međutim, Seferi navodi da na Kosovu ima mnogo i protivnika zato što je ta Inicijativa viđena na početku "kao srpska ideja".
"Odbija ih taj projekat zbog toga što Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina nisu bile na početku svega toga. Nisu htjeli da daju mogućnost tom projektu jer bi onda izgledalo da bilateralni odnosi nisu važni", rekao je Seferi.
Što se tiče Albanije inicijativa je, kaže Seferi, skoro u potpunosti prihvaćena samim tim što je premijer Edi Rama jedan od potpisnika i promoter te ideje kao mogućnosti za razvoj i napredak, kako zemlje, tako i čitave regije.
"Svakako takve ideje nisu nove u Evropi i mogu biti funkcionalne i u regionu, ali se postavlja pitanje koliko zemlje žele i imaju tu agendu, odnosno regionalnu saradnju kao prioritet", zaključuje Seferi.
Predsjednik Libertarijanskog kluba Libek i urednik portala Talas Miloš Nikolić izrazio je nadu da će evropski plan približiti donosioce odluka na Kosovu regionalnim ekonomskim integracijama kroz inicijativu Otvoreni Balkan.
Miloš Nikolić/Twitter
"Ovaj prijedlog i po svom slovu i po svom duhu upućuje na normalizaciju kroz produbljivanje regionalne saradnje. Nema brže normalizacije od ekonomske normalizacije odnosa između ljudi i privreda. Kako se kaže kapital je najveća kukavica, jer prvi beži od nestabilnosti, tako kapital često i krči puteve saradnje koji su opterećeni visokom politikom", navodi Nikolić.
Normalizacija odnosa kroz ekonomsku integraciju, objašnjava Nikolić, znači i da se ljudi u regionu slobodno kreću, zapošljavaju i školuju, zaštićeni dogovorenim pravilima koja se odgovorno sprovode.
"Ovo ujedno može da bude i strukturno najodrživiji vid normalizacije jer vodi ka stvaranju zdravih podsticaja ka rastu, napretku i razvoju što je sve preko potrebno čitavom našem regionu", ističe Nikolić.
Naglašava da Kosovo može samo da ima koristi od priključenja inicijativi Otvoreni Balkan.
"Ne vidim nijedan razuman ekonomski razlog zašto bi neko danas imao problem sa stvaranjem zajedničkog regionalnog tržišta kroz bržu integraciju. Ko ima problema sa ovim, zapravo ima problema sa evropskim integracijama, kao i sa samim konceptom Evropske unije koja je utemeljena na četiri slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala", navodi on.
Regionalno tržište sastavljeno od svih naših privreda postalo bi privlačnija destinacija za strane direktne investicije, zaključuje Nikolić.
Prema njegovim riječima zajedničko tržište potencijalno bi moglo da bude most i ka bržoj integraciji sa evropskim jedinstvenim tržištem čitavog našeg regiona.
"Prigovori koje smo do sada čuli sa Kosova uglavnom su bili političke prirode i oni nisu imali mnogo veze sa ekonomskom logikom. Vjerujem da ćemo ove godine svi zajedno prisustvovati integraciji i preostalih privreda Zapadnog Balkana inicijativi Otvoreni Balkan jer danas nema nikakve dileme da je ova inicijativa dobra za sve", uvjeren je Nikolić.
Kada je riječ o regionalnim inicijativama Direktor Albanskog centra za ekonomska istraživanja Zef Preci daje prednost Berlinskom procesu, koji, kako kaže, ima mogućnost da pokrene mehanizme koji bi približili zemllje regiona, što sa Otvorenim Balkanom, tvrdi, nije slučaj.
"Više je mogao da evidentira probleme nego što je mogao da pruži njihovo rješenje kao što može Berlinski proces, koji istovremeno ima fondove, ima strukturu, ima mogućnost da pokrene procese i čija je suština približavanje zemalja, jedne sa drugom i istovremeno sa Evropskom unijom", smatra Preci.
On čak ne vjeruje da će se Otvoreni Balkan realizovati u obliku u kakvom su ga zamislili potpisnici, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev, ali da će ponovnoj aktuelizaciji inicijative doprineti razgovori u Briselu i francusko-njemački prijedlog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Direktor Albanskog centra za ekonomska istraživanja Zef Preci/Kosovo online
"Mislim da će Sporazum o stabilizaciji odnosa između Srbije i Kosova, poznat kao francusko-njemački plan, koji uživa podršku Sjedinjenih Američkih Država, pružiti mogućnost da ovaj instrument dobije na pažnji, ali bez očekivanja na kojem je izgrađen na početku", rekao je Preci.
"Otvorenom Balkanu opet će biti pružena pažnja, poslužiće političkim vezama da nastave sa serijom sastanaka", kazao je Preci.
Izvor: Kosovo Online
U tački 6 evropskog prijedloga navedeno je da, iako ovaj sporazum predstavlja važan korak normalizacije, obe strane će sa novim zamahom nastaviti proces dijaloga koji vodi EU.
"Strane su saglasne da povećaju buduću saradnju u oblasti ekonomije, nauke i tehnologije, saobraćaja i povezivanja, pravosudnih i policijskih odnosa, pošte i telekomunikacija, zdravstva, kulture, vjere, sporta, zaštite životne sredine, nestalih, raseljenih lica i drugim sličnim oblastima kroz zaključivanje posebnih sporazuma", piše u evropskom prijedlogu.
Detalji će biti dogovoreni u dodatnim sporazumima koji će biti omogućeni dijalogom koji vodi EU.
Inicijativu Otvoreni Balkan pokrenuli su lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije kako bi se obezbjedio slobodan protok ljudi, robe i usluga između zemalja članica u cilju jačanja regionalne saradnje i ekonomskih odnosa. Crna Gora i Bosna i Hercegovina pokazuju interesovanje za priključenje, ali Kosovo do sada to nije htjelo, uprkos tome što im je Edi Rama više puta sugerisao.
Nova runda dijaloga između Kosova i Srbije i prijedlog koji nudi Evropska unija u perspektivi otvaraju mogućnosti da se ekonomska saradnja dvije strane ostvari kroz regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan. Sa tim stavom saglasan je novinar i analitičar sa Kosova Idro Seferi, koji navodi da i evropski sporazum i inicijativa Otvoreni Balkan nude dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju.
"Svakako da ukoliko dođe do prihvatanja sporazuma ne vidim više razloga za protivljenje Otvorenom Balkanu, s obzirom da bi bilateralni odnosi bili mnogo bolji, a samim tim i mogućnosti da se takvi projekti razviju biće mnogo veći", ocjenjuje Seferi.
Idro Seferi/Klan Kosova
On smatra da bi ponovni poziv Kosovu da se priključi Otvorenom Balkanu bio znak realizacije dogovora dvije strane.
"Mislim da bi nakon par mjeseci poziv da se Kosovo priključi Otvorenom Balkanu bio znak u realizaciji dogovora i da je u redu da se ide ka tome. Mislim da će to ipak sačekati nekoliko mjeseci, kada ćemo imati objašnjenja kako će se odvijati realizacija svih tih stvari koje se očekuju, pa tek onda regionalna saradnja", rekao je Seferi za Kosovo onlajn.
Seferi ističe da će pitanje aktuelne situacije između Kosova i Srbije, ako ide u duhu smanjenja problema, od presudnog značaja uticati na kreiranje zajedničkog regionalnog tržišta i priključivanje Kosova Otvorenom Balkanu.
"Jedan dio javnosti na Kosovu smatra da se tim projektom ništa ne gubi, već se otvaraju nove šanse, jer tu inicijativu podržavaju međunarodna zajednica i SAD, te da je dobra za Kosovo jer bi omogućila da se izvoze domaća roba i proizvodi u susjedne zemlje bez ograničenja, kao i da se ljudi lakše kreću", kazao je Seferi.
Međutim, Seferi navodi da na Kosovu ima mnogo i protivnika zato što je ta Inicijativa viđena na početku "kao srpska ideja".
"Odbija ih taj projekat zbog toga što Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina nisu bile na početku svega toga. Nisu htjeli da daju mogućnost tom projektu jer bi onda izgledalo da bilateralni odnosi nisu važni", rekao je Seferi.
Što se tiče Albanije inicijativa je, kaže Seferi, skoro u potpunosti prihvaćena samim tim što je premijer Edi Rama jedan od potpisnika i promoter te ideje kao mogućnosti za razvoj i napredak, kako zemlje, tako i čitave regije.
"Svakako takve ideje nisu nove u Evropi i mogu biti funkcionalne i u regionu, ali se postavlja pitanje koliko zemlje žele i imaju tu agendu, odnosno regionalnu saradnju kao prioritet", zaključuje Seferi.
Predsjednik Libertarijanskog kluba Libek i urednik portala Talas Miloš Nikolić izrazio je nadu da će evropski plan približiti donosioce odluka na Kosovu regionalnim ekonomskim integracijama kroz inicijativu Otvoreni Balkan.
Miloš Nikolić/Twitter
"Ovaj prijedlog i po svom slovu i po svom duhu upućuje na normalizaciju kroz produbljivanje regionalne saradnje. Nema brže normalizacije od ekonomske normalizacije odnosa između ljudi i privreda. Kako se kaže kapital je najveća kukavica, jer prvi beži od nestabilnosti, tako kapital često i krči puteve saradnje koji su opterećeni visokom politikom", navodi Nikolić.
Normalizacija odnosa kroz ekonomsku integraciju, objašnjava Nikolić, znači i da se ljudi u regionu slobodno kreću, zapošljavaju i školuju, zaštićeni dogovorenim pravilima koja se odgovorno sprovode.
"Ovo ujedno može da bude i strukturno najodrživiji vid normalizacije jer vodi ka stvaranju zdravih podsticaja ka rastu, napretku i razvoju što je sve preko potrebno čitavom našem regionu", ističe Nikolić.
Naglašava da Kosovo može samo da ima koristi od priključenja inicijativi Otvoreni Balkan.
"Ne vidim nijedan razuman ekonomski razlog zašto bi neko danas imao problem sa stvaranjem zajedničkog regionalnog tržišta kroz bržu integraciju. Ko ima problema sa ovim, zapravo ima problema sa evropskim integracijama, kao i sa samim konceptom Evropske unije koja je utemeljena na četiri slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala", navodi on.
Regionalno tržište sastavljeno od svih naših privreda postalo bi privlačnija destinacija za strane direktne investicije, zaključuje Nikolić.
Prema njegovim riječima zajedničko tržište potencijalno bi moglo da bude most i ka bržoj integraciji sa evropskim jedinstvenim tržištem čitavog našeg regiona.
"Prigovori koje smo do sada čuli sa Kosova uglavnom su bili političke prirode i oni nisu imali mnogo veze sa ekonomskom logikom. Vjerujem da ćemo ove godine svi zajedno prisustvovati integraciji i preostalih privreda Zapadnog Balkana inicijativi Otvoreni Balkan jer danas nema nikakve dileme da je ova inicijativa dobra za sve", uvjeren je Nikolić.
Kada je riječ o regionalnim inicijativama Direktor Albanskog centra za ekonomska istraživanja Zef Preci daje prednost Berlinskom procesu, koji, kako kaže, ima mogućnost da pokrene mehanizme koji bi približili zemllje regiona, što sa Otvorenim Balkanom, tvrdi, nije slučaj.
"Više je mogao da evidentira probleme nego što je mogao da pruži njihovo rješenje kao što može Berlinski proces, koji istovremeno ima fondove, ima strukturu, ima mogućnost da pokrene procese i čija je suština približavanje zemalja, jedne sa drugom i istovremeno sa Evropskom unijom", smatra Preci.
On čak ne vjeruje da će se Otvoreni Balkan realizovati u obliku u kakvom su ga zamislili potpisnici, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev, ali da će ponovnoj aktuelizaciji inicijative doprineti razgovori u Briselu i francusko-njemački prijedlog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Direktor Albanskog centra za ekonomska istraživanja Zef Preci/Kosovo online
"Mislim da će Sporazum o stabilizaciji odnosa između Srbije i Kosova, poznat kao francusko-njemački plan, koji uživa podršku Sjedinjenih Američkih Država, pružiti mogućnost da ovaj instrument dobije na pažnji, ali bez očekivanja na kojem je izgrađen na početku", rekao je Preci.
"Otvorenom Balkanu opet će biti pružena pažnja, poslužiće političkim vezama da nastave sa serijom sastanaka", kazao je Preci.
Izvor: Kosovo Online
