Stručnjaci za ekonomska pitanja na Kosovu, s kojima je Ekonomia Online razgovarala, predlažu da Vlada Kosova omogući građanima da mogu povući sredstva iz Penzionog fonda, od 20 posto. To bi, prema njihovim riječima, ublažilo trenutnu tešku finansijsku situaciju, uticalo bi na rast potrošnje i oživljavanje ekonomske aktivnosti u privredi.
Zakonom o ekonomskom oporavku, koji je u decembru 2020. godine donijela Vlada Avdullaha Hotija, građanima je omogućeno podizanje 10 posto ušteđevine iz Trusta. U četiri mjeseca koliko je aplikacija trajala, 427.371 osoba povukla je preko 197 miliona eura. Od toga oko 120 miliona eura bit će vraćeno u sljedećih 5 godina, za osobe koje su podigle manje od hiljadu eura (imale ispod 10 hiljada eura štednje).
Mustafë Kadrijaj, ekonomski stručnjak, kaže da je pandemija Covid-19 zavladala i zahvatila sva područja, smanjujući privrednu aktivnost i povećavajući ekonomsku i finansijsku krizu.
Kadrijaj je za EO rekao da, budući da Vlada Kosova nije u mogućnosti podržati poduzeća i građane, trebala bi im barem dati priliku da povuku 20% iz Trusta.
Prema njegovim riječima, pandemija je smanjila razinu sredstava u novčaniku svakog građanina i svakog preduzeća. "Ti problemi su se prenijeli i uticali su na rast cijena u svim područjima, poput prehrambenog sektora i slično."
“Također, moramo biti jasni da, budući da Kosovo nema jak budžet i nije bilo u stanju podržati preduzeća i građane, došli smo do tačke u kojoj su svi, i poslovni ljudi i građani, pred svršenim činom”.
“Budući da ova Vlada nema rješenje, niti ih podržava kroz budžet, trebala bi barem omogućiti građanima da povuku svoju ušteđevinu... Dati im priliku da povećaju svoju finansijsku moć. Finansijska moć utiče na rast potrošnje koja bi oživjela privredna aktivnost poduzeća, ali i osnažila portfelj svakog građanina", rekao je Kadrijaj.
“Vrlo je dobrodošlo da građani povuku 20% Trusta jer bi im to olakšalo ekonomski život. To bi uticalo i na jačanje potrošnje, a samim time i na sam posao”, tvrdi.
Jakup Bellaqa, stručnjak za ekonomska pitanja i univerzitetski profesor, također podržava ideju da bi građanima trebalo omogućiti da iz penzinog fonda podignu još 20 posto svoje ušteđevine.
“To se mora dopustiti, jer je to praksa koju su i ranije primjenjivale prethodne vlade. Oni su sredstva građanina, to su slobodna sredstva, on ih može koristiti. Zbog povećanja cijena trebalo bi to omogućiti, to je moguća alternativa, jer raste i kupovna moć”.
“Bilo bi to optimalno rješenje za izlazak iz ove situacije finansijskih poteškoća”, rekao je.
No, ističe Bellaqa, osim 20 posto Trusta, Vlada bi trebala poduzeti i druge mjere za pomoć stanovništvu i preduzećima.
Prema njegovim riječima, država bi kroz Centralnu banku Kosova (CBK) trebala sagledati mogućnosti poslovnih banaka da daju dugoročne kredite preduzećima, smanje kamatne stope, uključujući i potrošačke kredite "kako bi izašli iz ove situacije".
Povlačenje 10% ušteda omogućeno je Zakonom o ekonomskom oporavku koji je izglasan u Skupštini Kosova kao pomoć za razdoblje pandemije. Od tada postoje prijedlozi da se građanima omogući primanje do 30 posto penzionog fonda.
Poslanik PDK, Bekim Haxhiu, predložio je da se na temelju iznosa uštede promijeni postotak.
Vetëvendosje, koji je tada ostao u opoziciji, usprotivio se povlačenju penzione štednje, kao i nadoknadi, uz obrazloženje da "više imaju koristi oni koji imaju veće plate od države".
Međunarodni monetarni fond (MMF) također je bio protiv povlačenja 10 posto iz Penzionog fonda. Prema MMF-u, povlačenje tog novca smanjuje buduće penzije i ograničava veličinu domaćeg tržišta kapitala.
Mustafë Kadrijaj, ekonomski stručnjak, kaže da je pandemija Covid-19 zavladala i zahvatila sva područja, smanjujući privrednu aktivnost i povećavajući ekonomsku i finansijsku krizu.
Kadrijaj je za EO rekao da, budući da Vlada Kosova nije u mogućnosti podržati poduzeća i građane, trebala bi im barem dati priliku da povuku 20% iz Trusta.
Prema njegovim riječima, pandemija je smanjila razinu sredstava u novčaniku svakog građanina i svakog preduzeća. "Ti problemi su se prenijeli i uticali su na rast cijena u svim područjima, poput prehrambenog sektora i slično."
“Također, moramo biti jasni da, budući da Kosovo nema jak budžet i nije bilo u stanju podržati preduzeća i građane, došli smo do tačke u kojoj su svi, i poslovni ljudi i građani, pred svršenim činom”.
“Budući da ova Vlada nema rješenje, niti ih podržava kroz budžet, trebala bi barem omogućiti građanima da povuku svoju ušteđevinu... Dati im priliku da povećaju svoju finansijsku moć. Finansijska moć utiče na rast potrošnje koja bi oživjela privredna aktivnost poduzeća, ali i osnažila portfelj svakog građanina", rekao je Kadrijaj.
“Vrlo je dobrodošlo da građani povuku 20% Trusta jer bi im to olakšalo ekonomski život. To bi uticalo i na jačanje potrošnje, a samim time i na sam posao”, tvrdi.
Jakup Bellaqa, stručnjak za ekonomska pitanja i univerzitetski profesor, također podržava ideju da bi građanima trebalo omogućiti da iz penzinog fonda podignu još 20 posto svoje ušteđevine.
“To se mora dopustiti, jer je to praksa koju su i ranije primjenjivale prethodne vlade. Oni su sredstva građanina, to su slobodna sredstva, on ih može koristiti. Zbog povećanja cijena trebalo bi to omogućiti, to je moguća alternativa, jer raste i kupovna moć”.
“Bilo bi to optimalno rješenje za izlazak iz ove situacije finansijskih poteškoća”, rekao je.
No, ističe Bellaqa, osim 20 posto Trusta, Vlada bi trebala poduzeti i druge mjere za pomoć stanovništvu i preduzećima.
Prema njegovim riječima, država bi kroz Centralnu banku Kosova (CBK) trebala sagledati mogućnosti poslovnih banaka da daju dugoročne kredite preduzećima, smanje kamatne stope, uključujući i potrošačke kredite "kako bi izašli iz ove situacije".
Povlačenje 10% ušteda omogućeno je Zakonom o ekonomskom oporavku koji je izglasan u Skupštini Kosova kao pomoć za razdoblje pandemije. Od tada postoje prijedlozi da se građanima omogući primanje do 30 posto penzionog fonda.
Poslanik PDK, Bekim Haxhiu, predložio je da se na temelju iznosa uštede promijeni postotak.
Vetëvendosje, koji je tada ostao u opoziciji, usprotivio se povlačenju penzione štednje, kao i nadoknadi, uz obrazloženje da "više imaju koristi oni koji imaju veće plate od države".
Međunarodni monetarni fond (MMF) također je bio protiv povlačenja 10 posto iz Penzionog fonda. Prema MMF-u, povlačenje tog novca smanjuje buduće penzije i ograničava veličinu domaćeg tržišta kapitala.
