Prve dvije runde razgovora Albina Kurtija i Aleksandra Vučića očekivano su propale. Da li za desetak dana može da dođe do sporazuma i da li bi on doticao Zajednicu srpskih opština?
Sastanku srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija u Briselu prethodila je velika ofanziva diplomatije i na terenu. Krajem jula na sjeveru Kosova smo gledali barikade, specijalne jedinice, čule su se pretnje…
Međutim poslije dvodnevnog pregovaranja u Briselu nije bilo rješenja za pitanje tablica i dokumenata. Evropski mediji su to ocjenili kao neuspjeh Evropske unije.
„Svakako je riječ o neuspehu EU“, kaže i Stefan Surlić, docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka. „Bez obzira što se Brisel predstavlja samo kao posrednik, zapravo je treći akter u dijalogu i dijeli odgovornost.“
„Pogotovo kada se stavi u kontekst rata u Ukrajini, eventualna kriza na sjeveru Kosova tumačila bi se kao sukob sa neodgovornim ruskim i zapadnim uticajima, a najmanje kao konflikt Srba i Albanaca zbog nekih registarskih tablica“, navodi Surlić za DW.
Politička analitičarka iz Prištine Donika Emini kritikuje EU i zbog nedostatka političke volje da privoli pregovarače da nađu trajna rješenja. „Sastanak je izgledao imao pečat briselske diplomatije kojoj su privremena rješenja i status kvo sasvim dovoljni dok god strane ne prave probleme na terenu“, kaže za DW Emini.
Ipak, nije sve gotovo. Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borell saopštio je u četvrtak da nije bilo napretka u pregovorima, ali i da EU ne odustaje i da se dogovoru nadaju do prvog septembra kada opet treba da stupi na snagu odluka vlade Kosova oko koje se sve zakuvalo.
Posljednjeg dana jula su Srbi na sjeveru Kosova blokirali magistralne i lokalne puteve kako bi se sprečilo sprovođenje odluke vlade Kosova o preregistraciji automobila sa srpskim tablicama (pretežno KM) na RKS tablice.
Takođe, Kosovo namjerava da državljanima Srbije izdaje papir o ulasku i izlasku sa Kosova, po ugledu na praksu koju je Srbija uspostavila 2011. kada je po prvi put dozvolila tranzit i boravak u Srbiji osobama sa Kosova koje imaju kosovske lične karte.
Sloboda kretanja opet tema, a ZSO?
Da li će i u kojoj mjeri o ovoj odluci Vlade Kosova biti reči u Briselu do četvrtka nije bilo potpuno jasno. Albin Kurti je bio izričit da o „unutrašnjim pitanjima Kosova“ neće pregovarati sa Srbijom. Slično, njemački i američki ambasador na Kosovu saopštili su da se radi o koordinisanoj odluci koja je u skladu sa briselskim sporazumom.
Ipak, nakon što je 31. jula u poslijepodnevnim časovima postalo jasno da vlada Kosova takvu odluku ne može da sprovede bez upotrebe specijalnih jedinica policije i okršaja sa lokalnim stanovništvom, tema je ipak stavljena na sto.
„Kurtijeva pozicija jeste nešto bolja jer su odluku o reciprocitetu podržale i EU i SAD kao nešto što je suverena odluka na koju vlada Kosova ima pravo. Ipak, sloboda kretanja je tekovina više sporazuma iz Brisela još od 2011, tako da je bilo teško sprečiti da se to pitanje vrati za briselski sto“, objašnjava Emini.
Direktor srpske Kancelarije za Kosovo Petar Petković u petak je tvrdio da do dogovora nije došlo iako je Beograd bio spreman da prihvati novi način putovanja na Kosovo – ali samo za srpske državljane iz centralne Srbije.
Vlada Kosova u saopštenju izdatom u četvrtak navela je da se samo govorilo o sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji i važnosti ustavnosti i zakonitosti.
Nije to prvi put da kosovska delegacija ne detaljiše o temama razgovora. Nedavno su Kurti i predsjednica Kosova Vjosa Osmani po povratku iz Sjedinjenih Država prećutali ono o čemu se šuškalo – da SAD traže pregovore o Zajednici srpskih opština.
Da to zaista jeste zatražio državni sekretar Antony Blinken, potvrdio je specijalni izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan Gabriel Escobar.
Kurtijeva vlada je i jedina koja može to pitanje da pomeri sa mrtve tačke, smatra istraživač Kosovskog centra za bezbjednosnu politiku (KCSS) Ardit Orana. Kako kaže, to ne treba da bude poseban sporazum, već dio sveobuhvatnog sporazuma.
„Očekujem da Kurti pokrene širu diskusiju o poziciji srpske zajednice na Kosovu u sklopu sveobuhvatnog sporazuma i na taj način raščlani ZSO na potrebe i prava kosovskih Srba. Kako sveobuhvatni sporazum bude izvesniji, tako će i Kurti biti popustljiviji oko nekih od zahtjeva u vezi sa ZSO. Sumnjam da će je nazvati imenom ZSO, ali će ponuditi niz alternativa koje su u skladu sa pravnim i ustavnim okvirom Kosova“, kaže Orana za DW.
Analitičarka Emini smatra da nema prostora da ZSO sada dođe na sto u paketu sa tablicama i dokumentima. „Kurti oklijeva da otvori nova pitanjima sa Srbijom. On se do sada samo bavio elementima prethodnih sporazuma koji su djelimično sprovedeni i u kojima je bilo nekog roka, poput sporazuma o registraciji i energetici, koje su prethodne vlade ostavile nedovršenim“, pojašnjava ona.
Atmosfera napeta
Za Stefana Surlića je pak zamisliv scenario u kojem Kosovo prihvata da načini konkretne korake za formiranje ZSO u zamjenu za podršku Srbije procesu preregistracije i ukidanje dokumenta o ulazu/izlazu. Sumnja, međutim, u svrsishodnost ZSO iza koje bi stao Kurti.
„Djeluje vrlo realno da Albin Kurti prikaže da je nakon ukidanja i posljednjeg elementa Srbije na Kosovu moguća primjena i dogovorene ZSO“, kaže Surlić i nastavlja:
„Međutim, i ZSO može biti samo paravan za nastavak sistemske diskriminacije, uzurpacije imovine, etnički motivisanih napada, nepostojanje odluke Ustavnog suda Kosova samo zato što se odnosi na srpsku kulturnu baštinu... Lista je podugačka a ne nazire se spremnost Kurtija da promjeni realnost života Srba na Kosovu.“
Dok se čekaju vijesti od pregovarača, u srpskim sredinama na Kosovu napetost ne prestaje. Na jugu strahuju od posljedica eskalacija na sjeveru, a na sjeveru raste napetost između građana i specijalnih jedinica Policije Kosova koji su proteklih mjeseci vidljiviji u ovom dijelu Kosova nego regularne jedinice.
Njihovo rašireno prisustvo smatra se napadnim, a legitimisanje građana od strane policajaca sa automatskim puškama. Na dan pregovora, Mitrovčani su u ranim jutarnjim časovima na ulicama zatekli grafite potpisane sa „Severna brigada“. Njima se kosovskim Srbima poručuje da ne brinu i da će ih braniti.
Dan prije, na konferenciji u sjedištu NATO, Vučić je poručio da na Sjeveru postoji „nova generacija klinaca“ koji neće da trpe teror.
Policijskim patrolama od prošle nedjelje pridružili su se i KFOR i EULEX čije je prisustvo na putevima, u naseljima ali i na nebu na sjeveru upadljivo ojačano. Oni poručuju da će čuvati mir.
Međutim poslije dvodnevnog pregovaranja u Briselu nije bilo rješenja za pitanje tablica i dokumenata. Evropski mediji su to ocjenili kao neuspjeh Evropske unije.
„Svakako je riječ o neuspehu EU“, kaže i Stefan Surlić, docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka. „Bez obzira što se Brisel predstavlja samo kao posrednik, zapravo je treći akter u dijalogu i dijeli odgovornost.“
„Pogotovo kada se stavi u kontekst rata u Ukrajini, eventualna kriza na sjeveru Kosova tumačila bi se kao sukob sa neodgovornim ruskim i zapadnim uticajima, a najmanje kao konflikt Srba i Albanaca zbog nekih registarskih tablica“, navodi Surlić za DW.
Politička analitičarka iz Prištine Donika Emini kritikuje EU i zbog nedostatka političke volje da privoli pregovarače da nađu trajna rješenja. „Sastanak je izgledao imao pečat briselske diplomatije kojoj su privremena rješenja i status kvo sasvim dovoljni dok god strane ne prave probleme na terenu“, kaže za DW Emini.
Ipak, nije sve gotovo. Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borell saopštio je u četvrtak da nije bilo napretka u pregovorima, ali i da EU ne odustaje i da se dogovoru nadaju do prvog septembra kada opet treba da stupi na snagu odluka vlade Kosova oko koje se sve zakuvalo.
Posljednjeg dana jula su Srbi na sjeveru Kosova blokirali magistralne i lokalne puteve kako bi se sprečilo sprovođenje odluke vlade Kosova o preregistraciji automobila sa srpskim tablicama (pretežno KM) na RKS tablice.
Takođe, Kosovo namjerava da državljanima Srbije izdaje papir o ulasku i izlasku sa Kosova, po ugledu na praksu koju je Srbija uspostavila 2011. kada je po prvi put dozvolila tranzit i boravak u Srbiji osobama sa Kosova koje imaju kosovske lične karte.
Sloboda kretanja opet tema, a ZSO?
Da li će i u kojoj mjeri o ovoj odluci Vlade Kosova biti reči u Briselu do četvrtka nije bilo potpuno jasno. Albin Kurti je bio izričit da o „unutrašnjim pitanjima Kosova“ neće pregovarati sa Srbijom. Slično, njemački i američki ambasador na Kosovu saopštili su da se radi o koordinisanoj odluci koja je u skladu sa briselskim sporazumom.
Ipak, nakon što je 31. jula u poslijepodnevnim časovima postalo jasno da vlada Kosova takvu odluku ne može da sprovede bez upotrebe specijalnih jedinica policije i okršaja sa lokalnim stanovništvom, tema je ipak stavljena na sto.
„Kurtijeva pozicija jeste nešto bolja jer su odluku o reciprocitetu podržale i EU i SAD kao nešto što je suverena odluka na koju vlada Kosova ima pravo. Ipak, sloboda kretanja je tekovina više sporazuma iz Brisela još od 2011, tako da je bilo teško sprečiti da se to pitanje vrati za briselski sto“, objašnjava Emini.
Direktor srpske Kancelarije za Kosovo Petar Petković u petak je tvrdio da do dogovora nije došlo iako je Beograd bio spreman da prihvati novi način putovanja na Kosovo – ali samo za srpske državljane iz centralne Srbije.
Vlada Kosova u saopštenju izdatom u četvrtak navela je da se samo govorilo o sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji i važnosti ustavnosti i zakonitosti.
Nije to prvi put da kosovska delegacija ne detaljiše o temama razgovora. Nedavno su Kurti i predsjednica Kosova Vjosa Osmani po povratku iz Sjedinjenih Država prećutali ono o čemu se šuškalo – da SAD traže pregovore o Zajednici srpskih opština.
Da to zaista jeste zatražio državni sekretar Antony Blinken, potvrdio je specijalni izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan Gabriel Escobar.
Kurtijeva vlada je i jedina koja može to pitanje da pomeri sa mrtve tačke, smatra istraživač Kosovskog centra za bezbjednosnu politiku (KCSS) Ardit Orana. Kako kaže, to ne treba da bude poseban sporazum, već dio sveobuhvatnog sporazuma.
„Očekujem da Kurti pokrene širu diskusiju o poziciji srpske zajednice na Kosovu u sklopu sveobuhvatnog sporazuma i na taj način raščlani ZSO na potrebe i prava kosovskih Srba. Kako sveobuhvatni sporazum bude izvesniji, tako će i Kurti biti popustljiviji oko nekih od zahtjeva u vezi sa ZSO. Sumnjam da će je nazvati imenom ZSO, ali će ponuditi niz alternativa koje su u skladu sa pravnim i ustavnim okvirom Kosova“, kaže Orana za DW.
Analitičarka Emini smatra da nema prostora da ZSO sada dođe na sto u paketu sa tablicama i dokumentima. „Kurti oklijeva da otvori nova pitanjima sa Srbijom. On se do sada samo bavio elementima prethodnih sporazuma koji su djelimično sprovedeni i u kojima je bilo nekog roka, poput sporazuma o registraciji i energetici, koje su prethodne vlade ostavile nedovršenim“, pojašnjava ona.
Atmosfera napeta
Za Stefana Surlića je pak zamisliv scenario u kojem Kosovo prihvata da načini konkretne korake za formiranje ZSO u zamjenu za podršku Srbije procesu preregistracije i ukidanje dokumenta o ulazu/izlazu. Sumnja, međutim, u svrsishodnost ZSO iza koje bi stao Kurti.
„Djeluje vrlo realno da Albin Kurti prikaže da je nakon ukidanja i posljednjeg elementa Srbije na Kosovu moguća primjena i dogovorene ZSO“, kaže Surlić i nastavlja:
„Međutim, i ZSO može biti samo paravan za nastavak sistemske diskriminacije, uzurpacije imovine, etnički motivisanih napada, nepostojanje odluke Ustavnog suda Kosova samo zato što se odnosi na srpsku kulturnu baštinu... Lista je podugačka a ne nazire se spremnost Kurtija da promjeni realnost života Srba na Kosovu.“
Dok se čekaju vijesti od pregovarača, u srpskim sredinama na Kosovu napetost ne prestaje. Na jugu strahuju od posljedica eskalacija na sjeveru, a na sjeveru raste napetost između građana i specijalnih jedinica Policije Kosova koji su proteklih mjeseci vidljiviji u ovom dijelu Kosova nego regularne jedinice.
Njihovo rašireno prisustvo smatra se napadnim, a legitimisanje građana od strane policajaca sa automatskim puškama. Na dan pregovora, Mitrovčani su u ranim jutarnjim časovima na ulicama zatekli grafite potpisane sa „Severna brigada“. Njima se kosovskim Srbima poručuje da ne brinu i da će ih braniti.
Dan prije, na konferenciji u sjedištu NATO, Vučić je poručio da na Sjeveru postoji „nova generacija klinaca“ koji neće da trpe teror.
Policijskim patrolama od prošle nedjelje pridružili su se i KFOR i EULEX čije je prisustvo na putevima, u naseljima ali i na nebu na sjeveru upadljivo ojačano. Oni poručuju da će čuvati mir.
