Povećanje minimalne zarade na bruto 264 eura pogađa oko 30 odsto tržišta rada ili oko 105. 000 zaposlenih, navodi se u izvještaju Instituta za napredna istraživanja GAP i dodaju da su povećanjem minimalca pogođeni zaposleni u privatnom sektoru dok povećanje ne utiče značajno na javni sektor, prenosi Koha.
Od toga je oko 30.000 zaposlenih u sektoru trgovine na veliko i malo, 16. 000 u prerađivačkoj industriji, oko 12. 000 u ugostiteljstvu, oko 11. 800 u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima, 8, 500 u građevinarstvu.
U izvještaju zasnovanom na podacima Poreske uprave Kosova dalje se navodi da su 94 odsto pogođenih povećanjem minimalne zarade zaposleni u privatnom sektoru dok povećanje minimalne zarade uopšte ne utiče na javni sektor.
Navedeno je u da povećanje minimalne zarade, na 300, 350 i 400, utiču na veliki broj radnika na tržištu rada i mogu naneti štetu građanima i privredi. Kosova, ocjenjujući da su najviše pogođeni sektori sa najvećim stepenom neformalnosti u zemlji.
"Osim povećanja minimalne zarade, važno je povećati kapacitete za implementaciju i praćenje primjene minimalne zarade, jer su najteže pogođeni sektori i sektori sa najvećim stepenom neformalnosti u zemlji“, navodi se u saopštenju.
Poslodavci u privatnom sektoru bili su krajnje nefleksibilni u povećanju zarada, ocjenjuje GAP, podsjećajući da je minimalna zarada na Kosovu od 130 eura za osobe do 35 i 170 eura za starije od 35 godina ostala nepromjenjena od 2011. godine.
Prosječna plata u privatnom sektoru porasla je za svega 12,8 odsto od 2012. do 2020. godine, odnosno sa 337 eura bruto u 2012. na 380 eura u 2020. godini. Takođe, institut navodi da poslodavci nisu pokazali spremnost da usklađuju prihode svojih zaposlenih.
S druge strane, u izvještaju se navodi da su plate u javnom sektoru na Kosovu u stalnom porastu. U njemu se navodi da je rast plata u javnom sektoru od 2012. do 2020. bio veći od 6,3 odsto godišnje, odnosno rastao je sa 407 eura u 2012. na 624 eura bruto u 2020. godini.
"Kao rezultat toga, Kosovo je postalo jedna od zemalja sa najvećom razlikom između prosječne plate u javnom i privatnom sektoru, gdje je javni sektor postao privlačniji od privatnog za ljude koji su aktivni na tržištu rada“, navodi se u izvještaju.
GAP procjenjuje da je neophodno povećanje minimalne zarade tokom 2022. godine zbog povećanja cijena. Ipak, kako navode, to bi moglo da stvori negativan efekat na tržište rada tako što će podstaći kompanije da smanje broj radnih mjesta.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
U izvještaju zasnovanom na podacima Poreske uprave Kosova dalje se navodi da su 94 odsto pogođenih povećanjem minimalne zarade zaposleni u privatnom sektoru dok povećanje minimalne zarade uopšte ne utiče na javni sektor.
Navedeno je u da povećanje minimalne zarade, na 300, 350 i 400, utiču na veliki broj radnika na tržištu rada i mogu naneti štetu građanima i privredi. Kosova, ocjenjujući da su najviše pogođeni sektori sa najvećim stepenom neformalnosti u zemlji.
"Osim povećanja minimalne zarade, važno je povećati kapacitete za implementaciju i praćenje primjene minimalne zarade, jer su najteže pogođeni sektori i sektori sa najvećim stepenom neformalnosti u zemlji“, navodi se u saopštenju.
Poslodavci u privatnom sektoru bili su krajnje nefleksibilni u povećanju zarada, ocjenjuje GAP, podsjećajući da je minimalna zarada na Kosovu od 130 eura za osobe do 35 i 170 eura za starije od 35 godina ostala nepromjenjena od 2011. godine.
Prosječna plata u privatnom sektoru porasla je za svega 12,8 odsto od 2012. do 2020. godine, odnosno sa 337 eura bruto u 2012. na 380 eura u 2020. godini. Takođe, institut navodi da poslodavci nisu pokazali spremnost da usklađuju prihode svojih zaposlenih.
S druge strane, u izvještaju se navodi da su plate u javnom sektoru na Kosovu u stalnom porastu. U njemu se navodi da je rast plata u javnom sektoru od 2012. do 2020. bio veći od 6,3 odsto godišnje, odnosno rastao je sa 407 eura u 2012. na 624 eura bruto u 2020. godini.
"Kao rezultat toga, Kosovo je postalo jedna od zemalja sa najvećom razlikom između prosječne plate u javnom i privatnom sektoru, gdje je javni sektor postao privlačniji od privatnog za ljude koji su aktivni na tržištu rada“, navodi se u izvještaju.
GAP procjenjuje da je neophodno povećanje minimalne zarade tokom 2022. godine zbog povećanja cijena. Ipak, kako navode, to bi moglo da stvori negativan efekat na tržište rada tako što će podstaći kompanije da smanje broj radnih mjesta.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
