Ekspert za Balkan iz Centra za analizu evropske politike Janusz Bugajski kaže da je francusko-njemački prijedlog suviše ograničen da bi obezbedio normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije kroz međusobno priznanje, prenosi Albanian post.
Bugajski u intervjuu za "Albanian post" naglašava da je svako administrativno tijelo na etničkoj ili vjerskoj osnovi na Kosovu, misleći pritom na ZSO, “recept” za neslaganje, za sporove, sukobe i manipulacije od strane Srbije i Rusije.
Dijalog Kosova i Srbije ušao je u novu, mnogo dinamičniju fazu nakon francusko-njemačkog prijedloga, jeste li videli o kom prijedlogu je riječ?
Ažurirani, ali neobjavljeni francusko-njemački prijedlog imaće ograničenu kilometražu osim ako nije popraćen rasporedima, poticajima i mehanizmima za provođenje međudržavnog međusobnog priznavanja. Činjenica da prijedlog nije javno objavljen stvorila je još više problema svakoj strani da na različite načine tumači njegov sadržaj i ne slaže se oko njegovih ciljeva. U verziji koju sam video, prijedlog je veoma ograničen da bi se obezbjedila „normalizacija“ kroz međusobno priznavanje i ostaje veoma nejasan u vezi sa državljanstvom Kosova i njegovom važnosti za regionalnu bezbjednost i ekonomski razvoj.
Sjever Kosova se posljednjih mjeseci pretvorio u arenu gdje Kosovo i Srbija odmjeravaju svoje snage. Šta bi po vašem mišljenju bilo najidealnije rješenje za sjever, a samim tim i za srpsku zajednicu na Kosovu, stvaranje ZSO ili korekcija granica i zašto?
Kosovo bi trebalo da se fokusira na decentralizaciju i lokalno donošenje odluka za upravljanje opštinskim pitanjima. Plus, pun skup kolektivnih etničkih prava u pogledu jezika, obrazovanja, kulture, simbolike i vjerskih rituala je važan za Srbe i druge nacionalnosti na Kosovu. Međutim, stvaranje bilo kog etničkog ili vjerskog administrativnog tijela unutar Kosova je „recept“ za sporove, sukobe i strane manipulacije Srbije i Rusije. EU i SAD bi bile zauzete postavljanjem još jedne tempirane bombe na Kosovu nakon greške koju su napravili stvaranjem etnički zasnovanih entiteta u Bosni i Hercegovini.
Opozicione stranke na Kosovu podvlače činjenicu da bez direktnog učešća SAD u procesu dijaloga Kosova i Srbije pitanje između njih ne može da dobije epilog. U tom kontekstu, kako vidite ulogu EU u odnosu na dijalog i da li mislite da bi u tom procesu trebalo direktno uključiti SAD?
EU provodi većinu svog vremena pokušavajući da smiri sukobe koje je stvorio Beograd. Vučić je naučio kako da manipuliše EU u svoju korist tako što će skrenuti pažnju sa suštinskog problema – nepriznavanja Kosova od strane Srbije. On prikazuje Prištinu kao krivca i manipuliše diplomatskim omekšavanjem EU prema Beogradu. Nažalost, Bidenova administracija nije dovoljno angažovana u regiji i možda ne razume u potpunosti da bi mogla ponovo kliznuti u oružani sukob ako se prepusti EU da upravlja. Srećom, prisustvo NATO će obezbjediti da Srbija ne uspije ni u kakvoj vojnoj konfrontaciji. Međutim, bez pune posvećenosti Vašingtona podsticanju međusobnog priznavanja, neće biti konačnog rješenja.
Kako vidite ulogu Rusije na Zapadnom Balkanu? Ima li snage da destabilizuje zapadni Balkan dok se bori u Ukrajini, ako ima, kako to može učiniti?
Moskva ne mora da angažuje svoju vojsku na Zapadnom Balkanu, jer Srbija zapravo služi kao njen predstavnik. Za Kremlj je ovo jeftina operacija destabilizacije regiona guranjem Beograda i Banja Luke u nove sukobe u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori. Vučić i Putin imaju simbiotski odnos u kojem Putin pomaže Vučiću da pogura Srbiju, dok Vučić pomaže Putinu da prodre u region i stvori probleme NATO i EU. Nestabilnost na Balkanu omogućava Moskvi da tvrdi da EU i NATO ne mogu riješiti ili spriječiti sukobe, ona potencijalno deli odgovore Zapada i daje Moskvi balkansku kartu u njenoj široj borbi sa Zapadom. Moskva se mora razoružati na Balkanu ograničavanjem ili eliminacijom svog destruktivnog prisustva – u oblasti energetike, lokalne ekonomije, medija i društvenih mreža. U tome, SAD mogu igrati mnogo značajniju i djelotvorniju ulogu uz EU
Kako vidite pristup premijera Albina Kurtija u vezi sa dijalogom Kosova i Srbije, šta biste ga savjetovali?
Kurti mora ostati dosljedan u svojoj strategiji prema Srbiji. Uzajamno priznanje znači potpuni reciprocitet u svim međudržavnim odnosima i jednaku zastupljenost u svim međunarodnim institucijama. Moj savjet bi bio da se držite glavnih principa i stalno ponavljate ključne ciljeve, ali i da ostanete fleksibilni u svakodnevnoj taktici. Priština takođe treba da bude glasnija u objašnjavanju kako Rusija sabotira region i koristi svoje bliske veze sa vladom u Beogradu i drugim srpskim institucijama.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Dijalog Kosova i Srbije ušao je u novu, mnogo dinamičniju fazu nakon francusko-njemačkog prijedloga, jeste li videli o kom prijedlogu je riječ?
Ažurirani, ali neobjavljeni francusko-njemački prijedlog imaće ograničenu kilometražu osim ako nije popraćen rasporedima, poticajima i mehanizmima za provođenje međudržavnog međusobnog priznavanja. Činjenica da prijedlog nije javno objavljen stvorila je još više problema svakoj strani da na različite načine tumači njegov sadržaj i ne slaže se oko njegovih ciljeva. U verziji koju sam video, prijedlog je veoma ograničen da bi se obezbjedila „normalizacija“ kroz međusobno priznavanje i ostaje veoma nejasan u vezi sa državljanstvom Kosova i njegovom važnosti za regionalnu bezbjednost i ekonomski razvoj.
Sjever Kosova se posljednjih mjeseci pretvorio u arenu gdje Kosovo i Srbija odmjeravaju svoje snage. Šta bi po vašem mišljenju bilo najidealnije rješenje za sjever, a samim tim i za srpsku zajednicu na Kosovu, stvaranje ZSO ili korekcija granica i zašto?
Kosovo bi trebalo da se fokusira na decentralizaciju i lokalno donošenje odluka za upravljanje opštinskim pitanjima. Plus, pun skup kolektivnih etničkih prava u pogledu jezika, obrazovanja, kulture, simbolike i vjerskih rituala je važan za Srbe i druge nacionalnosti na Kosovu. Međutim, stvaranje bilo kog etničkog ili vjerskog administrativnog tijela unutar Kosova je „recept“ za sporove, sukobe i strane manipulacije Srbije i Rusije. EU i SAD bi bile zauzete postavljanjem još jedne tempirane bombe na Kosovu nakon greške koju su napravili stvaranjem etnički zasnovanih entiteta u Bosni i Hercegovini.
Opozicione stranke na Kosovu podvlače činjenicu da bez direktnog učešća SAD u procesu dijaloga Kosova i Srbije pitanje između njih ne može da dobije epilog. U tom kontekstu, kako vidite ulogu EU u odnosu na dijalog i da li mislite da bi u tom procesu trebalo direktno uključiti SAD?
EU provodi većinu svog vremena pokušavajući da smiri sukobe koje je stvorio Beograd. Vučić je naučio kako da manipuliše EU u svoju korist tako što će skrenuti pažnju sa suštinskog problema – nepriznavanja Kosova od strane Srbije. On prikazuje Prištinu kao krivca i manipuliše diplomatskim omekšavanjem EU prema Beogradu. Nažalost, Bidenova administracija nije dovoljno angažovana u regiji i možda ne razume u potpunosti da bi mogla ponovo kliznuti u oružani sukob ako se prepusti EU da upravlja. Srećom, prisustvo NATO će obezbjediti da Srbija ne uspije ni u kakvoj vojnoj konfrontaciji. Međutim, bez pune posvećenosti Vašingtona podsticanju međusobnog priznavanja, neće biti konačnog rješenja.
Kako vidite ulogu Rusije na Zapadnom Balkanu? Ima li snage da destabilizuje zapadni Balkan dok se bori u Ukrajini, ako ima, kako to može učiniti?
Moskva ne mora da angažuje svoju vojsku na Zapadnom Balkanu, jer Srbija zapravo služi kao njen predstavnik. Za Kremlj je ovo jeftina operacija destabilizacije regiona guranjem Beograda i Banja Luke u nove sukobe u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori. Vučić i Putin imaju simbiotski odnos u kojem Putin pomaže Vučiću da pogura Srbiju, dok Vučić pomaže Putinu da prodre u region i stvori probleme NATO i EU. Nestabilnost na Balkanu omogućava Moskvi da tvrdi da EU i NATO ne mogu riješiti ili spriječiti sukobe, ona potencijalno deli odgovore Zapada i daje Moskvi balkansku kartu u njenoj široj borbi sa Zapadom. Moskva se mora razoružati na Balkanu ograničavanjem ili eliminacijom svog destruktivnog prisustva – u oblasti energetike, lokalne ekonomije, medija i društvenih mreža. U tome, SAD mogu igrati mnogo značajniju i djelotvorniju ulogu uz EU
Kako vidite pristup premijera Albina Kurtija u vezi sa dijalogom Kosova i Srbije, šta biste ga savjetovali?
Kurti mora ostati dosljedan u svojoj strategiji prema Srbiji. Uzajamno priznanje znači potpuni reciprocitet u svim međudržavnim odnosima i jednaku zastupljenost u svim međunarodnim institucijama. Moj savjet bi bio da se držite glavnih principa i stalno ponavljate ključne ciljeve, ali i da ostanete fleksibilni u svakodnevnoj taktici. Priština takođe treba da bude glasnija u objašnjavanju kako Rusija sabotira region i koristi svoje bliske veze sa vladom u Beogradu i drugim srpskim institucijama.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
