Bundestag je opet produžio mandat njemačke vojske na Kosovu. Protiv su bili jedino poslanici desničarske AfD i Ljevice. U pitanju je najduža takva misija u historiji o kojoj se u parlamentu vodila živa debata.
Dvadeset godina nakon početka misije Kfora na Kosovu su poslanici njemačkog Bundestaga po 21. put glasali da se produži učešće Bundeswehra u toj misiji – doduše u manjem obimu. Umjesto dosadašnjih 800 vojnika, najviše će moći da se pošalje njih 400. Ali to su maksimalne dozvoljene brojke – na terenu trenutno ima još svega 68 pripadnika Bundeswehra.
Za produženje mandata glasala su 493 poslanika, protiv je bilo 146, a šestoro se uzdržalo. Nastavak misije na Kosovu podržali su, osim vladajućih Demohrišćana i Socijaldemokrata, još Zeleni i Liberali dok su protiv bili poslanici desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i Ljevice. Debata u kojoj su izneti različiti stavovi trajala je oko 45 minuta.
Juratović: Opet prijeti rat
Demohrišćanin Peter Bayer podsetio je da su trupe prije dvije decenije zatekle „zemlju uništenu ratom, sa preko 850.000 izbjeglica, a to je sasvim drugačija situacija od one danas“. Pozitivne promjene se, kako je rekao, mogu zahvaliti i vojnikinjama i vojnicima Kfora. Bayer je rekao da je dobro što je maksimalni mandat smanjen na 400 vojnika, ali da tu granicu ne treba prebrzo dalje snižavati „jer ne ide sve u pozitivnom smjeru“.
„Na Kosovu danas nema oružanih konflikta pa je ipak mir veoma krhak“, rekao je i socijaldemokrata Josip Juratović. On je podržao misiju tvrdeći da je to jedan od dva načina koje Njemačka ima da se pobrine za stabilnost u regionu. Drugi je, kako je rekao, evropska perspektiva.
„Treba da prestanu igrice. Već petnaest godina razgovaramo sa zemljama Zapadnog Balkana o evropskoj perspektivi, a sada sa riječi konačno valja preći na djela. Nekad mislim da mnogi još nisu shvatili – na Balkanu prijeti rat. Moramo da djelamo svijesni toga kako bismo spriječili novo krvoproliće u srcu Evrope“, dodao je Juratović.
Poslanik desničarske AfD Armin-Paulus Hampel zalagao se protiv nastavka misije, rekavši da je ona od početka bila kršenje međunarodnog prava i rezolucije 1244. „Iz toga je proizašla takozvana failed state, kriminalna država kojom vladaju kriminalci. Trgovina drogom, ljudima, poslovi sa oružjem, ilegalno pranje novca – o tome čitamo u vijestima svake međunarodne agencije.“
On je, govoreći o idejama o razgraničenju, zaključio: „Kosovo nije sposobno da preživi, prije ili kasnije će se priključiti Albaniji. Dajmo Srbiji regione u kojima prevashodno žive Srbi kako bi u miru mogli da žive među svojim sunarodnicima.“
O kršenju međunarodnog prava govorio je i Aleksander Neue iz Ljevice: „Nečuveno je da se kritika ove misije uvijek izjednačava sa kritikom Bundeswehra. Ne. Ne radi se o vojnikinjima i vojnicima koji tamo služe. Radi se o donosiocima političkih odluka koji ih instrumentalizuju i šalju tamo za interese svoje politike moći.“
Poslanik Zelenih Manuel Zaracin je, podržavajući produženje mandata, podsjetio na jačanje tenzija na Kosovu i nedavna hapšenja na sjeveru Kosova kada je navodno bilo i razmjene vatre. „Kada se to zna, Kfor je i dalje elementarni faktor stabilnosti i zaštite. Sa tim je tamo saglasna velika većina stanovništva, uključujući i srpsku manjinu u parlamentu i Vladi kao i Vlada Srbije“, rekao je Zaracin.
On je dodao da Zeleni nisu zadovoljni načinom na koji je, bez uključivanja srpske manjine u odluku, formirana kosovska vojska, ali je taj čin nazvao „reakcijom na prijetnje i agresivnu retoriku srpske Vlade“. Srpski političari sa Kosova su marionete, rekao je Zaracin, a svi oni koji dignu glas, bivaju označeni kao izdajnici – između ostalih Oliver Ivanović.
Najduža misija u historiji
Učešće u jedinicama Kfora je najduža misija u historiji moderne njemačke vojske. Do sada je njoj služilo 135.000 njemačkih vojnika. Život je izgubilo 27 vojnika – ali ne u borbama, već u saobraćajnim nesrećama, nezgodama sa oružjem ili samoubistvima.
Prošlog oktobra je Bundeswehr predao svoju dugogodišnju bazu u Prizrenu kosovskim vlastima i tamo treba da nastane „inovacioni park“.
Deutsche welle
Za produženje mandata glasala su 493 poslanika, protiv je bilo 146, a šestoro se uzdržalo. Nastavak misije na Kosovu podržali su, osim vladajućih Demohrišćana i Socijaldemokrata, još Zeleni i Liberali dok su protiv bili poslanici desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i Ljevice. Debata u kojoj su izneti različiti stavovi trajala je oko 45 minuta.
Juratović: Opet prijeti rat
Demohrišćanin Peter Bayer podsetio je da su trupe prije dvije decenije zatekle „zemlju uništenu ratom, sa preko 850.000 izbjeglica, a to je sasvim drugačija situacija od one danas“. Pozitivne promjene se, kako je rekao, mogu zahvaliti i vojnikinjama i vojnicima Kfora. Bayer je rekao da je dobro što je maksimalni mandat smanjen na 400 vojnika, ali da tu granicu ne treba prebrzo dalje snižavati „jer ne ide sve u pozitivnom smjeru“.
„Na Kosovu danas nema oružanih konflikta pa je ipak mir veoma krhak“, rekao je i socijaldemokrata Josip Juratović. On je podržao misiju tvrdeći da je to jedan od dva načina koje Njemačka ima da se pobrine za stabilnost u regionu. Drugi je, kako je rekao, evropska perspektiva.
„Treba da prestanu igrice. Već petnaest godina razgovaramo sa zemljama Zapadnog Balkana o evropskoj perspektivi, a sada sa riječi konačno valja preći na djela. Nekad mislim da mnogi još nisu shvatili – na Balkanu prijeti rat. Moramo da djelamo svijesni toga kako bismo spriječili novo krvoproliće u srcu Evrope“, dodao je Juratović.
Poslanik desničarske AfD Armin-Paulus Hampel zalagao se protiv nastavka misije, rekavši da je ona od početka bila kršenje međunarodnog prava i rezolucije 1244. „Iz toga je proizašla takozvana failed state, kriminalna država kojom vladaju kriminalci. Trgovina drogom, ljudima, poslovi sa oružjem, ilegalno pranje novca – o tome čitamo u vijestima svake međunarodne agencije.“
On je, govoreći o idejama o razgraničenju, zaključio: „Kosovo nije sposobno da preživi, prije ili kasnije će se priključiti Albaniji. Dajmo Srbiji regione u kojima prevashodno žive Srbi kako bi u miru mogli da žive među svojim sunarodnicima.“
O kršenju međunarodnog prava govorio je i Aleksander Neue iz Ljevice: „Nečuveno je da se kritika ove misije uvijek izjednačava sa kritikom Bundeswehra. Ne. Ne radi se o vojnikinjima i vojnicima koji tamo služe. Radi se o donosiocima političkih odluka koji ih instrumentalizuju i šalju tamo za interese svoje politike moći.“
Poslanik Zelenih Manuel Zaracin je, podržavajući produženje mandata, podsjetio na jačanje tenzija na Kosovu i nedavna hapšenja na sjeveru Kosova kada je navodno bilo i razmjene vatre. „Kada se to zna, Kfor je i dalje elementarni faktor stabilnosti i zaštite. Sa tim je tamo saglasna velika većina stanovništva, uključujući i srpsku manjinu u parlamentu i Vladi kao i Vlada Srbije“, rekao je Zaracin.
On je dodao da Zeleni nisu zadovoljni načinom na koji je, bez uključivanja srpske manjine u odluku, formirana kosovska vojska, ali je taj čin nazvao „reakcijom na prijetnje i agresivnu retoriku srpske Vlade“. Srpski političari sa Kosova su marionete, rekao je Zaracin, a svi oni koji dignu glas, bivaju označeni kao izdajnici – između ostalih Oliver Ivanović.
Najduža misija u historiji
Učešće u jedinicama Kfora je najduža misija u historiji moderne njemačke vojske. Do sada je njoj služilo 135.000 njemačkih vojnika. Život je izgubilo 27 vojnika – ali ne u borbama, već u saobraćajnim nesrećama, nezgodama sa oružjem ili samoubistvima.
Prošlog oktobra je Bundeswehr predao svoju dugogodišnju bazu u Prizrenu kosovskim vlastima i tamo treba da nastane „inovacioni park“.
Deutsche welle
