Proces dijaloga između Kosova i Srbije tokom 2020.godine smatra se neuspješnim, iako su postojala uvjerenja da je prethodna godina mogla biti godina konačnog sporazuma, prenosi Koha.
Neke političke stranke poručile su da je Kosovo izgubilo historijsku priliku da postigne uzajamno priznanje tokom prošle godine, dok LDK kao vladajuća stranka procenjuje da je dijalog dobio veliki zamah, upravo u 2020. godini.
Sa druge strane, pripadnici civilnog društva ne vide jasnu budućnost dijaloga, pogotovu nakon novih izbora koji bi trebalo da budu održani početkom ove godine.
Iz Pokreta Samoopredjeljenja, kažu da dijalog koji je vodila Hotijeva vlada nije doneo ništa dobro Kosovu.
Član rukovodstva te stranke Fitore Pacolli rekla je da je dijalog odavno propao.
„A propala je i većina sporazuma sklopljenih u prvoj fazi. Većinu njih nije sprovela Srbija, dok je kosovska strana sprovela većinu. Dakle, ništa se nije promjenilo na terenu, smatramo da je dijalog u vezi sa priznavanjem Kosova od strane Srbije propao, ovaj dijalog ne vodi Kosovo ka priznanju i članstvu u EU. Zbog dijaloga, Kosovo je još više potonulo, što se mora što prije zaustaviti, jer nam je potrebna druga politička klasa, vlada sa legitimitetom koja pokreće zemlju naprijed. Takođe, od Vašingtonskih sporzuma ne očekujemo ništa, već očekujemo novi nastavak sa američkim predsednikom“, rekla je Pacolli.
Kritike na račun dijaloga, iznela je i PDK, a član predsjedništva te stranke Blerta Deliu kaže da je Kosovo u 2020. godini izgubilo historijsku priliku za postizanje konačnog sporazuma.
„To je sporazum o kojem se mnogo govorilo i o kojem se diskutovalo na svim nivoima. Zato i sada kažemo da smatramo da smo zakasnili u tom pravcu, i 2021. treba da bude godina u kojoj završavamo ove maratonske diskusije u dijalogu koji je predugo trajao i odneo Kosovu puno energije i potrebno je jednom i zauvek osigurati obavezujući sporazum za obhe strane i međusobno priznanje što je naš glavni uslov, a zatim i stolicu u UN“, rekla je Deliu.
Sa druge strane, u vladajućoj LDK, kažu da je dijalog ove godine dosta napredovao, iako nije postignut konačni sporazum.
Član Generalnog saveta LDK i poslanik Faton Bislimi, kaže da je Vašingtonski sporazum historijski.
„Došlo je do velikog napretka u procesu dijaloga, posebno u posljednjoj godini. Vašingtonski sporazum je historijski, i sprovodi se. Znate da su odmah najmanje dvije visoke državne delegacije SAD bile na Kosovu i u Srbiji. Oni vrše neophodne pripreme za sprovođenje sporazuma o ekonomskoj normalizaciji. Kosovo ima koristi od vašingtonskog sporazuma, uprkos bilo kakvim kritikama upućenim zbog teksta sporazuma. Zaključci sporazuma i činjenica da smo uspjeli da sjednemo u Bijeloj kući sa Srbijom su historijski za Kosovo u smislu koristi koje je Kosovo imalo od ovog sporazuma“, rekao je Bislimi.
Poslanica koja predvodi Odbor za spoljne poslove Time Kadrijaj iz redova AAK, takođe kaže da je Kosovo imalo koristi od Vašingtonskog sporazuma.
„Postignuti su barem ekonomski sporazumi, od kojih će Kosovo imati koristi ako se primjene. Ali nemamo sporazum koji je postignut sa EU“, rekla je ona.
Sa druge strane, iz civilnog društva kažu da je jedina pozitivna stvar u 2020. godini u vezi sa dijalogom zapravo povratak za pregovarački sto.
Arber Fetahu iz Grupe za pravne i političke studije kaže da je prošla godina bila puna diskusija, a ne opipljivih rezultata.
„Osim povratka za pregovarački sto, nismo videli ništa značajnije ni veće od ovog dijaloga. Otvorene su mnoge teme, razgovaralo se o mnogim oblastima, uključujući i tehničke teme iz prethodnih sporazuma. Ova godina je više bila godina diskusija, ali bez opipljivih rezultata. Vašingtonski sporazum je takođe proglašen takvim, ali zaključci iz tog sporazuma su gotovo minimalnim, u poređenju sa očekivanjima kosovske strane. Opet je potvrđeno da je kraj dijaloga nejasan, kao i njegova budućnost“, rekao je Fetahu.
Dijalog Kosovo Srbija je nakon pauze od oko dvije godine nastavljen u julu ove godine, nakon ukidanja mjera reciprociteta i poreza od 100 odsto na srpsku robu.
Prošle godine održana su dva sastanka između premijera Kosova Avdullaha Hotija i predsjednika Srbije Aleksandre Vučića, u Briselu, jedan u Vašingtonu i jedan virtuelni sastanak na Samitu u Parizu. Na nivou eksperata održano je šest sastanaka.
Osim sporazuma u Vašingtonu, za koji se govorilo da je više ekonomski, ali da ne izostaju ni politička pitanja, nije postignuto recipročno priznanje. Hoti i Vučić se već četiri mjeseca nisu sreli nakon iznetih različitih stavova o uspostavljanju Zajednice srpskih opština na Kosovu.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Sa druge strane, pripadnici civilnog društva ne vide jasnu budućnost dijaloga, pogotovu nakon novih izbora koji bi trebalo da budu održani početkom ove godine.
Iz Pokreta Samoopredjeljenja, kažu da dijalog koji je vodila Hotijeva vlada nije doneo ništa dobro Kosovu.
Član rukovodstva te stranke Fitore Pacolli rekla je da je dijalog odavno propao.
„A propala je i većina sporazuma sklopljenih u prvoj fazi. Većinu njih nije sprovela Srbija, dok je kosovska strana sprovela većinu. Dakle, ništa se nije promjenilo na terenu, smatramo da je dijalog u vezi sa priznavanjem Kosova od strane Srbije propao, ovaj dijalog ne vodi Kosovo ka priznanju i članstvu u EU. Zbog dijaloga, Kosovo je još više potonulo, što se mora što prije zaustaviti, jer nam je potrebna druga politička klasa, vlada sa legitimitetom koja pokreće zemlju naprijed. Takođe, od Vašingtonskih sporzuma ne očekujemo ništa, već očekujemo novi nastavak sa američkim predsednikom“, rekla je Pacolli.
Kritike na račun dijaloga, iznela je i PDK, a član predsjedništva te stranke Blerta Deliu kaže da je Kosovo u 2020. godini izgubilo historijsku priliku za postizanje konačnog sporazuma.
„To je sporazum o kojem se mnogo govorilo i o kojem se diskutovalo na svim nivoima. Zato i sada kažemo da smatramo da smo zakasnili u tom pravcu, i 2021. treba da bude godina u kojoj završavamo ove maratonske diskusije u dijalogu koji je predugo trajao i odneo Kosovu puno energije i potrebno je jednom i zauvek osigurati obavezujući sporazum za obhe strane i međusobno priznanje što je naš glavni uslov, a zatim i stolicu u UN“, rekla je Deliu.
Sa druge strane, u vladajućoj LDK, kažu da je dijalog ove godine dosta napredovao, iako nije postignut konačni sporazum.
Član Generalnog saveta LDK i poslanik Faton Bislimi, kaže da je Vašingtonski sporazum historijski.
„Došlo je do velikog napretka u procesu dijaloga, posebno u posljednjoj godini. Vašingtonski sporazum je historijski, i sprovodi se. Znate da su odmah najmanje dvije visoke državne delegacije SAD bile na Kosovu i u Srbiji. Oni vrše neophodne pripreme za sprovođenje sporazuma o ekonomskoj normalizaciji. Kosovo ima koristi od vašingtonskog sporazuma, uprkos bilo kakvim kritikama upućenim zbog teksta sporazuma. Zaključci sporazuma i činjenica da smo uspjeli da sjednemo u Bijeloj kući sa Srbijom su historijski za Kosovo u smislu koristi koje je Kosovo imalo od ovog sporazuma“, rekao je Bislimi.
Poslanica koja predvodi Odbor za spoljne poslove Time Kadrijaj iz redova AAK, takođe kaže da je Kosovo imalo koristi od Vašingtonskog sporazuma.
„Postignuti su barem ekonomski sporazumi, od kojih će Kosovo imati koristi ako se primjene. Ali nemamo sporazum koji je postignut sa EU“, rekla je ona.
Sa druge strane, iz civilnog društva kažu da je jedina pozitivna stvar u 2020. godini u vezi sa dijalogom zapravo povratak za pregovarački sto.
Arber Fetahu iz Grupe za pravne i političke studije kaže da je prošla godina bila puna diskusija, a ne opipljivih rezultata.
„Osim povratka za pregovarački sto, nismo videli ništa značajnije ni veće od ovog dijaloga. Otvorene su mnoge teme, razgovaralo se o mnogim oblastima, uključujući i tehničke teme iz prethodnih sporazuma. Ova godina je više bila godina diskusija, ali bez opipljivih rezultata. Vašingtonski sporazum je takođe proglašen takvim, ali zaključci iz tog sporazuma su gotovo minimalnim, u poređenju sa očekivanjima kosovske strane. Opet je potvrđeno da je kraj dijaloga nejasan, kao i njegova budućnost“, rekao je Fetahu.
Dijalog Kosovo Srbija je nakon pauze od oko dvije godine nastavljen u julu ove godine, nakon ukidanja mjera reciprociteta i poreza od 100 odsto na srpsku robu.
Prošle godine održana su dva sastanka između premijera Kosova Avdullaha Hotija i predsjednika Srbije Aleksandre Vučića, u Briselu, jedan u Vašingtonu i jedan virtuelni sastanak na Samitu u Parizu. Na nivou eksperata održano je šest sastanaka.
Osim sporazuma u Vašingtonu, za koji se govorilo da je više ekonomski, ali da ne izostaju ni politička pitanja, nije postignuto recipročno priznanje. Hoti i Vučić se već četiri mjeseca nisu sreli nakon iznetih različitih stavova o uspostavljanju Zajednice srpskih opština na Kosovu.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
