Učenje na daljinu, učenje s različitih platformi, ali i kombinovano učenje, neki su od scenarija koje je Ministarstvo obrazovanja pripremilo kako bi u septembru pronašlo adekvatno rješenje za početak nove školske godine. Prema riječima zvaničnika ministarstva nastavni proces će se nastaviti na osnovu preporuka zdravstvenih ustanova za zaštitu od COVID-19.
Školske ustanove na Kosovu zatvorene su 12. marta, nakon mjera koje je preduzela Vlada Kosova da spriječi širenje koronavirusa. Zatim je Ministarstvo obrazovanja odlučilo da se nastava odvija na daljinu.
Za razrede od 1-9, nastava je realizirana putem predavanja snimljenih na javnoj televiziji, kao i putem YouTube kanala Ministarstva obrazovanja. Dok je na nivou viših srednjih škola, učenje na daljinu obavljano je u decentralizovanom načinu, gdje su nastavnici bili glavni nosioci.
Enver Osdautaj, viši politički savjetnik u kabinetu ministra za obrazovanje, nauku i tehnologiju (MONT) Rama Likaja, kaže da je ministarstvo već osnovalo radnu grupu, koja se priprema za početak predavanja u pandemijskim okolnostima. Ova grupa je, kaže Osdautaj, pripremila nekoliko scenarija, ali prioritet će ostati zdravlje studenata.
“Preuzeto je nekoliko modaliteta zemalja regije i Evropske unije. Namjera je da se nastava održi u nekoliko oblika: učenje na daljinu, učenje s različitih platformi, putem televizije, ali i kombinirano učenje, ovisno o epidemiološkoj situaciji na Kosovu. To znači da su ispitane sve mogućnosti i stvoreni su dokumenti kako bi se učenicima ponudilo ono što je najbolje u pandemijskim okolnostima”, rekao je Osdautaj za Radio Slobodna Evropa.
Kombinovano učenje
Govoreći o kombiniranom učenju, Osdautajt kaže da će zbog ograničenog broja učenika koji će biti u učionici, postojati raspored gdje će učenici jedan dio nastave, ako mogućnosti to dozvole, obaviti u školama, ostatak koji nije realizovan, nadopunit će se učenjem online.
“Razmišlja se da bude do 10 učenika, poštujući društvenu udaljenost. Već se pripremaju planovi za organiziranje nastave, uzimajući u obzir mjere zaštite i sigurnosti protiv COVID-a. Zbog interaktivnosti i pristupa, ako mogućnosti dozvole, pokušaće se ova varijanta“, kaže Osdautaj.
Jedan od problema s kojim se suočavaju škole na Kosovu, posebno one u urbanim sredinama, je veliki broj učenika u razredu.
Broj učenika u razredu se kreće od 30 do 45, kako u osnovnim tako i u srednjim školama. Inače, broj učenika u preduniverzitetskim obrazovnim institucijama procjenjuje na preko 300 hiljada.
Ali, poznavaoci pitanja obrazovanja, procjenjuju da bi odluka o novoj godini trebala dati prioritet zdravstvenom blagostanju učenika. Svaka doneta odluka, prema njima, trebalo bi da se zasniva na preporukama Nacionalnog instituta za javno zdravlje Kosova.
Qehaja: Kombinovano učenje ne doprinosi zdravlju djece
Rinor Qehaja iz instituta EdGuard kaže da Ministarstvo obrazovanja ne bi trebalo odlučiti o kombiniranom obrazovanju.
“Bez obzira na različite scenarije ministarstva, mislim da postoje dvije mogućnosti, ili da nastavimo s učenjem na daljinu kao u prošlom polugodištu ili da se vratimo u škole, uz pojačanu brigu i dobro definirane protokole nadležnih institucija. U protivnom, ne vjerujem da će bilo koja druga opcija doprineti mnogo, čak i kada je u pitanju zdravlju djece ili prevencija situacije“, ocjenjuje Qehaja, dodajući da se odluke vlade trebaju temeljiti na praksi evropskih zemalja.
Povratak djece fizički u škole je najprihvatljiviji način, ali s dodatnom pažnjom treba analizirati situaciju s pandemijom, stavljajući na prvo mjesto zdravlje djece, kaže sociolog i psiholog Besnik Peci.
On naglašava da učenje na daljinu utiče i na sociološki aspekt djece.
“U sociološkom aspektu, pogođeno je polje socijalizacije, pogođen je razvoj međuljudskih vještina, pogođen je razvoj životnih vještina, indirektno je pogođeno fizičko, psihičko i organsko zdravlje djece, jer život u karanteni na neki način onemogućuje fizičke aktivnosti da rastope kalorije koje dobijaju“, naglašava Peci.
Inače, jedna od mjera Vlade Kosova od 28. jula je da se Nacionalni institut za javno zdravlje u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i opštinskim direktorijatima za obrazovanje obavezuje da do 15. avgusta 2020. napravi nacrt vodiča o načinu organiziranja nastave za novu školsko-akademsku 2020-2021. godinu.
Za razrede od 1-9, nastava je realizirana putem predavanja snimljenih na javnoj televiziji, kao i putem YouTube kanala Ministarstva obrazovanja. Dok je na nivou viših srednjih škola, učenje na daljinu obavljano je u decentralizovanom načinu, gdje su nastavnici bili glavni nosioci.
Enver Osdautaj, viši politički savjetnik u kabinetu ministra za obrazovanje, nauku i tehnologiju (MONT) Rama Likaja, kaže da je ministarstvo već osnovalo radnu grupu, koja se priprema za početak predavanja u pandemijskim okolnostima. Ova grupa je, kaže Osdautaj, pripremila nekoliko scenarija, ali prioritet će ostati zdravlje studenata.
“Preuzeto je nekoliko modaliteta zemalja regije i Evropske unije. Namjera je da se nastava održi u nekoliko oblika: učenje na daljinu, učenje s različitih platformi, putem televizije, ali i kombinirano učenje, ovisno o epidemiološkoj situaciji na Kosovu. To znači da su ispitane sve mogućnosti i stvoreni su dokumenti kako bi se učenicima ponudilo ono što je najbolje u pandemijskim okolnostima”, rekao je Osdautaj za Radio Slobodna Evropa.
Kombinovano učenje
Govoreći o kombiniranom učenju, Osdautajt kaže da će zbog ograničenog broja učenika koji će biti u učionici, postojati raspored gdje će učenici jedan dio nastave, ako mogućnosti to dozvole, obaviti u školama, ostatak koji nije realizovan, nadopunit će se učenjem online.
“Razmišlja se da bude do 10 učenika, poštujući društvenu udaljenost. Već se pripremaju planovi za organiziranje nastave, uzimajući u obzir mjere zaštite i sigurnosti protiv COVID-a. Zbog interaktivnosti i pristupa, ako mogućnosti dozvole, pokušaće se ova varijanta“, kaže Osdautaj.
Jedan od problema s kojim se suočavaju škole na Kosovu, posebno one u urbanim sredinama, je veliki broj učenika u razredu.
Broj učenika u razredu se kreće od 30 do 45, kako u osnovnim tako i u srednjim školama. Inače, broj učenika u preduniverzitetskim obrazovnim institucijama procjenjuje na preko 300 hiljada.
Ali, poznavaoci pitanja obrazovanja, procjenjuju da bi odluka o novoj godini trebala dati prioritet zdravstvenom blagostanju učenika. Svaka doneta odluka, prema njima, trebalo bi da se zasniva na preporukama Nacionalnog instituta za javno zdravlje Kosova.
Qehaja: Kombinovano učenje ne doprinosi zdravlju djece
Rinor Qehaja iz instituta EdGuard kaže da Ministarstvo obrazovanja ne bi trebalo odlučiti o kombiniranom obrazovanju.
“Bez obzira na različite scenarije ministarstva, mislim da postoje dvije mogućnosti, ili da nastavimo s učenjem na daljinu kao u prošlom polugodištu ili da se vratimo u škole, uz pojačanu brigu i dobro definirane protokole nadležnih institucija. U protivnom, ne vjerujem da će bilo koja druga opcija doprineti mnogo, čak i kada je u pitanju zdravlju djece ili prevencija situacije“, ocjenjuje Qehaja, dodajući da se odluke vlade trebaju temeljiti na praksi evropskih zemalja.
Povratak djece fizički u škole je najprihvatljiviji način, ali s dodatnom pažnjom treba analizirati situaciju s pandemijom, stavljajući na prvo mjesto zdravlje djece, kaže sociolog i psiholog Besnik Peci.
On naglašava da učenje na daljinu utiče i na sociološki aspekt djece.
“U sociološkom aspektu, pogođeno je polje socijalizacije, pogođen je razvoj međuljudskih vještina, pogođen je razvoj životnih vještina, indirektno je pogođeno fizičko, psihičko i organsko zdravlje djece, jer život u karanteni na neki način onemogućuje fizičke aktivnosti da rastope kalorije koje dobijaju“, naglašava Peci.
Inače, jedna od mjera Vlade Kosova od 28. jula je da se Nacionalni institut za javno zdravlje u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i opštinskim direktorijatima za obrazovanje obavezuje da do 15. avgusta 2020. napravi nacrt vodiča o načinu organiziranja nastave za novu školsko-akademsku 2020-2021. godinu.
