Rasprava o raspuštanju parlamenta biće održana 22. avgusta, a još nije poznato čekaju li Kosovo izbori. Iza odugovlačenja oko izlaska na birališta krije se protivljenje Zapada, saznaje "Blic" iz diplomatskih izvora.
Kosovo se našlo u političkoj krizi 19. jula, nakon što je premijer Ramush Haradinaj podneo neopozivu ostavku jer ga je Specijalni sud u Hagu pozvao da da iskaz kao optuženi. Početak raspleta krize očekuje se prekosutra, a kosovski mediji pišu da predsjednik Hashim Thaçi radi sve kako do izbora ne bi došlo. Male su šanse da u tome i uspije, a već se spekuliše da bi izbori mogli da se održe 29. septembra.
Izvor "Blica" iz diplomatskih krugova kaže da je glavni razlog Thaçijevog odugovlačenja pritisak Zapada i to što mu je jasno stavljeno do znanja da izbori nisu najbolje rješenje.
- Zapad smatra da će izbori dodatno destabilizovati Kosovo, ali i odložiti pregovore sa Beogradom. Već je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Bolton odložio posjetu Kosovu, a sve dok se ne formira nova vlada, neće biti ni dijaloga sa Beogradom. Thaçi je posljednjih nedjelja u potrazi za novim premijerom, ali su ga odbili i ministar spoljnih Kosova i lider Alijanse za novo Kosovo Behgjet Pacolli i predsjednik Skupštine Kadri Veseli. Sve to ukazuje da će mu teško poći za rukom da izbjegne izbore - kaže sagovornik "Blica".
Zapad se, prema tvrdnjama izvora lista, jasno protivi i tome da Haradinaj, inače lider Alijanse za budućnost Kosova, bude dio nove vlade.
- Iako je Haradinaj podnio ostavku kako bi, kako je rekao, zaštitio ugled Kosova i institucije premijera, ironično je što je na istoj toj konferenciji najavio novu kandidaturu. Međutim, za Zapad to nije prihvatljivo, ne protive se da njegova stranka bude u Vladi, ali smatraju da njemu lično u ovakvim okolnostima u toj fotelji nije mjesto - kaže sagovornik lista Blic.rs.
Da Zapad ne gleda blagonaklono na izbore, ukazuje i to što diplomatska predstavništva na Kosovu nisu dala posebnu pažnju Haradinajevoj odluci da podnese ostavku, ali ujedno nisu propuštala priliku da istaknu da je važno da Kosovo što prije dobije "funkcionalnu vladu koja će odblokirati dijalog sa Beogradom".
Negodovanje dodatno podgreva i to što pojedini politički predstavnici na Kosovu optužuju Haradinaja da je podneo ostavku kako bi "izigravao žrtvu pravosudnog sistema" ali i da nije dosljedno to što je uprkos ostavci ipak nastavio sa kampanjom i promocijom sebe i stranke.
Među najvećim zagovornicima izbora je Demokratska partija Kosova, druga po veličini parlamentarna partija, a njen lider Kadri Veseli je više puta dosad ponovio da su spremni za izbore i da u iste ulazi sa namjerom da odnese pobjedu.
Mada su jake na riječima, stranke na Kosovu su slabe na djelu, pa su do sada potpise za raspuštanje skupštine deponovale samo Socijaldemokratska partija i Samoopredjeljenje, ukupno 31 potpis. Za raspuštanje je potrebno dvije trećine glasova svih poslanika, odnosno 81 potpis, od ukupno 120.
Izvor "Blica" iz diplomatskih krugova kaže da je glavni razlog Thaçijevog odugovlačenja pritisak Zapada i to što mu je jasno stavljeno do znanja da izbori nisu najbolje rješenje.
- Zapad smatra da će izbori dodatno destabilizovati Kosovo, ali i odložiti pregovore sa Beogradom. Već je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Bolton odložio posjetu Kosovu, a sve dok se ne formira nova vlada, neće biti ni dijaloga sa Beogradom. Thaçi je posljednjih nedjelja u potrazi za novim premijerom, ali su ga odbili i ministar spoljnih Kosova i lider Alijanse za novo Kosovo Behgjet Pacolli i predsjednik Skupštine Kadri Veseli. Sve to ukazuje da će mu teško poći za rukom da izbjegne izbore - kaže sagovornik "Blica".
Zapad se, prema tvrdnjama izvora lista, jasno protivi i tome da Haradinaj, inače lider Alijanse za budućnost Kosova, bude dio nove vlade.
- Iako je Haradinaj podnio ostavku kako bi, kako je rekao, zaštitio ugled Kosova i institucije premijera, ironično je što je na istoj toj konferenciji najavio novu kandidaturu. Međutim, za Zapad to nije prihvatljivo, ne protive se da njegova stranka bude u Vladi, ali smatraju da njemu lično u ovakvim okolnostima u toj fotelji nije mjesto - kaže sagovornik lista Blic.rs.
Da Zapad ne gleda blagonaklono na izbore, ukazuje i to što diplomatska predstavništva na Kosovu nisu dala posebnu pažnju Haradinajevoj odluci da podnese ostavku, ali ujedno nisu propuštala priliku da istaknu da je važno da Kosovo što prije dobije "funkcionalnu vladu koja će odblokirati dijalog sa Beogradom".
Negodovanje dodatno podgreva i to što pojedini politički predstavnici na Kosovu optužuju Haradinaja da je podneo ostavku kako bi "izigravao žrtvu pravosudnog sistema" ali i da nije dosljedno to što je uprkos ostavci ipak nastavio sa kampanjom i promocijom sebe i stranke.
Među najvećim zagovornicima izbora je Demokratska partija Kosova, druga po veličini parlamentarna partija, a njen lider Kadri Veseli je više puta dosad ponovio da su spremni za izbore i da u iste ulazi sa namjerom da odnese pobjedu.
Mada su jake na riječima, stranke na Kosovu su slabe na djelu, pa su do sada potpise za raspuštanje skupštine deponovale samo Socijaldemokratska partija i Samoopredjeljenje, ukupno 31 potpis. Za raspuštanje je potrebno dvije trećine glasova svih poslanika, odnosno 81 potpis, od ukupno 120.
