Iako je prošlo tri mjeseca od prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu, još nije formirana nova vlada zbog toga što Samoopredjeljenje kao pobjednička stranka i Demokratski savez Kosova, kao drugoplasirana, nisu postigli koalicioni sporazum, piše RSE.
Prema stručnjacima za ustavna pitanja na Kosovu postoje dvije mogućnosti za formiranje nove vlade ukoliko dvije pobjedničke stranke ne formiraju koaliciju.
Advokat Alban Krasniqi kaže da ukoliko Samoopredjeljenje i DSK ne postignu dogovor o novoj vladi, to znači da bi Samoopredjeljenje imalo i druge mogućnosti.
Prema njegovim riječima, stranka Albina Kurtija bi možda mogla potražiti druge partnere za formiranje nove vlade.
“Samoopredjeljenje u tom slučaju može neku drugu parlamentarnu stranku uzeti za partnera“, kaže Krasniqi.
U tom slučaju, prema njegovom mišljenju, vladajuća koalicija morala bi da bude sastavljenjena od Samoopredjeljenja i jedne ili više političkih partija zastupljenih u parlamentu.
Druga opcija bi nastala u slučaju da mandatar za sastav nove vlade ne uspije da obezbjedni potrebnu većinu.
U tom slučaju, kaže on, predsjednik bi imao diskreciono pravo da imenuje drugog mandatara.
“S obzirom na to da imamo samo dvije opcije za formiranje vlade, predsjednik bi u ovom slučaju prema Ustavu imao diskreciono pravo da po drugi put napravi neku vrstu projekcije ko ima veće šanse da formira vladu”, kaže Krasniqi.
Ukoliko formiranje vlade ne uspije i iz drugog pokušaja, dodaje Krasniqi, tada se moraju raspisati novi izbori.
Međutim, prema mišljenju Valmira Ismailija iz Demokratije Plus, novi izbori bi bili najgora moguća opcija za izlazak iz trenutne situacije.
“Samoopredjeljenje i DSK trebalo bi da iskoriste sve mogućnosti za stvaranje vlade koju su obećali prije izbora”, kaže Ismaili.
Ukazuje da bi čak i povećanje broja ministarstava bila prilika za postizanje koalicije između Samoopredjeljenja i DSK.
“Jedna od mogućnosti mogla bi biti da se broj ministarstava poveća sa 12 na 15, gdje bi DSK imao sedam, a Samoopredjeljenje pet, dok bi tri minstarstva dobile partije manjinskih zajednica”, smatra on.
Prema tumačenju Ustavnog suda Kosova iz 2014. godine predsjednik republike ima ulogu inicijatora, ali ima i mandat i ustavnu obavezu da predloži skupštini kandidata za premijera koga nominuje politička stranka ili koalcija sa najvećim brojem poslanika u parlamentu.
Mišljenje suda je i da predsjednik republike nema diskreciono pravo da odbije nominaciju predloženog kandidata za premijera.
Izvor: Kosovo Online/RSE
Advokat Alban Krasniqi kaže da ukoliko Samoopredjeljenje i DSK ne postignu dogovor o novoj vladi, to znači da bi Samoopredjeljenje imalo i druge mogućnosti.
Prema njegovim riječima, stranka Albina Kurtija bi možda mogla potražiti druge partnere za formiranje nove vlade.
“Samoopredjeljenje u tom slučaju može neku drugu parlamentarnu stranku uzeti za partnera“, kaže Krasniqi.
U tom slučaju, prema njegovom mišljenju, vladajuća koalicija morala bi da bude sastavljenjena od Samoopredjeljenja i jedne ili više političkih partija zastupljenih u parlamentu.
Druga opcija bi nastala u slučaju da mandatar za sastav nove vlade ne uspije da obezbjedni potrebnu većinu.
U tom slučaju, kaže on, predsjednik bi imao diskreciono pravo da imenuje drugog mandatara.
“S obzirom na to da imamo samo dvije opcije za formiranje vlade, predsjednik bi u ovom slučaju prema Ustavu imao diskreciono pravo da po drugi put napravi neku vrstu projekcije ko ima veće šanse da formira vladu”, kaže Krasniqi.
Ukoliko formiranje vlade ne uspije i iz drugog pokušaja, dodaje Krasniqi, tada se moraju raspisati novi izbori.
Međutim, prema mišljenju Valmira Ismailija iz Demokratije Plus, novi izbori bi bili najgora moguća opcija za izlazak iz trenutne situacije.
“Samoopredjeljenje i DSK trebalo bi da iskoriste sve mogućnosti za stvaranje vlade koju su obećali prije izbora”, kaže Ismaili.
Ukazuje da bi čak i povećanje broja ministarstava bila prilika za postizanje koalicije između Samoopredjeljenja i DSK.
“Jedna od mogućnosti mogla bi biti da se broj ministarstava poveća sa 12 na 15, gdje bi DSK imao sedam, a Samoopredjeljenje pet, dok bi tri minstarstva dobile partije manjinskih zajednica”, smatra on.
Prema tumačenju Ustavnog suda Kosova iz 2014. godine predsjednik republike ima ulogu inicijatora, ali ima i mandat i ustavnu obavezu da predloži skupštini kandidata za premijera koga nominuje politička stranka ili koalcija sa najvećim brojem poslanika u parlamentu.
Mišljenje suda je i da predsjednik republike nema diskreciono pravo da odbije nominaciju predloženog kandidata za premijera.
Izvor: Kosovo Online/RSE
