Zaostalo dokumentovanje

Vlada Kosova je 16. septembra usvojila Nacrt zakona o Institutu za zločine počinjene tokom rata na Kosovu i isti je upućen Skupštini Kosova na razmatranje i usvajanje, prenosi Lajmi.

Očekuje se da Institut bude agencija u okviru Kancelarije premijera i da ga vodi direktor kojeg imenuje premijer, a koji za cilj ima stvaranje kolektivnog pamćenja, ali, navodi se, podaci će poslužiti i za pripremu tužbe za genocid protiv Srbije.

Ministarka pravde Albulena Haxhiu kaže za Kosova Press da bi poslanici Skupštine Kosova trebalo da daju prioritet glasanju o nacrtu zakona o osnivanju Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu.

Prema njenim riječima, prethodne vlade nisu radile u tom pravcu i to je ovoj vladi otežavalo izradu dokumenata pa će ovaj institut takođe biti u službi vladinih inicijativa, poput tužbe za genocid protiv Srbije.

"Što se tiče tužbe za genocid, ako pogledamo program vlasti, nadležnost je Kabinet premijera. Ovo pitanje je osjetljivo, nismo uspjeli dati više informacija. Kada se napravi institut koji će dokumentovati ratne zločine, to će biti vrlo lako za ovakvu inicijativu, ali i za Specijalno tužilaštvo u smislu istrage a potom i suđenja predmeta ratnih zločina", kaže Haxhiu.

Predsjedavajući Komisije za zakonodavstvo Adnan Rustemi kaže da se mora dokazati odgovornost Srbije za zločine počinjene tokom rata na Kosovu.

"Mi smo kao država veoma kasnili sa dokumentovanjem zločina počinjenih tokom rata. Odmah po dolasku na vlast, krenuli smo u proceduru izrade nacrta zakona, vrlo brzo ćemo ga odobriti i utvrdićemo institut za dokumentovanje zločina počinjenih protiv čovječnosti, genocidnih djela za period rata na Kosovu", kaže Rustemi.

Kosovo je uspostavilo sličan institut 12 godina nakon rata, ali je odlukom vlade zatvoren 2018. godine.

Nakon gašenja instituta, ministar pravde je formirao Odjeljenje za tranzicionu pravdu, kako bi nastavio rad ovog instituta.

Ismet Salihu, profesor krivičnog prava, ističe potrebu da vlada podrži novi institut kako bi se posao mogao odvijati velikim intenzitetom.

Prema njegovim riječima, u institutu bi trebalo da bude zaposleno najmanje 15 naučnih radnika i da se sprovedu istraživanja na terenu, u svim selima, kako bi se identifikovali počinjeni zločini.

Salihu, koji je tada vodio institut, kaže da su objavili 10 knjiga o zločinima počinjenim tokom rata na Kosovu.

"Ovi podaci će poslužiti i organima tužilaštva, oni ih mogu koristiti, posebno u vezi sa najtežim ratnim zločinom, a to je genocid, to može poslužiti i zato što i prethodna i sadašnja vlast kažu da ima elemenata da tužimo Srbiju za zločine genocida. To su najstrašniji zločini koji su slični ovim zločinima koje sada čini Putinova vojska u Ukrajini, ti zločini su se desili. Na Kosovu postoje desetine masovnih grobnica", kaže Salihu.

Direktor Fonda za humanitarno pravo iz Prištine Bekim Blakaj kaže da je šteta što je Kosovo zastalo u dokumentovanju zločina koji su se dogodili tokom rata.

"Nažalost, krajem prošle sedmice preminuo je očevidac masakra u Izbici, s vremenom bi mnogi svjedoci mogli preminuti ili njihovi iskazi možda neće biti validni zbog proteka vremena. Institut mora krenuti sa radom, zadnji je trenutak da dokumentujete, nađete dokaze jer vremenom će dokazi nestati, svjedoci će umreti", kaže Blakaj.

Izvor: Kosovo online/Lajmi.net