Premijer Kosova Albin Kurti ponovio je u Beču da proglašenje nezavisnosti Kosova nikada nije značilo nezavisnost od Albanije, već oslobađanje od Srbije i da se to nikada ne sme zaboraviti.
Kurti je, u diskusiji koju su organizovali bečki Institut Karl Rener i njemačka fondacija Fridrih Ebert na temu "Kosovo: Tračak nade za demokratiju u Jugoistočnoj Evropi", koja je održana, zbog lokdauna bez publike, naglasio da bi razmjena teritorija sa Srbijom, što je predlagano donela konflikte, a ujedinjenje sa Albanijom nikada ne bi išlo sa početkom nekog rata ili konfliktima.
"Ja sa najprije građanin Kosova, i kada pričate o Srbiji, o njenoj militarizaciji, tesnim odnosima sa Moskvom, onda mi svi Albanci, na Kosovu i u Albaniji generalno reagujemo isto. Imamo isti jezik, istu istoriju, ali smo trenutno u situaciji da imamo dvije zemlje. Svi Albanci bi željeli ujedinjenje, jer to ne bi bilo usmjereni ni protiv koga, i nema za cilj da budemo veći, već da damo veći doprinos miru", objasnio je on.
To bi, smatra, bio izraz mira, a ne izraz agresije, a, kako kaže, razmjene teritorija bi značila nove konflikte i krvoproliće.
“Ne postoje savršene etničke granice i uvijek će neko živjeti na pogrešnoj strani granice. Uvijek sam govorio da to nije recept za rješenje, već za rat. Cilj Srbije je bio da time relativizuje državnost Kosova, i nikada Beograd nije mislio na razmjenu teritorija, već podjelu Kosova” rekao je Kurti.
Kazao je da su na Kosovu u prošlosti vladali političari koji su se ponašali kao monarhi Srednjeg vijeka, koji bi bili spremni da se igraju teritorijama.
“Taj rojalistički pristup izumire. Ne kažem da je ideja razmjene teritorija, i deljenja Kosova nestala, ali je zasigurno doživjela neuspjeh u primjeni", smatra on.
Uz to Kurti dodaje da dijalog sa Beogradom treba da vodi transformaciji ka boljem oba društva, oslanjajući se na evropske vrijednosti.
S tim u vezi je kazao da je protiv davanja sredstva iz fondova EU bez evropskih vrijednosti, te da je za dostizanje evropskih vrijednosti neophodno suočavanje sa ratnim zločinima, da demokratizacija nije autokratizacija, da mora postojati balas prava manjina umjesto nacionalističkog hegemonizma.
Kurti je izrazio uvjerenje da će Kosovo da se odbrani kao država, i dodao da građani nikada ne bi prihvatili razmjenu teritorija.
Na pitanje zašto se građani koji nisu Albanci ne kandiduju na listama albanskih partija, ukazao je da je njima lakše da, uz manje glasova, dobiju za manjine osigurana poslanička mjesta.
"Paradoks je da pozitivna diskriminacija utiče negativno na integraciju. Romi, Egipćani, Bošnjaci, Goranci, Srbi mogu dobiti lakše jedno od 20 za manjine predviđena poslanička mjesta, pa im nisu atraktivne kandidature na listama naših stranaka“ rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo Onlajn/Tanjug
"Ja sa najprije građanin Kosova, i kada pričate o Srbiji, o njenoj militarizaciji, tesnim odnosima sa Moskvom, onda mi svi Albanci, na Kosovu i u Albaniji generalno reagujemo isto. Imamo isti jezik, istu istoriju, ali smo trenutno u situaciji da imamo dvije zemlje. Svi Albanci bi željeli ujedinjenje, jer to ne bi bilo usmjereni ni protiv koga, i nema za cilj da budemo veći, već da damo veći doprinos miru", objasnio je on.
To bi, smatra, bio izraz mira, a ne izraz agresije, a, kako kaže, razmjene teritorija bi značila nove konflikte i krvoproliće.
“Ne postoje savršene etničke granice i uvijek će neko živjeti na pogrešnoj strani granice. Uvijek sam govorio da to nije recept za rješenje, već za rat. Cilj Srbije je bio da time relativizuje državnost Kosova, i nikada Beograd nije mislio na razmjenu teritorija, već podjelu Kosova” rekao je Kurti.
Kazao je da su na Kosovu u prošlosti vladali političari koji su se ponašali kao monarhi Srednjeg vijeka, koji bi bili spremni da se igraju teritorijama.
“Taj rojalistički pristup izumire. Ne kažem da je ideja razmjene teritorija, i deljenja Kosova nestala, ali je zasigurno doživjela neuspjeh u primjeni", smatra on.
Uz to Kurti dodaje da dijalog sa Beogradom treba da vodi transformaciji ka boljem oba društva, oslanjajući se na evropske vrijednosti.
S tim u vezi je kazao da je protiv davanja sredstva iz fondova EU bez evropskih vrijednosti, te da je za dostizanje evropskih vrijednosti neophodno suočavanje sa ratnim zločinima, da demokratizacija nije autokratizacija, da mora postojati balas prava manjina umjesto nacionalističkog hegemonizma.
Kurti je izrazio uvjerenje da će Kosovo da se odbrani kao država, i dodao da građani nikada ne bi prihvatili razmjenu teritorija.
Na pitanje zašto se građani koji nisu Albanci ne kandiduju na listama albanskih partija, ukazao je da je njima lakše da, uz manje glasova, dobiju za manjine osigurana poslanička mjesta.
"Paradoks je da pozitivna diskriminacija utiče negativno na integraciju. Romi, Egipćani, Bošnjaci, Goranci, Srbi mogu dobiti lakše jedno od 20 za manjine predviđena poslanička mjesta, pa im nisu atraktivne kandidature na listama naših stranaka“ rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo Onlajn/Tanjug
