Premijer Kosova Albin Kurti ne namjerava da odustane od uspostavljanja reciprociteta sa Srbijom, ali treba mu dobra priprema kako ne bi opet propao s tom odlukom, prenosi Ekonomija onlajn.
Premijer Albin Kurti tokom sjednice parlamenta na kojoj se raspravljalo o 100 dana vlade, rekao je da nema namjeru da udustane od uspostavljanja reciprociteta sa Srbijom, ali da mu treba još vremena za pripremu. Kako je istakao, ne planira reciprocitet kao osvetu.
"U ovih prvih 100 dana moje vladavine imali smo novog direktora Carine i moramo da se dobro pripremimo, jer ne možemo ponovo da pogrešimo. Znate, u prvoj Kurtijevoj vladi uspostavili smo reciprocitet, a sljedeća vlada ga je ukinula. Ako ponovo ne budemo uspjeli da u potpunosti implementiramo reciprocitet, on umire kao koncept. Nećemo reciprocitet za osvetu, smatramo da je to zdrav princip odnosa između država, koji proizlazi iz koncepta jednakosti. Osim toga, nećemo reciprocitet za dodavanje prepreka, već za uklanjanje postojećih i želimo to da učinimo na način koji se više ne poništava”, rekao je premijer Kurti dok je odgovarao na kritike opozicije da je prekršio obećanje time što nije uspostavio reciprocitet sa Srbijom.
Ekonomija onlajn u tekstu podsjeća da je direktor takozvane Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković rekao da Kurti "direktno podriva dijalog i sve što je do sada dogovoreno".
Inače, Kosovo je 2018. godine nametnulo stopostotni porez na srpske proizvode, koji je prva Kurtijeva vlada zamjenila reciprocitetom, koji uključuje niz trgovinskih mjera. Sljedeća vlada na čelu sa Abdullahom Hotijem ukinula je reciprocitet, koji su takođe podržale EU i Sjedinjene Države.
Naredni sastanak premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz posredovanje Evropske unije, očekuje se u septembru. I ovaj dijalog, prema izvještaju američkog Willson centra, pod naslovom "Konsolidacija suvereniteta Kosova", koji se bavi političkom analizom Balkana, navodi da dijalog između Kosova i Srbije treba preformulisati u dijalog između ravnopravnih strana, i po principu "prvi ljudi, a ne “teritorija". Prema ovom izvještaju, Kosovo i Srbija imaju jedinstvenu priliku da riješe jedan od glavnih izvora međudržavnih tenzija na Zapadnom Balkanu. Ne ponašaju se strateški kako bi pomogla Kosovu i Srbiji u rješavanju razlika, EU je doprinijela trenutnoj situaciji, u kojoj je cijeli region u napetosti, dopuštajući intervenciju Rusije, Kine i drugih, kaže se u izvještaju Willson centra. Takođe, neutralni status proizilazi iz pet država koje ne priznaju EU i administracija predsjednika SAD-a Joea Bidena trebala bi da se usredsredi na napore ovih država i da promjene svoj pristup Kosovu, ističu iz ovog centra.
"Ako EU ne bude uspjela da ujedinii svoj stav o Kosovu i uključi Zapadni Balkan u proces proširenja, što bi državama članicama omogućilo da stave veto na pregovore o članstvu i liberalizaciju viznog režima za zemlje koje teže, njegov će uticaj oslabiti, uključujući i sposobnost uslovljavanja za rješavanje sporova, borbu protiv korupcije i promicanje reformi ", navodi se u saopštenju Willson centra.
Oni preporučuju Kosovu i Srbiji da stave ljude ispred teritorije, dajući prioritet ključnim pitanjima koja utiču na živote ljudi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"U ovih prvih 100 dana moje vladavine imali smo novog direktora Carine i moramo da se dobro pripremimo, jer ne možemo ponovo da pogrešimo. Znate, u prvoj Kurtijevoj vladi uspostavili smo reciprocitet, a sljedeća vlada ga je ukinula. Ako ponovo ne budemo uspjeli da u potpunosti implementiramo reciprocitet, on umire kao koncept. Nećemo reciprocitet za osvetu, smatramo da je to zdrav princip odnosa između država, koji proizlazi iz koncepta jednakosti. Osim toga, nećemo reciprocitet za dodavanje prepreka, već za uklanjanje postojećih i želimo to da učinimo na način koji se više ne poništava”, rekao je premijer Kurti dok je odgovarao na kritike opozicije da je prekršio obećanje time što nije uspostavio reciprocitet sa Srbijom.
Ekonomija onlajn u tekstu podsjeća da je direktor takozvane Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković rekao da Kurti "direktno podriva dijalog i sve što je do sada dogovoreno".
Inače, Kosovo je 2018. godine nametnulo stopostotni porez na srpske proizvode, koji je prva Kurtijeva vlada zamjenila reciprocitetom, koji uključuje niz trgovinskih mjera. Sljedeća vlada na čelu sa Abdullahom Hotijem ukinula je reciprocitet, koji su takođe podržale EU i Sjedinjene Države.
Naredni sastanak premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz posredovanje Evropske unije, očekuje se u septembru. I ovaj dijalog, prema izvještaju američkog Willson centra, pod naslovom "Konsolidacija suvereniteta Kosova", koji se bavi političkom analizom Balkana, navodi da dijalog između Kosova i Srbije treba preformulisati u dijalog između ravnopravnih strana, i po principu "prvi ljudi, a ne “teritorija". Prema ovom izvještaju, Kosovo i Srbija imaju jedinstvenu priliku da riješe jedan od glavnih izvora međudržavnih tenzija na Zapadnom Balkanu. Ne ponašaju se strateški kako bi pomogla Kosovu i Srbiji u rješavanju razlika, EU je doprinijela trenutnoj situaciji, u kojoj je cijeli region u napetosti, dopuštajući intervenciju Rusije, Kine i drugih, kaže se u izvještaju Willson centra. Takođe, neutralni status proizilazi iz pet država koje ne priznaju EU i administracija predsjednika SAD-a Joea Bidena trebala bi da se usredsredi na napore ovih država i da promjene svoj pristup Kosovu, ističu iz ovog centra.
"Ako EU ne bude uspjela da ujedinii svoj stav o Kosovu i uključi Zapadni Balkan u proces proširenja, što bi državama članicama omogućilo da stave veto na pregovore o članstvu i liberalizaciju viznog režima za zemlje koje teže, njegov će uticaj oslabiti, uključujući i sposobnost uslovljavanja za rješavanje sporova, borbu protiv korupcije i promicanje reformi ", navodi se u saopštenju Willson centra.
Oni preporučuju Kosovu i Srbiji da stave ljude ispred teritorije, dajući prioritet ključnim pitanjima koja utiču na živote ljudi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
