Prema zvaničnim podacima na Kosovu je u odnosu na prošlu godinu broj azilanata povećan tri puta. Trenutno u Prihvatnom centru u Lipljanu živi oko 85 azilanata, prenosi Gazeta Express.
"U odnosu na prošlu godinu imamo trostruko povećanje. Prošle godine je ukupno podneto 594 zahtjeva za azil, a ove godine do sada 1934, rekao je upravnik Prihvatnog centra u Lipljanu Fitim Zariqi.
Većina azilanata sa Bliskog Istoka su u tranzitu na Kosovu ka zemljama Evropske unije.
Zariqi navodi da većina njih dolazi iz Sirije, Iraka, Alžira, Palestine, Maroka i mnogih drugih istočnih zemalja i da 80 do 90 odsto njih dolazeći na Kosovo koristi istu rutu iz Albanije, preko Turske i Grčke i iz Grčke preko Makedonije, a neki jednostavno slete na areodrom u Prištini.
Govoreći o polu azilanata, Zariqi je rekao da su preko 80 odsto muškarci, 30 godina starosti, preko 97 odsto pripadnici islamske vjere.
"Kada govorimo o legalnom i ilegalnom ulasku azilanata, 95 odsto ulazi ilegalno i njihov boravak na Kosovu traje oko 12 dana", rekao je Zariqi.
Jedan od imigranata, 30-godišnji Isam Nori Abohalab, koji dolazi iz grada Deir ez-Zur u Siriji, je rekao da je na Kosovo došao sa bratom, a da je ostatak porodice u Turskoj.
"Dugo smo ratovali protiv ISIS-a. Bio je to vrlo težak period za sve nas. Zahvaljujem svim ljudima koji su nam pomogli da živimo na Kosovu", rekao je on.
„Došao sam na Kosovo da nađem mjesto gdje bi se osećao bezbjednim. Prvo sam otišao u Grčku, ali tamo nisam ništa našao, a onda sam odlučio da dođem na Kosovo, jer je to veoma dobro mjesto u poređenju sa drugim zemljama", rekao je Nori Abohalab.
U Grčkoj je boravio osam mjeseci, zatim u Albaniji, gdje je ostao oko mjesec dana, na Kosovo je došao prije šest mjeseci.
"Odlučio da ostanem ovdje i započnem novi život. Stekao sam puno prijatelja na Kosovu, učim jezik i onda se nadam da ću naći posao, međutim sve to slijedi po okončanju procedure u prihvatnom centru", rekao je Nori Abohalab.
Povećanje broja azilanata iz zemalja Bliskog Istoka, koji prolaze kroz Kosovo, prema mišljenju stručnjaka, posljedica je pooštravanja kontrola na granici između Sjeverne Makedonije i Srbije.
Iz Kosovskog centra za bezbjednosne studije Skender Perteshi, smatra da migranti ne ugrožavaju Kosovo.
"Povećanje broja ljudi koji dolaze sa Bliskog Istoka ne predstavlja direktnu prijetnju za bezbjednost Kosova i da je veći rizik od onih koji ilegalno prelaze granice, preko organizacija ili pojedinaca koji su dio organizovanih grupa i prevoze ih preko Srbije u druge zemlje", rekao je Perteshi.
Međutim, kaže da bi vlasti trebalo da pojačaju svoje napore kako bi sprečile veliki talas emigranata.
„Centri za sprovođenje zakona, ministarstvo unutrašnjih poslova i druge relevantne institucije treba da pojačaju budnost u vezi s tim, jer ni Kosovo nema mnogo kapaciteta ni u centrima za azil, niti u drugim centrima koji mogu da izdrže veći priliv ljudi koji mogu da traže azil ili da koriste Kosovo kao tranzitnu zemlju, ali ti pojedinci ili kao dio ovih grupa mogu takođe da dođu sa drugim pojedincima koji mogu imati različite svrhe, ne direktno na državu Kosovo, već na zemlje Evropske unije", rekao je gospodin Perteshi.
Zariqi ističe da je većina emigranata već napustila Kosovo i otišla u druge zemlje.
"Prema zakonskoj proceduri, nakon traženja azila na granici u policijskoj stanici ili centru za azil, oni u roku od tri dana dobijaju uvjerenje o azilu, a za to vrijeme dobiju ličnu kartu za azil, kako bi mogli slobodno da se kreću, osim u slučajevima ako budu privedeni za određena djela ili na zahtjev sudije, tužioca ili policije. Oni se mogu kretati od 7 do 22 časova, kada se moraju vratiti u prihvatni centar, ukoliko to ne učine, centar za azil obavesti graničnu policiju da se osoba nije vratila", rekao je Zariqi.
Nori Abohalab kaže da je na Kosovu naišao na dobar prijem i da se osjeća kao kod kuće i izrazio nadu da neće mnogo emigranata doći na Kosovo da se situacija ne pogorša.
„Ovdje je malo izbjeglica i dobro je, ako ih dođe na hiljade kao u Grčku, možda bi se situacija ovdje pogoršala i nadam se da će kosovska vlada imati rješenje za to. Za sada Kosovo dobro upravlja situacijom", rekao je Nori Abohalab.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Većina azilanata sa Bliskog Istoka su u tranzitu na Kosovu ka zemljama Evropske unije.
Zariqi navodi da većina njih dolazi iz Sirije, Iraka, Alžira, Palestine, Maroka i mnogih drugih istočnih zemalja i da 80 do 90 odsto njih dolazeći na Kosovo koristi istu rutu iz Albanije, preko Turske i Grčke i iz Grčke preko Makedonije, a neki jednostavno slete na areodrom u Prištini.
Govoreći o polu azilanata, Zariqi je rekao da su preko 80 odsto muškarci, 30 godina starosti, preko 97 odsto pripadnici islamske vjere.
"Kada govorimo o legalnom i ilegalnom ulasku azilanata, 95 odsto ulazi ilegalno i njihov boravak na Kosovu traje oko 12 dana", rekao je Zariqi.
Jedan od imigranata, 30-godišnji Isam Nori Abohalab, koji dolazi iz grada Deir ez-Zur u Siriji, je rekao da je na Kosovo došao sa bratom, a da je ostatak porodice u Turskoj.
"Dugo smo ratovali protiv ISIS-a. Bio je to vrlo težak period za sve nas. Zahvaljujem svim ljudima koji su nam pomogli da živimo na Kosovu", rekao je on.
„Došao sam na Kosovo da nađem mjesto gdje bi se osećao bezbjednim. Prvo sam otišao u Grčku, ali tamo nisam ništa našao, a onda sam odlučio da dođem na Kosovo, jer je to veoma dobro mjesto u poređenju sa drugim zemljama", rekao je Nori Abohalab.
U Grčkoj je boravio osam mjeseci, zatim u Albaniji, gdje je ostao oko mjesec dana, na Kosovo je došao prije šest mjeseci.
"Odlučio da ostanem ovdje i započnem novi život. Stekao sam puno prijatelja na Kosovu, učim jezik i onda se nadam da ću naći posao, međutim sve to slijedi po okončanju procedure u prihvatnom centru", rekao je Nori Abohalab.
Povećanje broja azilanata iz zemalja Bliskog Istoka, koji prolaze kroz Kosovo, prema mišljenju stručnjaka, posljedica je pooštravanja kontrola na granici između Sjeverne Makedonije i Srbije.
Iz Kosovskog centra za bezbjednosne studije Skender Perteshi, smatra da migranti ne ugrožavaju Kosovo.
"Povećanje broja ljudi koji dolaze sa Bliskog Istoka ne predstavlja direktnu prijetnju za bezbjednost Kosova i da je veći rizik od onih koji ilegalno prelaze granice, preko organizacija ili pojedinaca koji su dio organizovanih grupa i prevoze ih preko Srbije u druge zemlje", rekao je Perteshi.
Međutim, kaže da bi vlasti trebalo da pojačaju svoje napore kako bi sprečile veliki talas emigranata.
„Centri za sprovođenje zakona, ministarstvo unutrašnjih poslova i druge relevantne institucije treba da pojačaju budnost u vezi s tim, jer ni Kosovo nema mnogo kapaciteta ni u centrima za azil, niti u drugim centrima koji mogu da izdrže veći priliv ljudi koji mogu da traže azil ili da koriste Kosovo kao tranzitnu zemlju, ali ti pojedinci ili kao dio ovih grupa mogu takođe da dođu sa drugim pojedincima koji mogu imati različite svrhe, ne direktno na državu Kosovo, već na zemlje Evropske unije", rekao je gospodin Perteshi.
Zariqi ističe da je većina emigranata već napustila Kosovo i otišla u druge zemlje.
"Prema zakonskoj proceduri, nakon traženja azila na granici u policijskoj stanici ili centru za azil, oni u roku od tri dana dobijaju uvjerenje o azilu, a za to vrijeme dobiju ličnu kartu za azil, kako bi mogli slobodno da se kreću, osim u slučajevima ako budu privedeni za određena djela ili na zahtjev sudije, tužioca ili policije. Oni se mogu kretati od 7 do 22 časova, kada se moraju vratiti u prihvatni centar, ukoliko to ne učine, centar za azil obavesti graničnu policiju da se osoba nije vratila", rekao je Zariqi.
Nori Abohalab kaže da je na Kosovu naišao na dobar prijem i da se osjeća kao kod kuće i izrazio nadu da neće mnogo emigranata doći na Kosovo da se situacija ne pogorša.
„Ovdje je malo izbjeglica i dobro je, ako ih dođe na hiljade kao u Grčku, možda bi se situacija ovdje pogoršala i nadam se da će kosovska vlada imati rješenje za to. Za sada Kosovo dobro upravlja situacijom", rekao je Nori Abohalab.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
