Istraživač na Institutu za razvojnu politiku u Prištini (INDEP) Dardan Abazi kaže da je trenutna situacija u energetskom sektoru na Kosovu posljedica političkih odluka i odsustva odgovarajuće strategije, prenosi Radio slobodna Evropa na albanskom.
"U posljednjih 20 godina, različite vlade su razgovarale o izgradnji novih termoelektrana na ugalj i nisu stavile Kosovo na šine energetske tranzicije, koja bi se više zasnivala na proizvodnji energije od decentralizovanih proizvođača", rekao je Abazi.
Prema njegovim riječima, nedostatak adekvatne strategije učinio je Kosovo zavisnim od elektrana "Kosova A" i "Kosova B", gdje se svaki tehnički problem koji se pojavi, pretvara u nestanak struje.
"Nismo reformisali ni sisteme grijanja, nismo ulagali da građani imaju centralno grijanje, nismo ulagali da menjaju kotlove za grijanje koji su u izvesnoj mjeri neefikasni i troše mnogo energije", naveo je Abazi.
Tadašnja Vlada Kosova je 2005. godine imala projekat da, kako je rečeno, riješi probleme sa strujom. Projekat za izgradnju nove elektrane, prvobitno nazvan "Kosovo C", a kasnije "Kosovo e Re“, nije realizovan.
Za aktuelnu vladu Albina Kurtija, on je "mrtav", jer više ne bi trebalo da se ulaže u termoelektrane na ugalj.
Ministar energetike Kosova u vrijeme kada je doneta odluka o izgradnji nove elektrane, Etem Çeku uvjeren je da su problemi u energetskom sektoru posljedica odsustva izgradnje nove elektrane.
"Čini mi se da smo napravili veoma ozbiljnu grešku kada nismo izradili projekat nove elektrane. Ovdje smo napravili velike ustupke, uz velike finansijske i razvojne troškove", kaže Çeku.
Prema njegovim riječima, investitore su otjerale i povremene promjene u projektu.
Kosovo ima više od 10 milijardi tona lignita i kao takvo je peto u svijetu po količini tog resursa. Iskopani ugalj i lignia se koriste za termoelektrane "Kosovo A" i "Kosovo B", smatra se da je način proizvodnje električne energije iz uglja štetan po životnu sredinu i da negativno utiče na globalno zagrijevanje, a Çeku kaže da bogatstvo lignita treba da se eksploatiše.
"I zemlje regiona i Evrope u velikoj mjeri koriste ugalj. Lignit se takođe koristi u SAD. Nemamo drugu alternativu bez korišćenja lignita za proizvodnju električne energije. Drugi oblici su pomoćni oblici", naveo je Çeku.
Kosovo proizvodi do 85 odsto električne energije preko elektrana na ugalj i veoma male količine iz obnovljivih izvora, kao što su hidroelektrane, vetroelektrane i fotonaponski paneli.
Izvor: Kosovo Online/RSE
Prema njegovim riječima, nedostatak adekvatne strategije učinio je Kosovo zavisnim od elektrana "Kosova A" i "Kosova B", gdje se svaki tehnički problem koji se pojavi, pretvara u nestanak struje.
"Nismo reformisali ni sisteme grijanja, nismo ulagali da građani imaju centralno grijanje, nismo ulagali da menjaju kotlove za grijanje koji su u izvesnoj mjeri neefikasni i troše mnogo energije", naveo je Abazi.
Tadašnja Vlada Kosova je 2005. godine imala projekat da, kako je rečeno, riješi probleme sa strujom. Projekat za izgradnju nove elektrane, prvobitno nazvan "Kosovo C", a kasnije "Kosovo e Re“, nije realizovan.
Za aktuelnu vladu Albina Kurtija, on je "mrtav", jer više ne bi trebalo da se ulaže u termoelektrane na ugalj.
Ministar energetike Kosova u vrijeme kada je doneta odluka o izgradnji nove elektrane, Etem Çeku uvjeren je da su problemi u energetskom sektoru posljedica odsustva izgradnje nove elektrane.
"Čini mi se da smo napravili veoma ozbiljnu grešku kada nismo izradili projekat nove elektrane. Ovdje smo napravili velike ustupke, uz velike finansijske i razvojne troškove", kaže Çeku.
Prema njegovim riječima, investitore su otjerale i povremene promjene u projektu.
Kosovo ima više od 10 milijardi tona lignita i kao takvo je peto u svijetu po količini tog resursa. Iskopani ugalj i lignia se koriste za termoelektrane "Kosovo A" i "Kosovo B", smatra se da je način proizvodnje električne energije iz uglja štetan po životnu sredinu i da negativno utiče na globalno zagrijevanje, a Çeku kaže da bogatstvo lignita treba da se eksploatiše.
"I zemlje regiona i Evrope u velikoj mjeri koriste ugalj. Lignit se takođe koristi u SAD. Nemamo drugu alternativu bez korišćenja lignita za proizvodnju električne energije. Drugi oblici su pomoćni oblici", naveo je Çeku.
Kosovo proizvodi do 85 odsto električne energije preko elektrana na ugalj i veoma male količine iz obnovljivih izvora, kao što su hidroelektrane, vetroelektrane i fotonaponski paneli.
Izvor: Kosovo Online/RSE
