Vasfije Krasniqi-Goodman sljedeće nedelje putuje u Sjedinjene Američke Države kako bi učestvovala u maršu 28. oktobra ispred Konzulata Srbije u Njujorku.
Cilj ovog marša je da se zatraži pravda za žrtve rata na Kosovu, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Ona je prva žena koja je javno progovorila o tome da je bila žrtva seksualnog nasilja u ratu na Kosovu 1999. godine.
U martu ove godine izabrana je za poslanicu u Skupštini Kosova ispred Pokreta Samoopredjeljenje. Ona je tada rekla da će njen prioritet biti borba za ljudska prava i pravda za žrtve rata.
Vasfije Krasniqi-Goodman je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla da će u maršu učestvovati i žrtve seksualnog nasilja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
"Marš je inicijativa njujorškog gradskog odbornika Marka Gjonaj. Sarađujemo kako bi organizacija [marša] bila što bolja i kako bi žrtve potražile pravdu ispred konzulatom Srbije u Njujorku", rekla je ona.
Marš za pravdu za žrtve rata podržavaju mnogi poslanici Skupštine Kosova, predstavnici civilnog sektora, te umetnici iz različitih oblasti.
Među njima je i Dua Lipa, globalna zvezda pop muzike porijeklom sa Kosova.
Ona je na svom Twitter nalogu objavila fotografiju na kojoj u rukama drži papir na kome piše "Marš za njenu pravdu" (#RallyForHerJustice).
"Za mene je velika stvar, kada me podržava svetska zvezda kao što je Dua Lipa, emocije me preplave kada pričam o tome", kaže ona.
Vasfije Krasniqi-Goodman je 2018. godine dobila nagradu "Zaslužni građanin Republike Kosovo" nakon što je sa svijetom podjelila priču o seksualnom zlostavljanju tokom rata.
Sada, kada je dio javnih institucija Kosova, svakodnevno razgovara sa žrtvama, ohrabruje ih i govori da imaju glas koji ih predstavlja, poziva ih da joj se otvore, da sa njom podjele iskustva iz ratnog perioda.
"Svaki dan razgovaram sa žrtvama. U stalnom sam kontaktu sa njima. Bez obzira da li su žrtve seksualnog nasilja tokom rata, ili žrtve današnjice. Oni nalaze podršku u meni i imaju samopouzdanje da slobodno govore. Razumijem sa čime se suočavaju", navodi ona.
Krasniqi-Goodman poručuje i da je zabrinuta zbog posljednjih slučajeva silovanja maloljetnih djevojčica na Kosovu. Ukazuje na izvještaj nadležnih organa u kome se navodi da je silovana dvanaestogodišnja djevojčica.
Prema njenoj ocjeni, silovatelji treba da dobiju maksimalne kazne zatvora.
"Razgovarala sam pre neki dan sa ministarkom pravde (Albulena Haxhiu) da se promjeni član koji se odnosi na ove slučajeve. Kazna nije dovoljna. Male su kazne za ove slučajeve. Silovatelji moraju da znaju da je dosta i moraju da dobiju kaznu koju zaslužuju", napominje ona.
Smatra i da nadležni organi treba da objavljuju imena i prezimena silovatelja.
"Na Kosovu su najčešće krive žrtve, a ne počinioci. Kada bi se znala njihova (silovatelja) imena, bili bi posramljeni, vjerujem da bi bilo razlike", kaže ona.
Na osnovu člana 227. Krivičnog zakonika na Kosovu, za silovatelje je predviđena kazna zatvora od dvije do deset godina.
Osnovni sud u Prištini je početkom jula ove godine osudio na deset godina zatvora bivšeg pripadnika srpske policije Zorana Vukotića, zbog krivičnog djela "seksualno nasilje tokom rata na Kosovu".
Ovo je bilo prvi put da jedan sud na Kosovu osudio nekog za ovo krivično djelo.
Prema procjenama zvaničnika i nevladinih organizacija, na Kosovu su 20.000 žena i muškaraca bile žrtve silovanja pripadnika srpskih snaga tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine.
To je godinama bio tabu u kosovskom društvu, prije svega zbog predrasuda da je seksualno nasilje sramota za društvo.
Skupština Kosova je 2014. godine usvojila zakonske izmjene kojima se žrtvama seksualnog nasilja reguliše status i omogućavaju određene beneficije, između ostalog i penzija.
Ona je prva žena koja je javno progovorila o tome da je bila žrtva seksualnog nasilja u ratu na Kosovu 1999. godine.
U martu ove godine izabrana je za poslanicu u Skupštini Kosova ispred Pokreta Samoopredjeljenje. Ona je tada rekla da će njen prioritet biti borba za ljudska prava i pravda za žrtve rata.
Vasfije Krasniqi-Goodman je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla da će u maršu učestvovati i žrtve seksualnog nasilja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
"Marš je inicijativa njujorškog gradskog odbornika Marka Gjonaj. Sarađujemo kako bi organizacija [marša] bila što bolja i kako bi žrtve potražile pravdu ispred konzulatom Srbije u Njujorku", rekla je ona.
Marš za pravdu za žrtve rata podržavaju mnogi poslanici Skupštine Kosova, predstavnici civilnog sektora, te umetnici iz različitih oblasti.
Među njima je i Dua Lipa, globalna zvezda pop muzike porijeklom sa Kosova.
Ona je na svom Twitter nalogu objavila fotografiju na kojoj u rukama drži papir na kome piše "Marš za njenu pravdu" (#RallyForHerJustice).
Krasniqi-Goodman je bila veoma srećna kada je vidjela ovu objavu Dua Lipe.Join @VasfijeKrasniqi at the #RallyForHerJustice on 10/28 in NYC. Vasfije is a Survivor and Human Rights Activist who has been a mission to advocate for survivors in Kosova and around the world demanding justice for the unpunished crimes during the war in Kosova. pic.twitter.com/cTAixyUTDE
— DUA LIPA (@DUALIPA) October 20, 2021
"Za mene je velika stvar, kada me podržava svetska zvezda kao što je Dua Lipa, emocije me preplave kada pričam o tome", kaže ona.
'Svaki dan razgovaram sa žrtvama'
Vasfije Krasniqi-Goodman je 2018. godine dobila nagradu "Zaslužni građanin Republike Kosovo" nakon što je sa svijetom podjelila priču o seksualnom zlostavljanju tokom rata.
Sada, kada je dio javnih institucija Kosova, svakodnevno razgovara sa žrtvama, ohrabruje ih i govori da imaju glas koji ih predstavlja, poziva ih da joj se otvore, da sa njom podjele iskustva iz ratnog perioda.
"Svaki dan razgovaram sa žrtvama. U stalnom sam kontaktu sa njima. Bez obzira da li su žrtve seksualnog nasilja tokom rata, ili žrtve današnjice. Oni nalaze podršku u meni i imaju samopouzdanje da slobodno govore. Razumijem sa čime se suočavaju", navodi ona.
'Treba objavljivati ime i prezime silovatelja'
Krasniqi-Goodman poručuje i da je zabrinuta zbog posljednjih slučajeva silovanja maloljetnih djevojčica na Kosovu. Ukazuje na izvještaj nadležnih organa u kome se navodi da je silovana dvanaestogodišnja djevojčica.
Prema njenoj ocjeni, silovatelji treba da dobiju maksimalne kazne zatvora.
"Razgovarala sam pre neki dan sa ministarkom pravde (Albulena Haxhiu) da se promjeni član koji se odnosi na ove slučajeve. Kazna nije dovoljna. Male su kazne za ove slučajeve. Silovatelji moraju da znaju da je dosta i moraju da dobiju kaznu koju zaslužuju", napominje ona.
Smatra i da nadležni organi treba da objavljuju imena i prezimena silovatelja.
"Na Kosovu su najčešće krive žrtve, a ne počinioci. Kada bi se znala njihova (silovatelja) imena, bili bi posramljeni, vjerujem da bi bilo razlike", kaže ona.
Na osnovu člana 227. Krivičnog zakonika na Kosovu, za silovatelje je predviđena kazna zatvora od dvije do deset godina.
Osnovni sud u Prištini je početkom jula ove godine osudio na deset godina zatvora bivšeg pripadnika srpske policije Zorana Vukotića, zbog krivičnog djela "seksualno nasilje tokom rata na Kosovu".
Ovo je bilo prvi put da jedan sud na Kosovu osudio nekog za ovo krivično djelo.
Prema procjenama zvaničnika i nevladinih organizacija, na Kosovu su 20.000 žena i muškaraca bile žrtve silovanja pripadnika srpskih snaga tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine.
To je godinama bio tabu u kosovskom društvu, prije svega zbog predrasuda da je seksualno nasilje sramota za društvo.
Skupština Kosova je 2014. godine usvojila zakonske izmjene kojima se žrtvama seksualnog nasilja reguliše status i omogućavaju određene beneficije, između ostalog i penzija.
