Ambasador Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu Jeff Hovenier je u intervju za Gazetu express rekao da SAD očekuju da Kosovo "uspostavi ZSO u skladu sa odlukama Ustavnog suda iz 2015".
Hovenier je naglasio da SAD ne podržava Zajednicu koja bi defunkcionalizovala Kosovo. Hovenier je govorio i o "sjeveru Kosova rekavši da su Sjedinjene Američke Države priznale Kosovo 2008. godine sa postojećim granicama, a za Bijelu kuću je sjever dio Kosovo i da ga Amerika tako tretira".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče rekao da je dobio garancije od EU i SAD. Možete li nam reći koje su to garancije?
Pretpostavljam da se predsjednik Vučić direktno osvrnuo na izjavu SAD i EU od 28. decembra u kojoj se govori o eskalaciji tenzija na sjeveru Kosova i o našem viđenju situacije. Poziv koji smo uputili svima na maksimalnu suzdržanost i deeskalaciju situacije, što ponavlja neke od dogovora koje smo imali sa rukovodstvom Kosova o pitanjima srpske zajednice na Kosovu, kao i naš poziv Kosovu i Srbiji da vratiti se osiguranju okruženja za pomirenje i regionalnu stabilnost saradnje. Upoznati ste koliko i ja sa svim obavezama koje smo preuzeli bilo kojoj strani.
Vjerujete li da će to ubrzati proces razgovora nakon Nove godine?
Iskreno vjerujem u ovo i to je naš cilj i cilj EU. Niko od nas nije očekivao da će videti niz problema koji su se desili, a koji su u našoj perspektivi malo stali na put važnim stvarima. Posvećeni smo radu na sveobuhvatnom sporazumu za normalizaciju odnosa usredsređenih na međusobno priznanje. Vjerujemo da je najbolji način napred da se hitno razgovara o prijedlogu EU, koji podržavaju Francuska i Njemačka, a koji SAD u potpunosti podržavaju. To direktno doprinosi postizanju sporazuma o nekim važnim pitanjima između dvije države. Međutim, ono o čemu je Miroslav Lajčak nedavno govorio u intervjuu je da postoji nekoliko nedavnih kriza koje su otežale fokusiranje na ovaj širi strateški cilj, ali se jako nadamo da će u Novoj godini biti nastavka ovih razgovora i mi ćemo raditi na sveobuhvatnom sporazumu.
Nedavno smo čuli dosta razočarenja iz SAD prema kosovskim institucijama, uglavnom načinom na koji se upravlja situacijom na sjeveru. Da li je to na bilo koji način narušilo odnose Kosova i SAD i kako je bilo pregovarati sa Kurtijem da odustane od odluke o registarskim tablicama? S tim u vezi, možda vam je poznato da je on rekao da ste vi imali više informacija od njega i da je zato odlučio tako, da li se slažete sa tim?
Bilo je konkretnih izjava američkih zvaničnika ne posljednjih nedjelja, već ranije u kojima se izražava zabrinutost za stavove Vlade Kosova. Dijelimo iste strateške ciljeve, želimo da vidimo Kosovo u Evropskoj uniji i evroatlantskim organizacijama, želimo da vidimo napredak u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. U nekim slučajevima nismo se slagali, ne oko strateških ciljeva, već oko taktike da do toga dođemo, i mislim da je pitanje registarskih tablica bio jasan primjer za to. Prihvatili smo pravo Kosova da ljudi koji žive na Kosovu imaju kosovske tablice. Ali nismo se složili kako i kada to implementirati, što je rezultiralo izražavanjem frustracije jer smo se našli u situaciji da stvari, iz perspektive Vlade SAD i naših partnera, nisu trebale postati žarišta. Da li je ovo narušilo naše odnose? Ne vjerujem ni institucionalno ni privatno. Imam odnose saradnje i vjerujem u međusobno poštovanje i premijera Albina Kurtija i predsjednice Osmani. SAD su pristalica dugoročnih ciljeva Kosova, kao što je i uvijek bilo. Sigurno ćemo i dalje imati neke razlike u taktičkim načinima za postizanje istih rezultata.
Na osnovu svih akcija Kurtijeve vlade u vezi sa situacijom na sjeveru, da li ste joj savjetovali da ne žuri sa tim radnjama, uključujući registarske tablice ili izbore?
Rekao bih da je moj savjet Vladi Kosova javna stvar. Za njih nemamo tajnih poruka koje se razlikuju od onih koje im javno govorimo. Nije tajna da nam je trebalo više vremena da sprovedemo odluku o kažnjavanju ljudi koji nisu promjenili registarske tablice. Ali sada smo iznad toga. Moram da istaknem neke korake koje je Vlada Kosova preduzela. Dok smo imali drugačije viđenje roka za registarske tablice, konačno Vlada Kosova, doduše kasnije, ali se ipak složila sa tim. U ovom trenutku Vlada ne kažnjava ljude koji nisu promjenili registarske tablice ili dali upozorenja i ovo je bio pokušaj deeskalacije situacije. Kada su se desile barikade, što je bila veoma teška stvar, a SAD su dale izuzetno snažnu izjavu, pozivajući se na njih takve kakve jesu, da oni koji su postavili nelegalne barikade na puteve moraju odmah da ih uklone. Bili smo jasni u vezi ovoga. Takođe, privatno i javno smo poručili Vladi da želimo strpljenje, da bi prebrzi i jednostrani potezi više zakomplikovali situaciju nego poboljšali. Vlada je to čula. Iz naše perspektive, premijer Kurti i Vlada su pokazali strpljenje koje smo tražili dok smo ovo rješavali. Htjeli smo političko rješenje za ovo. Moj kolega u Beogradu, ambasador Hill je bio jasan u tome i u pravu je. I na kraju je pronađeno političko rješenje.
Prije dvije nedjelje je specijalni predstavnik Gabriel Escobar rekao je da će, ako Kosovo ne pristane da osnuje Zajednicu srpakih opština, naći način da je stvore bez Vlada Kosova. Kako će tako nešto biti moguće?
Dozvolite mi da ponovim da je on (Escobar) rekao nešto vrlo jasno i ja sam to rekao vrlo jasno. To ostaje jasna pozicija američke politike. Osnivanje ZSO nema alternativu. To je pravno obavezujući sporazum koji je Kosovo preuzelo. Pravno obavezujući sporazum koji je potvrdila Skupština Kosova. Države ne mogu odlučiti koje pravno obavezujuće sporazume će implementirati a koje ne. Oni su pravno obavezujući sporazumi. Kosovo je država koja slijedi sprovođenje zakona. Dakle, naše očekivanje je da Kosovo implementira ZSO. Takođe čvrsto vjerujemo da je i u interesu Kosova da uradi tako nešto. Ovo je važan element ovog širokog nastojanja da se ubrza normalizacija odnosa između Kosova i Srbije. Ali bez obzira na Srbiju, ovo je veoma važna stvar za Kosovo. Kosovski Srbi su građani Kosova, stanovnici Kosova, uživaju prava na Kosovu, treba da dobiju prava i zaštitu od države kao i svi građani Kosova. Oni su izrazili zabrinutost da vjeruju da država ne odgovara u potpunosti na njihove zabrinutosti ili da ne riješava njihove zabrinutosti. Oni su govorili o značaju ZSO kao pokazatelja spremnosti institucija da im odgovore. Sprovođenjem ovoga, napredovanjem, država ne samo da ispunjava obavezu koju ima, već i pomaže državi da bude jača i bolja. Multietničko Kosovo gdje svi građani osjećaju da dobijaju zaštitu i prava. Takođe smo svijesni zabrinutosti da se ZSO može zloupotrebiti na različite načine ili stvoriti treći nivo upravljanja kako bi se došlo do defunkcionalizacije. Mi ne podržavamo ovako nešto i to nije novost u stavu SAD. Ono što smo vrlo jasno rekli Vladi je da smatramo da ZSO treba da ide napred. Ali to ne bi trebalo da se radi na način koji je protiv sadašnjeg Ustava Kosova, ili ne bi trebalo da se radi suprotno odluci Ustavnog suda iz 2015. godine. Vjerujemo da prema ovim odredbama postoji mnogo prostora da ZSO postane i funkcioniše i da se bavi svim problemima etničkih Srba na Kosovu. Posebno u zdravstvu i obrazovanju. Ovo je moj kolega rekao, ja to ponavljam. Ali želim biti vrlo jasan da je ovo veoma važan prioritet za Sjedinjene Američke Države.
U zajedničkom stavu koji ste imali zajedno sa EU, pozdravljate činjenicu da Kosovo nema spisak onih koji su bili na barikadama. U međuvremenu, u sljedećem paragrafu ste tražili da se poštuje naredba i zakon. Zašto ne bi bili uhapšeni svi koji su na neki način ugrozili živote ljudi na sjeveru?
Pitanje šta treba slediti za krivične istrage i radnje je odluka kosovskih vlasti. Ono što smo rekli u stavu, da pozdravljamo uvjeravanja lidera Kosova koji potvrđuju, a pustiću da riječi govore same za sebe, da ne postoji spisak Srba koji će biti uhapšeni ili procesuirani zbog mirnih protesta, postojanje barikada. A sljedeća rečenica ujedno kaže da se red i zakon moraju poštovati. A svaki oblik nasilja je neprihvatljiv i neće se tolerisati. Dozvolite mi da vam dam scenario. Neko protestuje, veliki protest na barikadama u Rudaru. Naše razumijevanje je da Vlada Kosova tu akciju ne smatra zločinom. I niko neće biti procesuiran zbog protesta i zašto je prisutan. Navedimo još jedan primjer. Neko protestuje na barikadama i puca na policiju i baca bombu ili tako nešto. Ovo je zločin. Jasno smo rekli da se zakon mora poštovati i da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv. Mislim da smo napravili veliku razliku između onoga što je mirni protest i šta je kriminalna aktivnost.
Vratili bismo se na ZSO. Želim da vas pitam da sa pitanjem pridruživanja ulazimo u novu krizu na Kosovu, gledajući šta se dešavalo u poslednjih šest mjeseci kada su u pitanju neki tehnički sporazumi. Hoćemo li ponovo videti tvrdoglavost Vlade Kosova, jeste li bili jasni sa njima?
Ne mogu reći kakav će biti stav Vlade o tome. To je odluka koju moraju doneti. Mogu da izrazim naša očekivanja i naši partneri daju sve od sebe da podrže Kosovo na putanji da nastavi da zauzima svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama i da postigne dogovor o normalizaciji sa Srbijom. Ono što bih rekao je da gledamo u budućnost. Ovo je važan dio dnevnog reda. SAD će se potruditi da podrže postizanje ovih strateških ciljeva, kao i naši partneri i posrednici EU, ali će mnogo zavisiti i od pregovarača. Nadamo se da će biti i političke volje. Vjerujemo da se ova pitanja mogu riješiti ovim političkim procesom i želimo da se to dogodi.
Da li želite da se ZSO riješi u okviru sveobuhvatnog sporazuma ili će se voditi odvojeni pregovori?
Svi naši stavovi su bili da se o tome razgovara u okviru dijaloga uz posredovanje EU. To je ono što trenutno govorimo i vjerujem da ćemo i dalje govoriti.
Postoji li rok? Jer je rečeno da je to mart 2023. godine. Da li SAD imaju rok za dogovor?
Jedna stvar koju moramo imati na umu je da mi ne vodimo u tim pregovorima, ne učestvujemo u tim pregovorima i čak nismo posrednici. To je dijalog kojim posreduje EU i ima našu snažnu podršku i mislim da je svako ko je obraćao pažnju na nedavna dešavanja mogao videti da su pokazatelji koliko je jaka naša podrška bila jaka, uključujući mnoge sate mog ličnog vremena u posljednjih nekoliko mjeseci. Ali pitanje rokova pripada posrednicima EU. Lajčak je dao nekoliko komentara u kojima izražava nadu za mart 2023. godine. Nemam više šta da kažem. Ono što mogu da kažem jeste da SAD smatraju da je ovo hitno i veoma važno pitanje i mi ćemo učiniti sve da ovaj posao pomerimo dalje na najefikasniji način. Želim da kažem još jednu bitnu stvar koja je relevantna u kontekstu pitanja koja ste postavili. Ovo je stav SAD koji nije nov. Kada smo 2008. priznali Kosovo kao nezavisnu državu, to smo učinili sa postojećim granicama. I želim da ponovim ovo. Želim da budem siguran da ljudi shvate da iz naše perspektive sjever Kosova ima više pažnje, da je dio Kosova i da ga tako tretiramo. Ovo želim da istaknem jer ima mnogo pitanja o sjeveru Kosova. Želim da vas uvjerim da je stav SAD vrlo jasan, to je dio teritorije Kosovo, mi to smatramo takvom i tretiramo je kao takvu. Priznajući da veoma blisko sarađujemo sa međunarodnim partnerima, Kforom i Eulexom i drugima na potrebi za pažnjom i posvećenošću i preduzimajući posebne akcije kako bismo osigurali da građani Kosova i oni koji žive na sjeveru Kosova zajedno dobiju garancije i zaštitu. Ali to je dio Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče rekao da je dobio garancije od EU i SAD. Možete li nam reći koje su to garancije?
Pretpostavljam da se predsjednik Vučić direktno osvrnuo na izjavu SAD i EU od 28. decembra u kojoj se govori o eskalaciji tenzija na sjeveru Kosova i o našem viđenju situacije. Poziv koji smo uputili svima na maksimalnu suzdržanost i deeskalaciju situacije, što ponavlja neke od dogovora koje smo imali sa rukovodstvom Kosova o pitanjima srpske zajednice na Kosovu, kao i naš poziv Kosovu i Srbiji da vratiti se osiguranju okruženja za pomirenje i regionalnu stabilnost saradnje. Upoznati ste koliko i ja sa svim obavezama koje smo preuzeli bilo kojoj strani.
Vjerujete li da će to ubrzati proces razgovora nakon Nove godine?
Iskreno vjerujem u ovo i to je naš cilj i cilj EU. Niko od nas nije očekivao da će videti niz problema koji su se desili, a koji su u našoj perspektivi malo stali na put važnim stvarima. Posvećeni smo radu na sveobuhvatnom sporazumu za normalizaciju odnosa usredsređenih na međusobno priznanje. Vjerujemo da je najbolji način napred da se hitno razgovara o prijedlogu EU, koji podržavaju Francuska i Njemačka, a koji SAD u potpunosti podržavaju. To direktno doprinosi postizanju sporazuma o nekim važnim pitanjima između dvije države. Međutim, ono o čemu je Miroslav Lajčak nedavno govorio u intervjuu je da postoji nekoliko nedavnih kriza koje su otežale fokusiranje na ovaj širi strateški cilj, ali se jako nadamo da će u Novoj godini biti nastavka ovih razgovora i mi ćemo raditi na sveobuhvatnom sporazumu.
Nedavno smo čuli dosta razočarenja iz SAD prema kosovskim institucijama, uglavnom načinom na koji se upravlja situacijom na sjeveru. Da li je to na bilo koji način narušilo odnose Kosova i SAD i kako je bilo pregovarati sa Kurtijem da odustane od odluke o registarskim tablicama? S tim u vezi, možda vam je poznato da je on rekao da ste vi imali više informacija od njega i da je zato odlučio tako, da li se slažete sa tim?
Bilo je konkretnih izjava američkih zvaničnika ne posljednjih nedjelja, već ranije u kojima se izražava zabrinutost za stavove Vlade Kosova. Dijelimo iste strateške ciljeve, želimo da vidimo Kosovo u Evropskoj uniji i evroatlantskim organizacijama, želimo da vidimo napredak u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. U nekim slučajevima nismo se slagali, ne oko strateških ciljeva, već oko taktike da do toga dođemo, i mislim da je pitanje registarskih tablica bio jasan primjer za to. Prihvatili smo pravo Kosova da ljudi koji žive na Kosovu imaju kosovske tablice. Ali nismo se složili kako i kada to implementirati, što je rezultiralo izražavanjem frustracije jer smo se našli u situaciji da stvari, iz perspektive Vlade SAD i naših partnera, nisu trebale postati žarišta. Da li je ovo narušilo naše odnose? Ne vjerujem ni institucionalno ni privatno. Imam odnose saradnje i vjerujem u međusobno poštovanje i premijera Albina Kurtija i predsjednice Osmani. SAD su pristalica dugoročnih ciljeva Kosova, kao što je i uvijek bilo. Sigurno ćemo i dalje imati neke razlike u taktičkim načinima za postizanje istih rezultata.
Na osnovu svih akcija Kurtijeve vlade u vezi sa situacijom na sjeveru, da li ste joj savjetovali da ne žuri sa tim radnjama, uključujući registarske tablice ili izbore?
Rekao bih da je moj savjet Vladi Kosova javna stvar. Za njih nemamo tajnih poruka koje se razlikuju od onih koje im javno govorimo. Nije tajna da nam je trebalo više vremena da sprovedemo odluku o kažnjavanju ljudi koji nisu promjenili registarske tablice. Ali sada smo iznad toga. Moram da istaknem neke korake koje je Vlada Kosova preduzela. Dok smo imali drugačije viđenje roka za registarske tablice, konačno Vlada Kosova, doduše kasnije, ali se ipak složila sa tim. U ovom trenutku Vlada ne kažnjava ljude koji nisu promjenili registarske tablice ili dali upozorenja i ovo je bio pokušaj deeskalacije situacije. Kada su se desile barikade, što je bila veoma teška stvar, a SAD su dale izuzetno snažnu izjavu, pozivajući se na njih takve kakve jesu, da oni koji su postavili nelegalne barikade na puteve moraju odmah da ih uklone. Bili smo jasni u vezi ovoga. Takođe, privatno i javno smo poručili Vladi da želimo strpljenje, da bi prebrzi i jednostrani potezi više zakomplikovali situaciju nego poboljšali. Vlada je to čula. Iz naše perspektive, premijer Kurti i Vlada su pokazali strpljenje koje smo tražili dok smo ovo rješavali. Htjeli smo političko rješenje za ovo. Moj kolega u Beogradu, ambasador Hill je bio jasan u tome i u pravu je. I na kraju je pronađeno političko rješenje.
Prije dvije nedjelje je specijalni predstavnik Gabriel Escobar rekao je da će, ako Kosovo ne pristane da osnuje Zajednicu srpakih opština, naći način da je stvore bez Vlada Kosova. Kako će tako nešto biti moguće?
Dozvolite mi da ponovim da je on (Escobar) rekao nešto vrlo jasno i ja sam to rekao vrlo jasno. To ostaje jasna pozicija američke politike. Osnivanje ZSO nema alternativu. To je pravno obavezujući sporazum koji je Kosovo preuzelo. Pravno obavezujući sporazum koji je potvrdila Skupština Kosova. Države ne mogu odlučiti koje pravno obavezujuće sporazume će implementirati a koje ne. Oni su pravno obavezujući sporazumi. Kosovo je država koja slijedi sprovođenje zakona. Dakle, naše očekivanje je da Kosovo implementira ZSO. Takođe čvrsto vjerujemo da je i u interesu Kosova da uradi tako nešto. Ovo je važan element ovog širokog nastojanja da se ubrza normalizacija odnosa između Kosova i Srbije. Ali bez obzira na Srbiju, ovo je veoma važna stvar za Kosovo. Kosovski Srbi su građani Kosova, stanovnici Kosova, uživaju prava na Kosovu, treba da dobiju prava i zaštitu od države kao i svi građani Kosova. Oni su izrazili zabrinutost da vjeruju da država ne odgovara u potpunosti na njihove zabrinutosti ili da ne riješava njihove zabrinutosti. Oni su govorili o značaju ZSO kao pokazatelja spremnosti institucija da im odgovore. Sprovođenjem ovoga, napredovanjem, država ne samo da ispunjava obavezu koju ima, već i pomaže državi da bude jača i bolja. Multietničko Kosovo gdje svi građani osjećaju da dobijaju zaštitu i prava. Takođe smo svijesni zabrinutosti da se ZSO može zloupotrebiti na različite načine ili stvoriti treći nivo upravljanja kako bi se došlo do defunkcionalizacije. Mi ne podržavamo ovako nešto i to nije novost u stavu SAD. Ono što smo vrlo jasno rekli Vladi je da smatramo da ZSO treba da ide napred. Ali to ne bi trebalo da se radi na način koji je protiv sadašnjeg Ustava Kosova, ili ne bi trebalo da se radi suprotno odluci Ustavnog suda iz 2015. godine. Vjerujemo da prema ovim odredbama postoji mnogo prostora da ZSO postane i funkcioniše i da se bavi svim problemima etničkih Srba na Kosovu. Posebno u zdravstvu i obrazovanju. Ovo je moj kolega rekao, ja to ponavljam. Ali želim biti vrlo jasan da je ovo veoma važan prioritet za Sjedinjene Američke Države.
U zajedničkom stavu koji ste imali zajedno sa EU, pozdravljate činjenicu da Kosovo nema spisak onih koji su bili na barikadama. U međuvremenu, u sljedećem paragrafu ste tražili da se poštuje naredba i zakon. Zašto ne bi bili uhapšeni svi koji su na neki način ugrozili živote ljudi na sjeveru?
Pitanje šta treba slediti za krivične istrage i radnje je odluka kosovskih vlasti. Ono što smo rekli u stavu, da pozdravljamo uvjeravanja lidera Kosova koji potvrđuju, a pustiću da riječi govore same za sebe, da ne postoji spisak Srba koji će biti uhapšeni ili procesuirani zbog mirnih protesta, postojanje barikada. A sljedeća rečenica ujedno kaže da se red i zakon moraju poštovati. A svaki oblik nasilja je neprihvatljiv i neće se tolerisati. Dozvolite mi da vam dam scenario. Neko protestuje, veliki protest na barikadama u Rudaru. Naše razumijevanje je da Vlada Kosova tu akciju ne smatra zločinom. I niko neće biti procesuiran zbog protesta i zašto je prisutan. Navedimo još jedan primjer. Neko protestuje na barikadama i puca na policiju i baca bombu ili tako nešto. Ovo je zločin. Jasno smo rekli da se zakon mora poštovati i da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv. Mislim da smo napravili veliku razliku između onoga što je mirni protest i šta je kriminalna aktivnost.
Vratili bismo se na ZSO. Želim da vas pitam da sa pitanjem pridruživanja ulazimo u novu krizu na Kosovu, gledajući šta se dešavalo u poslednjih šest mjeseci kada su u pitanju neki tehnički sporazumi. Hoćemo li ponovo videti tvrdoglavost Vlade Kosova, jeste li bili jasni sa njima?
Ne mogu reći kakav će biti stav Vlade o tome. To je odluka koju moraju doneti. Mogu da izrazim naša očekivanja i naši partneri daju sve od sebe da podrže Kosovo na putanji da nastavi da zauzima svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama i da postigne dogovor o normalizaciji sa Srbijom. Ono što bih rekao je da gledamo u budućnost. Ovo je važan dio dnevnog reda. SAD će se potruditi da podrže postizanje ovih strateških ciljeva, kao i naši partneri i posrednici EU, ali će mnogo zavisiti i od pregovarača. Nadamo se da će biti i političke volje. Vjerujemo da se ova pitanja mogu riješiti ovim političkim procesom i želimo da se to dogodi.
Da li želite da se ZSO riješi u okviru sveobuhvatnog sporazuma ili će se voditi odvojeni pregovori?
Svi naši stavovi su bili da se o tome razgovara u okviru dijaloga uz posredovanje EU. To je ono što trenutno govorimo i vjerujem da ćemo i dalje govoriti.
Postoji li rok? Jer je rečeno da je to mart 2023. godine. Da li SAD imaju rok za dogovor?
Jedna stvar koju moramo imati na umu je da mi ne vodimo u tim pregovorima, ne učestvujemo u tim pregovorima i čak nismo posrednici. To je dijalog kojim posreduje EU i ima našu snažnu podršku i mislim da je svako ko je obraćao pažnju na nedavna dešavanja mogao videti da su pokazatelji koliko je jaka naša podrška bila jaka, uključujući mnoge sate mog ličnog vremena u posljednjih nekoliko mjeseci. Ali pitanje rokova pripada posrednicima EU. Lajčak je dao nekoliko komentara u kojima izražava nadu za mart 2023. godine. Nemam više šta da kažem. Ono što mogu da kažem jeste da SAD smatraju da je ovo hitno i veoma važno pitanje i mi ćemo učiniti sve da ovaj posao pomerimo dalje na najefikasniji način. Želim da kažem još jednu bitnu stvar koja je relevantna u kontekstu pitanja koja ste postavili. Ovo je stav SAD koji nije nov. Kada smo 2008. priznali Kosovo kao nezavisnu državu, to smo učinili sa postojećim granicama. I želim da ponovim ovo. Želim da budem siguran da ljudi shvate da iz naše perspektive sjever Kosova ima više pažnje, da je dio Kosova i da ga tako tretiramo. Ovo želim da istaknem jer ima mnogo pitanja o sjeveru Kosova. Želim da vas uvjerim da je stav SAD vrlo jasan, to je dio teritorije Kosovo, mi to smatramo takvom i tretiramo je kao takvu. Priznajući da veoma blisko sarađujemo sa međunarodnim partnerima, Kforom i Eulexom i drugima na potrebi za pažnjom i posvećenošću i preduzimajući posebne akcije kako bismo osigurali da građani Kosova i oni koji žive na sjeveru Kosova zajedno dobiju garancije i zaštitu. Ali to je dio Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
