Kosovo se suočava sa astronomskim poskupljenjima. Pojedine životne namirnice poskupele su i do 50 odsto u odnosu na cijene prije godinu dana. Vlada Albina Kurtija, međutim, nije preduzela nikakve mjere, za razliku od svih drugih Vlada u regionu, prenosi N1.
Trend poskupljenja životnih namirnica nastavlja se na Kosovu gdje je inflacija dostigla 11,2 odsto.
Jestivo ulje, brašno i gorivo su samo neki od proizvoda čije cijene variraju, penjući se naviše iz dana u dan. Za razliku od aprila prošle godine, godišnja inflacija na Kosovu postala je dvocifrena i dostigla je 11,2 procenata.
Privredni eksperti upozoravaju da je, pored globale krize, došlo do enormnog poskupljenja namirnica na Kosovu najviše zbog toga sto se uvozi oko 90 odsto ovih proizvoda, a oni su još skuplji nego u Evropi, zbog cijene transporta.
"Sama činjenica da je u aprilu ove godine stopa inflacije 11,2 odsto. Sama činjenica da carina Kosova na neki nacin sakupila rekordan iznos od carinjene robe, to dovoljno govori da smo jednostvano mi postali uvozno zavisni, kroz robu mi uvozimo inflaciju koja je 11,2 odsto, a platno sredstvo je euro, mislim da je jako opasno", smatra bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhalliu.
Prema analizama Svjetske banke i MMF na Kosovu zbog globalne krize raste ekstremno siromaštvo. Primjer Kosova, prema ekspertima, može da služi kao zaključak da trenutnu globalnu krizu najviše plaćaju građani siromasnih država, poput onih na Balkanu.
Inače, građani ovu situaciju smatraju nepodnošljivom.
"Ovo je abnormalno, ja ne znam kako ljudi opstaju u životu, ovo je više nepodnošljivo. Ljudi su postali nevidljivi, niko nikog ne primjećuje".
"Da budem iskrena, ranije sam sa 100 eura kupovala namirnice za 10 dana, sada kupujem jedva za šest dana, ne više. Primjećujem poskupljenje svih namirnica, počevši od ulja, brašna, elementarnih namirnica bez kojih se ne može".
Carina Kosova je prošle godine zabilježila uvoz robe iz Srbije, vrijedne 305 miliona eura. Ovo se smatra povratkom srpske robe na kosovsko tržište, imajući u vidu da je uvoz iz Srbije 2019. i 2020. godine doživeo enorman pad, između ostalog i zbog takse od 100 odsto.
Ovim povodom posmatrači ističu da oko 80 odsto robe koju Kosovo uvozi iz Srbije predstavljaju strani brendovi koji se priozvode u Srbiji.
"Imamo rast uvoza robe iz Srbije, ali ako vi analizirate strukturu šta mi uvozimo iz Srbije, pretežno dominiraju evropski brendovi koji se proizvode u Srbiji. Prema tome, to je ta struktura koja čini rast uvoza iz Srbije, a sama činjenica da imate poskupljenje svih tih namirnica, to je dodatna okolnost koja je povećala izvoz robe iz Srbije na Kosovo", dodaje Gërxhalliu.
U odnosu na velika poskupljenja, iz Vlade kažu da se nije mogla izbjeći kriza koja je zahvatila svijet zbog rata u Ukrajini. Ukrajinom se obrazlaže i nedostatak mjera za ublažavanje krize.
Međutim, opozicija smatra da za razliku od država regiona, koje su kao odgovor na poskupljenja ukinule porez na osnovne životne namirnice, ograničile cijene naftnih derivata na određeni period, Vlada Kosova nema plan za ublažavanje ekonomske krize.
Najšira javnost i posebno socijalno ugrožene porodice su ponajviše zabrinuti rastom cijena hrane. Međutim, kriza nije poštedela nijedan drugi privredni ili javni sektor, tako da je povećanje cijena zabilježeno od dječjih vrtića do građevinske industrije, što je opet izazvalo porast cijena stanova, a često i suspenziju radova na kapitalnim objektima.
Prilog N1 pogledajte OVDJE.
Jestivo ulje, brašno i gorivo su samo neki od proizvoda čije cijene variraju, penjući se naviše iz dana u dan. Za razliku od aprila prošle godine, godišnja inflacija na Kosovu postala je dvocifrena i dostigla je 11,2 procenata.
Privredni eksperti upozoravaju da je, pored globale krize, došlo do enormnog poskupljenja namirnica na Kosovu najviše zbog toga sto se uvozi oko 90 odsto ovih proizvoda, a oni su još skuplji nego u Evropi, zbog cijene transporta.
"Sama činjenica da je u aprilu ove godine stopa inflacije 11,2 odsto. Sama činjenica da carina Kosova na neki nacin sakupila rekordan iznos od carinjene robe, to dovoljno govori da smo jednostvano mi postali uvozno zavisni, kroz robu mi uvozimo inflaciju koja je 11,2 odsto, a platno sredstvo je euro, mislim da je jako opasno", smatra bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhalliu.
Prema analizama Svjetske banke i MMF na Kosovu zbog globalne krize raste ekstremno siromaštvo. Primjer Kosova, prema ekspertima, može da služi kao zaključak da trenutnu globalnu krizu najviše plaćaju građani siromasnih država, poput onih na Balkanu.
Inače, građani ovu situaciju smatraju nepodnošljivom.
"Ovo je abnormalno, ja ne znam kako ljudi opstaju u životu, ovo je više nepodnošljivo. Ljudi su postali nevidljivi, niko nikog ne primjećuje".
"Da budem iskrena, ranije sam sa 100 eura kupovala namirnice za 10 dana, sada kupujem jedva za šest dana, ne više. Primjećujem poskupljenje svih namirnica, počevši od ulja, brašna, elementarnih namirnica bez kojih se ne može".
Carina Kosova je prošle godine zabilježila uvoz robe iz Srbije, vrijedne 305 miliona eura. Ovo se smatra povratkom srpske robe na kosovsko tržište, imajući u vidu da je uvoz iz Srbije 2019. i 2020. godine doživeo enorman pad, između ostalog i zbog takse od 100 odsto.
Ovim povodom posmatrači ističu da oko 80 odsto robe koju Kosovo uvozi iz Srbije predstavljaju strani brendovi koji se priozvode u Srbiji.
"Imamo rast uvoza robe iz Srbije, ali ako vi analizirate strukturu šta mi uvozimo iz Srbije, pretežno dominiraju evropski brendovi koji se proizvode u Srbiji. Prema tome, to je ta struktura koja čini rast uvoza iz Srbije, a sama činjenica da imate poskupljenje svih tih namirnica, to je dodatna okolnost koja je povećala izvoz robe iz Srbije na Kosovo", dodaje Gërxhalliu.
U odnosu na velika poskupljenja, iz Vlade kažu da se nije mogla izbjeći kriza koja je zahvatila svijet zbog rata u Ukrajini. Ukrajinom se obrazlaže i nedostatak mjera za ublažavanje krize.
Međutim, opozicija smatra da za razliku od država regiona, koje su kao odgovor na poskupljenja ukinule porez na osnovne životne namirnice, ograničile cijene naftnih derivata na određeni period, Vlada Kosova nema plan za ublažavanje ekonomske krize.
Najšira javnost i posebno socijalno ugrožene porodice su ponajviše zabrinuti rastom cijena hrane. Međutim, kriza nije poštedela nijedan drugi privredni ili javni sektor, tako da je povećanje cijena zabilježeno od dječjih vrtića do građevinske industrije, što je opet izazvalo porast cijena stanova, a često i suspenziju radova na kapitalnim objektima.
Prilog N1 pogledajte OVDJE.
