Na redovnoj sjednici njemačke skupštine - Bundestaga, na kojoj se raspravljalo o produženju misije Kfora na Kosovu, bilo je riječi i o tome kako njemački poslanici vide rješenje političkog pitanja Srbije i Kosova, prenosi Koha.
Njemačka vlada planira da u okviru Kfora obezbjedi do 400 vojnika Bundesvera. Ministar spoljnih poslova Heiko Maas rekao je da je na Kosovu trenutno 70 vojnika Bundesvera i bezbjednosnu situaciju ocjenio kao relativno stabilnu, ali je rekao da su se politički odnosi između Kosova i Srbije pogoršali, i obećao da će Njemačka nastaviti da vodi dijalog i u okviru njemačkog predsedavanja EU koji počinje 1. jula, piše Deutsche welle na albanskom.
Ovaj medij ističe da je predstavnik Alternative za Njemačku Anton Frizen, kako se i očekivalo, odbacio obrazloženje za angažovanje Bundesvera na Kosovu, jer je, prema njegovim riječima, od 1999. godine "sve počelo lažima".
"Operacija Potkovica nikada nije postojala", rekao je Frizen, zastupnik desničarskog populističkog prava, dodajući da se priča nastavlja do danas.
"U priču o mirnom, multietničkom Kosovu, ne vjeruju oni koji je ovdje zastupaju," rekao je Frizen.
On je dodao da "umjesto da nastavi sa tim vječnim lažima, bilo bi dobro da njemačka vlada pristane na razmjenu teritorija, kako bi Srbi na sjeveru Kosova mogli da budu zaštićeni u okviru svoje države, a albanska područja sklona destabilizaciji, stabilizovala".
Iako se ideološki dijametralno suprotstavio nacionalističkoj Alternativi, Aleksandar Noj iz ljevicarske stranke "Di Linke", takođe je zagovarao razmjenu teritorija, tvrdeći da ideju podržavaju dva predsjednika, Thaçi i Vučić i Rusija, kao neki glasovi u EU.
"Ko je protiv?" Njemačka vlada! Jer bi razmjena teritorija mogla da donese destabilizaciju jugoistočnoj Evropi, "rekao je Noj, nazivajući Kosovo" njemačkom kolonijom ".
Predstavnik Zelenih Manuel Sarazin je u odgovoru na izlaganje poslanika Alternative kritikovao ulogu SAD na Кosovu.
"Gospodin Trump tretira Kosovo kao koloniju i to moramo da odbacimo rekavši da neće biti razmjene teritorija, jer su ljudi na Kosovu i u Srbiji protiv", rekao je on.
Poslanica Stranke slobodnih demokrata Renata Alt takođe je naglasila uticaj drugih zemalja na Balkanu, poput Rusije, Kine i Turske.
"Kfor umjesto toga šalje važan politički signal da se NATO i dalje zalaže za stabilnost na zapadnom Balkanu”, rekla je ona i podsjećajući na evropsku perspektivu pozvala zemlje zapadnog Balkana "da ne okrenu leđa EU nego da nastave putem reformi".
Njemački Bundestag prvi put je odlučio 11. juna 1999. godine da pošalje vojnike na Kosovu. Od tada, Bundesvehr je nastavio da djeluje u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbednosti UN od 10. juna 1999. Njemačke oružane snage djeluju u skladu sa pravilima zajedničkog sistema kolektivne bezbjednosti (NATO i UN), u skladu sa članom 24 (2) njemačkog osnovnog zakona. Prema njemačkoj vladi, ukupni troškovi dodatnih zadataka Bundesvera do kraja 2021. godine iznose oko 16,63 miliona eura. Zahtjev njemačke vlade upućen je u srijedu parlamentarnom odboru za spoljne poslove.
Ista je procedura svake godine, od sredine maja, njemački zakonodavci većinom glasova odlučuju o produžetku angažmana njemačkih vojnika Kfora na Kosovu.
To je odluka koja formalno zahtjeva odobrenje Bundestaga i o tome se uvijek raspravlja dva puta, jednom kada se zahtjev njemačke vlade uputi zakonodavcima, i onda kada bude odobren.
U srijedu je bila prva debata, kojom je bilo jasno da će centralne stranke, Hrišćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalna unija, Socijaldemokratska stranka, Stranka slobodnih demokrata i Zeleni glasati za produženje mandata.
Upravo ove stranke kategorički odbacuju teritorijalnu razmjenu kao rješenje između Кosova i Srbije, o čemu svjedoče izjave njihovih zvaničnika.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Ovaj medij ističe da je predstavnik Alternative za Njemačku Anton Frizen, kako se i očekivalo, odbacio obrazloženje za angažovanje Bundesvera na Kosovu, jer je, prema njegovim riječima, od 1999. godine "sve počelo lažima".
"Operacija Potkovica nikada nije postojala", rekao je Frizen, zastupnik desničarskog populističkog prava, dodajući da se priča nastavlja do danas.
"U priču o mirnom, multietničkom Kosovu, ne vjeruju oni koji je ovdje zastupaju," rekao je Frizen.
On je dodao da "umjesto da nastavi sa tim vječnim lažima, bilo bi dobro da njemačka vlada pristane na razmjenu teritorija, kako bi Srbi na sjeveru Kosova mogli da budu zaštićeni u okviru svoje države, a albanska područja sklona destabilizaciji, stabilizovala".
Iako se ideološki dijametralno suprotstavio nacionalističkoj Alternativi, Aleksandar Noj iz ljevicarske stranke "Di Linke", takođe je zagovarao razmjenu teritorija, tvrdeći da ideju podržavaju dva predsjednika, Thaçi i Vučić i Rusija, kao neki glasovi u EU.
"Ko je protiv?" Njemačka vlada! Jer bi razmjena teritorija mogla da donese destabilizaciju jugoistočnoj Evropi, "rekao je Noj, nazivajući Kosovo" njemačkom kolonijom ".
Predstavnik Zelenih Manuel Sarazin je u odgovoru na izlaganje poslanika Alternative kritikovao ulogu SAD na Кosovu.
"Gospodin Trump tretira Kosovo kao koloniju i to moramo da odbacimo rekavši da neće biti razmjene teritorija, jer su ljudi na Kosovu i u Srbiji protiv", rekao je on.
Poslanica Stranke slobodnih demokrata Renata Alt takođe je naglasila uticaj drugih zemalja na Balkanu, poput Rusije, Kine i Turske.
"Kfor umjesto toga šalje važan politički signal da se NATO i dalje zalaže za stabilnost na zapadnom Balkanu”, rekla je ona i podsjećajući na evropsku perspektivu pozvala zemlje zapadnog Balkana "da ne okrenu leđa EU nego da nastave putem reformi".
Njemački Bundestag prvi put je odlučio 11. juna 1999. godine da pošalje vojnike na Kosovu. Od tada, Bundesvehr je nastavio da djeluje u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbednosti UN od 10. juna 1999. Njemačke oružane snage djeluju u skladu sa pravilima zajedničkog sistema kolektivne bezbjednosti (NATO i UN), u skladu sa članom 24 (2) njemačkog osnovnog zakona. Prema njemačkoj vladi, ukupni troškovi dodatnih zadataka Bundesvera do kraja 2021. godine iznose oko 16,63 miliona eura. Zahtjev njemačke vlade upućen je u srijedu parlamentarnom odboru za spoljne poslove.
Ista je procedura svake godine, od sredine maja, njemački zakonodavci većinom glasova odlučuju o produžetku angažmana njemačkih vojnika Kfora na Kosovu.
To je odluka koja formalno zahtjeva odobrenje Bundestaga i o tome se uvijek raspravlja dva puta, jednom kada se zahtjev njemačke vlade uputi zakonodavcima, i onda kada bude odobren.
U srijedu je bila prva debata, kojom je bilo jasno da će centralne stranke, Hrišćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalna unija, Socijaldemokratska stranka, Stranka slobodnih demokrata i Zeleni glasati za produženje mandata.
Upravo ove stranke kategorički odbacuju teritorijalnu razmjenu kao rješenje između Кosova i Srbije, o čemu svjedoče izjave njihovih zvaničnika.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
