Vlada Kosova koju je predvodio radikalni reformator Albin Kurti "stradala je od koronavirusa 25. marta kada su joj kosovski poslanici izglasali nepovjerenje, a to su možda učinili i na zahtjev Amerike", piše "The Economist“.
Prema pisanju londonskog lista, koje prenosi Koha, američka administracija na čijem je čelu Donald Trump željela je otvorenog premijera kako bi postigla mirovni sporazum na Kosovu, a uspjeh toga bi pripisali sebi, što bi im poslužilo i na predsjedničkim izborima u Americi.
"The Economist“ dalje navodi da je Kurti proveo 20 godina vodeći proteste. Poslije oktobarskih izbora, na kojima je osvojio najveći broj glasovi, pregovarao je o koaliciji sa drugom pobjedničkom strankom LDK sa kojom je i uspio da sastavi vladu. Kurti je, nakon što je preuzeo funkciju premijera, izjavio da će sada preuzeti vodeću ulogu u dijalogu sa Srbijom i rekao da se protivi teritorijalnoj razmjeni sa Srbijom.
Kako se navodi u tekstu, Vučić je tada rekao da će sklopiti sporazum samo ako se ukine tarifa koja se nameće srpskoj robi. Kurti je pristao da ukine porez, ali tek kad ga je zamjenio reciprocitetom. Prijedlog je, kaže se dalje, odbacio Richard Grenell, šef američke obavještajne službe, koji je imenovan da vodi mirovni dijalog. Američka finansijska pomoć je obustavljena.
U međuvremenu, Kurtijev stalni neprijatelj predsjednik Hashim Thaçi pregovarao je sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem o mirovnom sporazumu između Kosova i Srbije, piše engleski list.
U tekstu se ističe i da je Kosovo, čije je stanovništvo pretežno albansko, bilo provincija Srbije do rata na Balkanu 1990. godine, i dodaje se da Srbija nikada nije priznala nezavisnost Кosova, iako je to učinila većina evropskih zemalja.
Svrgavanje Albina Kurtija sa mjesta premijera razljutilo je njegove pristalice, koje vjeruju da je on bio jedina šansa da spasi zemlju od korumpiranih lidera.
Vjeruju da će sada uslijediti nedjelje svađe na političkoj sceni Kosova, koje je, po pisanju "The Economista“, fragmentiran i nestabilan kutak Evrope, a sada je postao još neizvjesniji.
Izvor: Kosovo Online/The Economist
"The Economist“ dalje navodi da je Kurti proveo 20 godina vodeći proteste. Poslije oktobarskih izbora, na kojima je osvojio najveći broj glasovi, pregovarao je o koaliciji sa drugom pobjedničkom strankom LDK sa kojom je i uspio da sastavi vladu. Kurti je, nakon što je preuzeo funkciju premijera, izjavio da će sada preuzeti vodeću ulogu u dijalogu sa Srbijom i rekao da se protivi teritorijalnoj razmjeni sa Srbijom.
Kako se navodi u tekstu, Vučić je tada rekao da će sklopiti sporazum samo ako se ukine tarifa koja se nameće srpskoj robi. Kurti je pristao da ukine porez, ali tek kad ga je zamjenio reciprocitetom. Prijedlog je, kaže se dalje, odbacio Richard Grenell, šef američke obavještajne službe, koji je imenovan da vodi mirovni dijalog. Američka finansijska pomoć je obustavljena.
U međuvremenu, Kurtijev stalni neprijatelj predsjednik Hashim Thaçi pregovarao je sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem o mirovnom sporazumu između Kosova i Srbije, piše engleski list.
U tekstu se ističe i da je Kosovo, čije je stanovništvo pretežno albansko, bilo provincija Srbije do rata na Balkanu 1990. godine, i dodaje se da Srbija nikada nije priznala nezavisnost Кosova, iako je to učinila većina evropskih zemalja.
Svrgavanje Albina Kurtija sa mjesta premijera razljutilo je njegove pristalice, koje vjeruju da je on bio jedina šansa da spasi zemlju od korumpiranih lidera.
Vjeruju da će sada uslijediti nedjelje svađe na političkoj sceni Kosova, koje je, po pisanju "The Economista“, fragmentiran i nestabilan kutak Evrope, a sada je postao još neizvjesniji.
Izvor: Kosovo Online/The Economist
