Američki profesor i stručnjak za pitanja Zapadnog Balkana Alon Ben-Meir izjavio je da je premijer Kosova Albin Kurti mudro postupio kada je odložio sprovođenje reciprociteta za dokumenta i registarske tablice, prenosi Zeri.
"Odlaganje sprovođenja reciprociteta od strane premijera Kurtija bio je mudar potez. Nema garancije da se napetost između dvije strane neće intenzivirati u budućnosti. Ipak, postoji prilika za EU da smiri atmosferu između dvije strane i unapredi rješenje za riješavanje spora oko registarskih tablica. Uvijek postoji mogućnost da poslije mjesec dana dođe do nove tenzije, ali ovde EU može da odigra važnu ulogu da se to spreči", rekao je Ben-Meir.
Ben Meir je istakao da Vlada Kosova treba da učini sve što može da se prema etničkim Srbima na sjeveru Kosova odnosi kao prema bilo kom etničkom Albancu.
"Sjeverni dio Kosova, koji je uglavnom naseljen kosovskim Srbima, neće se brzo smiriti. Srbi u ovom regionu se stalno podstiču da cjepaju centralnu vlast na Kosovu, a Beograd zapravo želi da pripoji taj region u cjelini. Vlada Kosova, na čelu sa Kurtijem, mora učiniti sve što može da se prema etničkim Srbima na sjeveru Kosova odnosi isto kao prema bilo kom etničkom Albancu. Vlada mora da pokaže da ne pravi razliku, s obzirom na činjenicu da su ovi Srbi građani Kosova. Vjerujem da će pravac nekog ekonomskog razvoja biti izuzetno koristan i da će poslati jasnu poruku Srbima u tom regionu, Beogradu i EU, da Vlada ne pravi diskriminaciju između svojih građana, bez obzira na etničke pripadnosti", kaže Ben Meir.
Prema njegovim riječima, nedavne tenzije nisu nužno odložile eventualni sporazum Kosova i Srbije.
"Mnogo puta dvije zemlje postižu sporazum upravo zbog izbijanja krize među njima. Ideja ovdje nije da se vrati status kvo, već da se traži iskorak koji bi mogao da omogući odmor od mjesec dana. To sigurno neće dovesti do konačnog dogovora između dvije strane o drugim pitanjima osim registarskih tablica i dokumenata na graničnim prelazima", rekao je Ben-Meir.
Ben Meir je isključio mogućnost šireg sukoba na Balkanu, zbog činjenice da je NATO prisutan u regionu.
"Nepotrebno je reći da je rat u Ukrajini možda dodatno ojačao Putinovu odlučnost da destabilizuje Balkan, ali ne vjerujem da će se sama Rusija angažovati u bilo kakvoj nasilnoj aktivnosti u balkanskim državama, s obzirom da su Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Hrvatska glavne zemlje na Balkanu koje su već članice NATO", dodaje on.
Izvor: Kosovo Online/Zeri
Ben Meir je istakao da Vlada Kosova treba da učini sve što može da se prema etničkim Srbima na sjeveru Kosova odnosi kao prema bilo kom etničkom Albancu.
"Sjeverni dio Kosova, koji je uglavnom naseljen kosovskim Srbima, neće se brzo smiriti. Srbi u ovom regionu se stalno podstiču da cjepaju centralnu vlast na Kosovu, a Beograd zapravo želi da pripoji taj region u cjelini. Vlada Kosova, na čelu sa Kurtijem, mora učiniti sve što može da se prema etničkim Srbima na sjeveru Kosova odnosi isto kao prema bilo kom etničkom Albancu. Vlada mora da pokaže da ne pravi razliku, s obzirom na činjenicu da su ovi Srbi građani Kosova. Vjerujem da će pravac nekog ekonomskog razvoja biti izuzetno koristan i da će poslati jasnu poruku Srbima u tom regionu, Beogradu i EU, da Vlada ne pravi diskriminaciju između svojih građana, bez obzira na etničke pripadnosti", kaže Ben Meir.
Prema njegovim riječima, nedavne tenzije nisu nužno odložile eventualni sporazum Kosova i Srbije.
"Mnogo puta dvije zemlje postižu sporazum upravo zbog izbijanja krize među njima. Ideja ovdje nije da se vrati status kvo, već da se traži iskorak koji bi mogao da omogući odmor od mjesec dana. To sigurno neće dovesti do konačnog dogovora između dvije strane o drugim pitanjima osim registarskih tablica i dokumenata na graničnim prelazima", rekao je Ben-Meir.
Ben Meir je isključio mogućnost šireg sukoba na Balkanu, zbog činjenice da je NATO prisutan u regionu.
"Nepotrebno je reći da je rat u Ukrajini možda dodatno ojačao Putinovu odlučnost da destabilizuje Balkan, ali ne vjerujem da će se sama Rusija angažovati u bilo kakvoj nasilnoj aktivnosti u balkanskim državama, s obzirom da su Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Hrvatska glavne zemlje na Balkanu koje su već članice NATO", dodaje on.
Izvor: Kosovo Online/Zeri
