Situacija na Kosovu je dovoljno teška i napeta, a najava kosovskih vlasti da bi 18. decembra mogli da budu održani lokalni izbori u četiri opštine na sjeveru Kosova neće, prema mišljenju direktora Foruma za etničke odnose Dušana Janjića, doprineti smirivanju strasti između Kosova i Srbije.
Kako kaže Janjić, uz izbore na sjeveru Kosova, vlasti Kosova planiraju i da popune mjesta u parlamentu, vladi i centralnim institucijama koja su ostala upražnjena bojkotom Srba iz Srpske liste:
“To je po meni vrlo problematičan potez. Stanovište legalnosti nije sporno, stanovnište legitimnosti je vrlo sporno. A sa stanovišta efikasnosti to je kao kada bi ste tešku bolest lečili čajem. To je jednostavno nemoguća misija, jer će ona izazvati novo produbljavanje krize - znači bojkot Srba tih izbora, a moguće i proširivanje zahtjeva Srpske liste i Beograda i na Srbe iz centralnog Kosova da u znak solidarnosti napuste institucije. Dakle, zaista se ne može reći dokle može ovo da ide. Govorim o institucijalnom vakuumu”.
Prema rečima sagovornika Glasa Amerike drama će početi i prije 18. decembra, ukoliko kosovske vlasti odluče da popune upražnjena mjesta u institucijama - novim predstavnicima Srba. Prema preceduri, objašnjava Janjić, skupština Kosova se tri puta zakazuje, i ukoliko Srpska lista sve odbije – pojaviće se sljedeći prijedlog sa ljudima koji to sigurno neće odbiti. Među njima će biti i vrlo istaknutih imena, partija i pokreta koje je Beograd preko Srpske liste marginalizovao, kaže Janjić:
“Tu nema kandidovanja, to je po zakonu jednostrana mjera Kosova. Srpska lista će morati nešto da preduzme da ih spreči. Sigurno neće biti ni Beograd srećan. Sad neko treba da počne da vodi razgovore o miru, stabilizaciji i da to dovede do sporazuma koji treba da postignu Beograd, Vlada Kosova, Albin Kurti i Aleksandar Vučić da se obavežu. I da garant mora da bude neko. Ako nije sposobna EU, zašto ne bi Amerika i Britanija bili garanti, jer oni nisu obavezni ovdje. To je jedna intervencija u konflikt menadžmentu. A odgovorno kažem da EU ne želi da ide tim putem”.
U ovom trenutku, kako smatra Dušan Janjić, Srbija i Kosovo se nalaze u jednoj novoj fazi konflikt menadžmenta:
“Ova nova faza obeležena je aktivnim potezom Srbije, povlačenjem Srba iz svih institucija na centralnom nivou, plus povlačenjem Srba iz lokalnih institucija na sjeveru. Ta faza još nije završena. Dakle, povlačenje je dio, ali preuzimanje tog vakuuma koji nastaje institucionalnog u svakodnevnom životu, u ljudskoj bezbjednosti je nešto što sledi”, kaže Janjić i dodaje da postoji i drugi problem koji u pozadini tutnji:
“Ako vi povučete policiju po etničkom principu, pa onda kosovske vlasti ne mogu da ostvare efikasnost toga čak i uz pomoć Euleksa, jer nema dovoljno ljudi, onda će neko preuzeti to. To će ovi povučeni i još neki drugi koje kosovske vlasti i Kvinta grupa smatraju paramilicijama i paravojskama. Oko toga još niko i ne govori ništa, a kamoli da se nešto preduzima, a da ja znam”.
Upitan da li su u ovakvoj situaciji može doći i do sukoba na sjeveru Kosova, sagovornik Glasa Amerike nije isključio ni tu mogućnost:
“Onaj ko već ima oružje i ko je ekstremno orijentisan politički, ili ko je doveden u situaciju da nema drugog izbora, a to će biti ako se raspišu izbori na sjeveru Kosova, onda ovi koji drže vlast i moć na sjeveru Kosova, dakle Srbi, dolaze u situaciju da nemaju izbora, nego da moraju da razbijaju te izbore, da ih onemogućavaju. Da organizuju svoje izbore”, kaže Janjić i dodaje:
“Potencijal za lokalizovane oružane sukobe i terorističke akcije postoji, oni se već dešavaju. To su paljevine automobila, to su ubistva već godinama istaknutih protivnika jedne ili druge politike, to su djelovanje islamskog džihada oko Dečana i na centralnom Kosovu, to je djelovanje sjevernog odreda”, ističe Janjić i nagovještava da je moguće i širenje konflikta, prije svega na Crnu Goru.
Problem je što nema dijaloga, a prijedlog koji je izneo evropski komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borell pred ministrima spoljnih poslova EU, da se on bavi krajnjim rješenjem koje će da dovede do smirivanja krize je - prema mišljenju Janjića - najava katastrofe.
“Umjesto da to krajnje pitanje ko će koga da prizna odloži i da rješava pitanja o kojima postoji saglasnost, a to je neka vrsta američkog pogleda – 'hajdemo da razgovaramo o stvarima o kojima možemo da razgovaramo' a ovo ćemo dobiti ili kao kolateralni rezultat, o čemu govori i Rezolucija Generalne skupštine UN da je dijalog o normalizaciji dijalog koji treba u kolateralnom rezultatu da da i razrešenje pitanja ko koga priznaje”.
Janjić smatra da bi jedini pravi potez bi bio da Kvinta svojom snagom i zajedničkim stavom Brisela, Vašingtona, Londona i podržana od strane NATO, povede razgovore o destabilizaciji na terenu, o uspostavljanju mehanizama saradnje i o tome kako povratiti institucije.
“I to vam je jedna situacija iz koje vi vidite da se apsolutno zapanjujuće pred očima EU i Vašingtona odvija i ista logika kojom Putin proglašava da su neke teritorije njegove. I niko da shvati da se na Kosovu provjerava mehanizam - kako izaći. Jer kako izađete sa Kosovom – tako ćete primjeniti poslije i za povratak u ukrajinske institucije Rusa. Ili se nikad neće vratiti. A onda će to biti jedna večita bafer zona”.
“To je po meni vrlo problematičan potez. Stanovište legalnosti nije sporno, stanovnište legitimnosti je vrlo sporno. A sa stanovišta efikasnosti to je kao kada bi ste tešku bolest lečili čajem. To je jednostavno nemoguća misija, jer će ona izazvati novo produbljavanje krize - znači bojkot Srba tih izbora, a moguće i proširivanje zahtjeva Srpske liste i Beograda i na Srbe iz centralnog Kosova da u znak solidarnosti napuste institucije. Dakle, zaista se ne može reći dokle može ovo da ide. Govorim o institucijalnom vakuumu”.
Prema rečima sagovornika Glasa Amerike drama će početi i prije 18. decembra, ukoliko kosovske vlasti odluče da popune upražnjena mjesta u institucijama - novim predstavnicima Srba. Prema preceduri, objašnjava Janjić, skupština Kosova se tri puta zakazuje, i ukoliko Srpska lista sve odbije – pojaviće se sljedeći prijedlog sa ljudima koji to sigurno neće odbiti. Među njima će biti i vrlo istaknutih imena, partija i pokreta koje je Beograd preko Srpske liste marginalizovao, kaže Janjić:
“Tu nema kandidovanja, to je po zakonu jednostrana mjera Kosova. Srpska lista će morati nešto da preduzme da ih spreči. Sigurno neće biti ni Beograd srećan. Sad neko treba da počne da vodi razgovore o miru, stabilizaciji i da to dovede do sporazuma koji treba da postignu Beograd, Vlada Kosova, Albin Kurti i Aleksandar Vučić da se obavežu. I da garant mora da bude neko. Ako nije sposobna EU, zašto ne bi Amerika i Britanija bili garanti, jer oni nisu obavezni ovdje. To je jedna intervencija u konflikt menadžmentu. A odgovorno kažem da EU ne želi da ide tim putem”.
U ovom trenutku, kako smatra Dušan Janjić, Srbija i Kosovo se nalaze u jednoj novoj fazi konflikt menadžmenta:
“Ova nova faza obeležena je aktivnim potezom Srbije, povlačenjem Srba iz svih institucija na centralnom nivou, plus povlačenjem Srba iz lokalnih institucija na sjeveru. Ta faza još nije završena. Dakle, povlačenje je dio, ali preuzimanje tog vakuuma koji nastaje institucionalnog u svakodnevnom životu, u ljudskoj bezbjednosti je nešto što sledi”, kaže Janjić i dodaje da postoji i drugi problem koji u pozadini tutnji:
“Ako vi povučete policiju po etničkom principu, pa onda kosovske vlasti ne mogu da ostvare efikasnost toga čak i uz pomoć Euleksa, jer nema dovoljno ljudi, onda će neko preuzeti to. To će ovi povučeni i još neki drugi koje kosovske vlasti i Kvinta grupa smatraju paramilicijama i paravojskama. Oko toga još niko i ne govori ništa, a kamoli da se nešto preduzima, a da ja znam”.
Upitan da li su u ovakvoj situaciji može doći i do sukoba na sjeveru Kosova, sagovornik Glasa Amerike nije isključio ni tu mogućnost:
“Onaj ko već ima oružje i ko je ekstremno orijentisan politički, ili ko je doveden u situaciju da nema drugog izbora, a to će biti ako se raspišu izbori na sjeveru Kosova, onda ovi koji drže vlast i moć na sjeveru Kosova, dakle Srbi, dolaze u situaciju da nemaju izbora, nego da moraju da razbijaju te izbore, da ih onemogućavaju. Da organizuju svoje izbore”, kaže Janjić i dodaje:
“Potencijal za lokalizovane oružane sukobe i terorističke akcije postoji, oni se već dešavaju. To su paljevine automobila, to su ubistva već godinama istaknutih protivnika jedne ili druge politike, to su djelovanje islamskog džihada oko Dečana i na centralnom Kosovu, to je djelovanje sjevernog odreda”, ističe Janjić i nagovještava da je moguće i širenje konflikta, prije svega na Crnu Goru.
Problem je što nema dijaloga, a prijedlog koji je izneo evropski komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borell pred ministrima spoljnih poslova EU, da se on bavi krajnjim rješenjem koje će da dovede do smirivanja krize je - prema mišljenju Janjića - najava katastrofe.
“Umjesto da to krajnje pitanje ko će koga da prizna odloži i da rješava pitanja o kojima postoji saglasnost, a to je neka vrsta američkog pogleda – 'hajdemo da razgovaramo o stvarima o kojima možemo da razgovaramo' a ovo ćemo dobiti ili kao kolateralni rezultat, o čemu govori i Rezolucija Generalne skupštine UN da je dijalog o normalizaciji dijalog koji treba u kolateralnom rezultatu da da i razrešenje pitanja ko koga priznaje”.
Janjić smatra da bi jedini pravi potez bi bio da Kvinta svojom snagom i zajedničkim stavom Brisela, Vašingtona, Londona i podržana od strane NATO, povede razgovore o destabilizaciji na terenu, o uspostavljanju mehanizama saradnje i o tome kako povratiti institucije.
“I to vam je jedna situacija iz koje vi vidite da se apsolutno zapanjujuće pred očima EU i Vašingtona odvija i ista logika kojom Putin proglašava da su neke teritorije njegove. I niko da shvati da se na Kosovu provjerava mehanizam - kako izaći. Jer kako izađete sa Kosovom – tako ćete primjeniti poslije i za povratak u ukrajinske institucije Rusa. Ili se nikad neće vratiti. A onda će to biti jedna večita bafer zona”.
