Beograd i Priština godinama tumače sve sporazume i cio proces dijaloga onako kako im odgovara, kaže za DW kosovski politikolog Krenar Gashi. Brisel direktno podržava tu dvosmislenost – rezultat toga je i najnovija kriza.
DW: Srpski predstavnici u kosovskom parlamentu najavili su da će praktično oboriti kosovsku Vladu. Da li vjerujete da će se to zaista desiti?
Krenar Gashi: Dobro pitanje na koje nažalost nemam pravi odgovor. Jer cijela ideja igrarija između Kosova i Srbije i budalastog ponašanja vlada u posljednjih nekoliko godina zapravo ideja očuvanja statusa kvo. To je ideja da neka vlast u svakom trenutku iz bilo kog razloga – uglavnom iz unutrašnjih – može organizovati ovakvu šaradu, rizikovati da izbriše sav uspjeh postignut u dijalogu i da vrati odnose Kosova i Srbije na nulu. Mislim da trenutne političke elite Kosova i Srbije – a posebno kosovskih Srba koji su neka vrsta fantomske strane pod kontrolom predsjednika Vučića – jeste da stvaraju kontekst protivrečnosti u kojem mogu danas tvrditi jedno, a sutra potpuno suprotno.
Ako bih probao da ipak odgovorim na pitanje, mislim da je ovo još jedan potez u dugoj partiji blatantnog politikantstva koje može ishodovati u povlačenju Srba iz Vlade, ali i u nekoj vrsti naknadnih pregovora o njihovom ponovnom uključivanju nakon eventualnog izlaska.
DW: Kako su ljudi na Kosovu reagovali na hapšenje Marka Đurića, kako je to propraćeno u medijima i kosovskoj javnosti?
Krenar Gashi: Tu morate da razumijete jednu stvar: zbog dvosmislenog dijaloga Evropske unije, elite i na Kosovu i u Srbiji su uspjele da održavaju, generišu i regenerišu dva protivrečna diskursa u isto vrijeme. Na jednoj strani je tu diskurs evropskih integracija, a na drugoj diskurs albanskog, odnosno srpskog nacionalizma. Prema tome, kada se desi nešto poput hapšenja Đurića, prva reakcija ljudi je da se raduju kada policija – bez ikakvog razloga – paradira Đurićem pred kamerama dok nosi lisice. Na nekom duboko emotivnom nivou, ljudi to vide kao simbolički potez države, da država ima monopol na upotrebu sile.
Međutim, kada se glave ohlade, većina komentara u Prištini zapravo odražava nekakvu zabrinutost. Kao da je cijela ova stvar bila zapravo tako opasna da bi mogla da ugrozi čitav proces normalizacije odnosa između Albanaca i Srba. Tako da je na jednoj strani hapšenje pozdravljeno jer mnogi ljudi na Kosovu vjeruju da je to odavno trebalo da se uradi, jer gospodin Đurić stalno dolazi na Kosovo ilegalnim kanalima i ne poštuje odluke kosovskih vlasti. Ali na drugoj strani, svi su rekli da hapšenje definitvno trebalo obaviti na daleko obazriviji način. Dakle, reakcije su izmješane isto kao što je izmješana socijalna stvarnost društva u kojoj živimo, koja se virtuelno održava preko tih paralelnih diskursa.
DW: Kako će se posljednja dešavanja odraziti na dijalog između Srbije i Kosova?
Krenar Gashi: Mislim da su ovi događaji nusproizvod dijaloga u Briselu. EU nije ujedinjena kada se radi o Kosovu i Srbiji i ne može da projektuje ujedinjenu silu tokom dijaloga. Posljedica je da je cio dijalog, što se tiče politike EU, jedna ogromna improvizacija. EU se namjerno služi onim što komentatori nazivaju „kreativna dvosmislenost“, uz pomoć jezičke dvosmislenosti i pozitivnih formulacija, i time što poriče sopstvene probleme po pitanju Kosova i Srbije, na primjer činjenicu da pojedine članice EU ne priznaju nezavisnost Kosova.
Od 2013. obje zemlje uporno tumače dijalog, sporazum, i odnose sa EU onako kako žele. U cjelini, to nije ništa novo i ne bi trebalo da se uzme kao indikator da će pregovarački proces pretrpeti štetu. Međutim, to jeste još jedan u nizu indikatora da proces dijaloga, takav kakav trenutno jeste, nije održiv a zapravo nije ni nepovratan. Drugim riječima, bez obzira na to šta je već postignuto, obje strane uporno pokazuju da sve to mogu da odbace i da se vrate na nultu tačku.
DW: Kažete da je hapšenje neka vrsta posljedice dijalog u Briselu, možete li da to pojasnite?
Krenar Gashi: Apsolutno. Tehnički sporazum kojim se regulišu zvanične posjete državnih predstavnika je prilično detaljan, za razliku od drugih sporazuma između Srbije i Kosova. U načelu, političari se slažu da jedni druge obavjeste prije takvih poseta i onda postoji rok da se predstave zamjerke domaćina.
Samim tim, postoji prostor za interpretaciju, u ovom slučaju sa srpske strane, da se ne poštuje želja kosovske vlada da gospodin Đurić ne posjeti Kosovo. Da uprostimo stvari, Srbija može da kaže: Da, Kosovo se protivi našoj posjeti ali mi ćemo to svejedno uraditi jer na taj način improvizujemo naš suverenitet na Kosovu. U isto vrijeme, vlada Kosova može da kaže: Pa, Srbija potkopava naš suverenitet i po ko zna koji put polaže pravo na našu teritoriju, hajde da i mi malo improvizujemo suverenitet i vladavinu prava i pošaljemo odred policije da uhapsi gospodina Đurića. Dvosmislenost dijaloga u Briselu omogućava ovu igru oko suvereniteta i nezavisnosti, ja bih čak rekao i da je pokreće.
DW: Da li mislite da su u Briselu svijesni da dvosmisleni jezik koji su koristili može da izazove ovakve incidente? Ili oni jednostavno pretpostavljaju da će se obje strane „lijepo ponašati“ jer je to u duhu evropskih integracija?
Krenar Gashi: Mislim da bi bilo politički infantilno da bilo ko u Briselu pomisli da će Srbija i Kosovo iznenada promeniti svoje stavove i početi da se lijepo ponašaju. Briselski zvaničnici vrlo dobro znaju da ovo može da se završi neuspjehom. Ovo nije prvi pokazatelj gdje su dvosmislenosti došle do izražaja i zapretile razgradnjom procesa. Mislim da je to veoma jasno. Prije bih rekao da je sada pitanje da li je Evropska unija sposobna da nešto učini oko tog problema.
*Politikolog Krenar Gashi, 1982, je saradnik Centra za studije EU na Univerzitetu u Gentu. Osnivač je lista Prishtina Insight, jedinog kosovskog lista na engleskom jeziku.
Krenar Gashi: Dobro pitanje na koje nažalost nemam pravi odgovor. Jer cijela ideja igrarija između Kosova i Srbije i budalastog ponašanja vlada u posljednjih nekoliko godina zapravo ideja očuvanja statusa kvo. To je ideja da neka vlast u svakom trenutku iz bilo kog razloga – uglavnom iz unutrašnjih – može organizovati ovakvu šaradu, rizikovati da izbriše sav uspjeh postignut u dijalogu i da vrati odnose Kosova i Srbije na nulu. Mislim da trenutne političke elite Kosova i Srbije – a posebno kosovskih Srba koji su neka vrsta fantomske strane pod kontrolom predsjednika Vučića – jeste da stvaraju kontekst protivrečnosti u kojem mogu danas tvrditi jedno, a sutra potpuno suprotno.
Ako bih probao da ipak odgovorim na pitanje, mislim da je ovo još jedan potez u dugoj partiji blatantnog politikantstva koje može ishodovati u povlačenju Srba iz Vlade, ali i u nekoj vrsti naknadnih pregovora o njihovom ponovnom uključivanju nakon eventualnog izlaska.
DW: Kako su ljudi na Kosovu reagovali na hapšenje Marka Đurića, kako je to propraćeno u medijima i kosovskoj javnosti?
Krenar Gashi: Tu morate da razumijete jednu stvar: zbog dvosmislenog dijaloga Evropske unije, elite i na Kosovu i u Srbiji su uspjele da održavaju, generišu i regenerišu dva protivrečna diskursa u isto vrijeme. Na jednoj strani je tu diskurs evropskih integracija, a na drugoj diskurs albanskog, odnosno srpskog nacionalizma. Prema tome, kada se desi nešto poput hapšenja Đurića, prva reakcija ljudi je da se raduju kada policija – bez ikakvog razloga – paradira Đurićem pred kamerama dok nosi lisice. Na nekom duboko emotivnom nivou, ljudi to vide kao simbolički potez države, da država ima monopol na upotrebu sile.
Međutim, kada se glave ohlade, većina komentara u Prištini zapravo odražava nekakvu zabrinutost. Kao da je cijela ova stvar bila zapravo tako opasna da bi mogla da ugrozi čitav proces normalizacije odnosa između Albanaca i Srba. Tako da je na jednoj strani hapšenje pozdravljeno jer mnogi ljudi na Kosovu vjeruju da je to odavno trebalo da se uradi, jer gospodin Đurić stalno dolazi na Kosovo ilegalnim kanalima i ne poštuje odluke kosovskih vlasti. Ali na drugoj strani, svi su rekli da hapšenje definitvno trebalo obaviti na daleko obazriviji način. Dakle, reakcije su izmješane isto kao što je izmješana socijalna stvarnost društva u kojoj živimo, koja se virtuelno održava preko tih paralelnih diskursa.
DW: Kako će se posljednja dešavanja odraziti na dijalog između Srbije i Kosova?
Krenar Gashi: Mislim da su ovi događaji nusproizvod dijaloga u Briselu. EU nije ujedinjena kada se radi o Kosovu i Srbiji i ne može da projektuje ujedinjenu silu tokom dijaloga. Posljedica je da je cio dijalog, što se tiče politike EU, jedna ogromna improvizacija. EU se namjerno služi onim što komentatori nazivaju „kreativna dvosmislenost“, uz pomoć jezičke dvosmislenosti i pozitivnih formulacija, i time što poriče sopstvene probleme po pitanju Kosova i Srbije, na primjer činjenicu da pojedine članice EU ne priznaju nezavisnost Kosova.
Od 2013. obje zemlje uporno tumače dijalog, sporazum, i odnose sa EU onako kako žele. U cjelini, to nije ništa novo i ne bi trebalo da se uzme kao indikator da će pregovarački proces pretrpeti štetu. Međutim, to jeste još jedan u nizu indikatora da proces dijaloga, takav kakav trenutno jeste, nije održiv a zapravo nije ni nepovratan. Drugim riječima, bez obzira na to šta je već postignuto, obje strane uporno pokazuju da sve to mogu da odbace i da se vrate na nultu tačku.
DW: Kažete da je hapšenje neka vrsta posljedice dijalog u Briselu, možete li da to pojasnite?
Krenar Gashi: Apsolutno. Tehnički sporazum kojim se regulišu zvanične posjete državnih predstavnika je prilično detaljan, za razliku od drugih sporazuma između Srbije i Kosova. U načelu, političari se slažu da jedni druge obavjeste prije takvih poseta i onda postoji rok da se predstave zamjerke domaćina.
Samim tim, postoji prostor za interpretaciju, u ovom slučaju sa srpske strane, da se ne poštuje želja kosovske vlada da gospodin Đurić ne posjeti Kosovo. Da uprostimo stvari, Srbija može da kaže: Da, Kosovo se protivi našoj posjeti ali mi ćemo to svejedno uraditi jer na taj način improvizujemo naš suverenitet na Kosovu. U isto vrijeme, vlada Kosova može da kaže: Pa, Srbija potkopava naš suverenitet i po ko zna koji put polaže pravo na našu teritoriju, hajde da i mi malo improvizujemo suverenitet i vladavinu prava i pošaljemo odred policije da uhapsi gospodina Đurića. Dvosmislenost dijaloga u Briselu omogućava ovu igru oko suvereniteta i nezavisnosti, ja bih čak rekao i da je pokreće.
DW: Da li mislite da su u Briselu svijesni da dvosmisleni jezik koji su koristili može da izazove ovakve incidente? Ili oni jednostavno pretpostavljaju da će se obje strane „lijepo ponašati“ jer je to u duhu evropskih integracija?
Krenar Gashi: Mislim da bi bilo politički infantilno da bilo ko u Briselu pomisli da će Srbija i Kosovo iznenada promeniti svoje stavove i početi da se lijepo ponašaju. Briselski zvaničnici vrlo dobro znaju da ovo može da se završi neuspjehom. Ovo nije prvi pokazatelj gdje su dvosmislenosti došle do izražaja i zapretile razgradnjom procesa. Mislim da je to veoma jasno. Prije bih rekao da je sada pitanje da li je Evropska unija sposobna da nešto učini oko tog problema.
*Politikolog Krenar Gashi, 1982, je saradnik Centra za studije EU na Univerzitetu u Gentu. Osnivač je lista Prishtina Insight, jedinog kosovskog lista na engleskom jeziku.
