Član Predsjedništva Demokratske partije Kosova Xhavit Haliti izjavio je sinoć da je taksa od 100 odsto koju je vlada Ramusha Haradinaja uvela na robu iz Srbije, bila nacionalistička galama.
Haliti je u emisiji "Desku" na KTV istakao da je bio protivnik takse od dana kada je uvedena, krajem 2018.
"Što se tiče takse, ja sam se odmah sutradan izjasnio protiv toga, jer Kosovo nema ni ekonomsku ni političku moć da se protivi međunarodnoj zajednici. Ne možemo da plivamo u suprotnom smjeru vode u rijeci. Zbog tog sam trpeo uvrede, međutim, znao sam da sam u pravu i tako je ispalo na kraju", poručio je član Predsjedništva PDK.
Prema njegovim riječima, taksa bila samo "galama", više "nacionalistička", nego što je dala stvarne rezultate. "Nacionalistička politička euforija, a to uvijek vodi ka diktaturi, a ne ka rješavanju problema", rekao je Haliti.
Poslanik u više skupštinskih saziva, istakao je da nije prihvatio argumente bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da je uvođenjem takse zaustavljena podjela Kosova.
Kako je naveo, to su glasine, a dijalog će se nastaviti i neće biti podjele.
"Dijalog će se nastaviti na osnovu temelja koje smo izgradili, kao što su teritorijalni integritet, granice, nezavisnost, manjinska prava, razvoj demokratije i još mnogo toga", ukazao je Haliti.
Dodao da je Kosovo mnogo izgubilo jer nije prihvatilo prijedlog lidera PDK Kardija Veselija u januaru 2019. da se taksa suspenduje na tri mjeseca. Prema njegovim riječima, to bi pokazalo ozbiljnost kosovske strane pred strateškim partnerima.
Govoreći o obaranju vlade Albina Kurtija, naglasio je da je predložio stranačkim strukturama da je "još rano da se to dogodi zbog pandemije".
"Dao sam svoje mišljenje u stranci, mislio sam da je prerano zbog pandemije, međutim, odluka je bila takva i to je sada već završen posao. Možda građani to vide drugačije. Cio moj politički život sam proveo tamo gdje se glasalo, a glasanje ne može da pobjedi lično mišljenje, koliko god neko bio u pravu", poručio je Haliti.
Nije pravo vrijeme za prihvatanje pomoći iz Srbije
Haliti je u emisiji "Desku" na KTV okarakterisao kao pogrešnu odluku Vlade Kosova da prihvati 1.000 testova iz Srbije kao pomoć u suočavanju sa koronavirusom.
Prema njegovim riječima, nije pravo vrijeme za prihvatanje pomoći iz Srbije, zbog "pretenzija koje ta zemlja još uvijek ima".
"Imali smo razlike u političkim izjavama od političkih stranaka o sposobnostima ove vlade ili o obavezi koju je imala da pobjedi u ovoj borbi uz svestranu stručnu podršku Instituta za javno zdravlje koji je u potpunosti posvećen ovom pitanju. Vjerujem da je i Institut imao podršku vlade i građana i vjerujem da je ta posvećenost bila velika. Bilo je i nekih pogrešnih postupaka.
Daleko smo od bilo kakve saglasnosti oko toga što se postiglo sa tim testovima pristiglim iz Srbije. Ustavom Kosova oni imaju pravo da pomažu opštinama sa srpskom većinom, što je takođe regulisano i zakonom. Ali, mislim da u uslovima kada i dalje imamo neki vid sukoba ne bih prihvatio pomoć Srbije ", rekao je Haliti.
Kako je naveo, Kosovo je trebalo da dozvoli pomoć samo u slučaju da se utvrdilo da nije moglo da upravlja situacijom u određenim opštinama.
"Ne želim da prihvatim pomoć države koja i dalje gleda u prošlost. Srbija ne priznaje Kosovo i ponaša se kao da je Kosovo bilo agresor, a ne ona, kao da je Kosovo ratovalo u Srbiji, a ne Srbija na Kosovu. Oslobođeni smo od njih i oni još uvijek imaju pretenzije. Iako se zalažem za međunarodni sporazum uz međunarodno posredovanje. Mislim da je ta pomoć trebala da ima tačno odredište, kojim opštinama se želi time pomoći i ukoliko bi se utvrdilo da Kosovo nije uspjelo da pomogne u dovoljnom obimu", naglasio je Haliti.
Ocjenio je i da je pomoć bila u "maloj vrijednosti" i da je nije trebalo prihvatiti, jer, kako je naveo "tu pomoć je mogao ponuditi i mali privrednik i ne bi došlo do takve unutrašnje političke polarizacije".
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
"Što se tiče takse, ja sam se odmah sutradan izjasnio protiv toga, jer Kosovo nema ni ekonomsku ni političku moć da se protivi međunarodnoj zajednici. Ne možemo da plivamo u suprotnom smjeru vode u rijeci. Zbog tog sam trpeo uvrede, međutim, znao sam da sam u pravu i tako je ispalo na kraju", poručio je član Predsjedništva PDK.
Prema njegovim riječima, taksa bila samo "galama", više "nacionalistička", nego što je dala stvarne rezultate. "Nacionalistička politička euforija, a to uvijek vodi ka diktaturi, a ne ka rješavanju problema", rekao je Haliti.
Poslanik u više skupštinskih saziva, istakao je da nije prihvatio argumente bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da je uvođenjem takse zaustavljena podjela Kosova.
Kako je naveo, to su glasine, a dijalog će se nastaviti i neće biti podjele.
"Dijalog će se nastaviti na osnovu temelja koje smo izgradili, kao što su teritorijalni integritet, granice, nezavisnost, manjinska prava, razvoj demokratije i još mnogo toga", ukazao je Haliti.
Dodao da je Kosovo mnogo izgubilo jer nije prihvatilo prijedlog lidera PDK Kardija Veselija u januaru 2019. da se taksa suspenduje na tri mjeseca. Prema njegovim riječima, to bi pokazalo ozbiljnost kosovske strane pred strateškim partnerima.
Govoreći o obaranju vlade Albina Kurtija, naglasio je da je predložio stranačkim strukturama da je "još rano da se to dogodi zbog pandemije".
"Dao sam svoje mišljenje u stranci, mislio sam da je prerano zbog pandemije, međutim, odluka je bila takva i to je sada već završen posao. Možda građani to vide drugačije. Cio moj politički život sam proveo tamo gdje se glasalo, a glasanje ne može da pobjedi lično mišljenje, koliko god neko bio u pravu", poručio je Haliti.
Nije pravo vrijeme za prihvatanje pomoći iz Srbije
Haliti je u emisiji "Desku" na KTV okarakterisao kao pogrešnu odluku Vlade Kosova da prihvati 1.000 testova iz Srbije kao pomoć u suočavanju sa koronavirusom.
Prema njegovim riječima, nije pravo vrijeme za prihvatanje pomoći iz Srbije, zbog "pretenzija koje ta zemlja još uvijek ima".
"Imali smo razlike u političkim izjavama od političkih stranaka o sposobnostima ove vlade ili o obavezi koju je imala da pobjedi u ovoj borbi uz svestranu stručnu podršku Instituta za javno zdravlje koji je u potpunosti posvećen ovom pitanju. Vjerujem da je i Institut imao podršku vlade i građana i vjerujem da je ta posvećenost bila velika. Bilo je i nekih pogrešnih postupaka.
Daleko smo od bilo kakve saglasnosti oko toga što se postiglo sa tim testovima pristiglim iz Srbije. Ustavom Kosova oni imaju pravo da pomažu opštinama sa srpskom većinom, što je takođe regulisano i zakonom. Ali, mislim da u uslovima kada i dalje imamo neki vid sukoba ne bih prihvatio pomoć Srbije ", rekao je Haliti.
Kako je naveo, Kosovo je trebalo da dozvoli pomoć samo u slučaju da se utvrdilo da nije moglo da upravlja situacijom u određenim opštinama.
"Ne želim da prihvatim pomoć države koja i dalje gleda u prošlost. Srbija ne priznaje Kosovo i ponaša se kao da je Kosovo bilo agresor, a ne ona, kao da je Kosovo ratovalo u Srbiji, a ne Srbija na Kosovu. Oslobođeni smo od njih i oni još uvijek imaju pretenzije. Iako se zalažem za međunarodni sporazum uz međunarodno posredovanje. Mislim da je ta pomoć trebala da ima tačno odredište, kojim opštinama se želi time pomoći i ukoliko bi se utvrdilo da Kosovo nije uspjelo da pomogne u dovoljnom obimu", naglasio je Haliti.
Ocjenio je i da je pomoć bila u "maloj vrijednosti" i da je nije trebalo prihvatiti, jer, kako je naveo "tu pomoć je mogao ponuditi i mali privrednik i ne bi došlo do takve unutrašnje političke polarizacije".
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
