Ljubav prema nutricionizmu usadila mi je baka... Izuzetno je vodila računa o ishrani, kako svojoj, tako i svoje djece i unuka. U njenu kuću se retko unosilo nešto iz čaršije - hrana iz prodavnice. Uvijek se trudila da se na našem tanjiru nađe sezonsko neprskano povrće i voće iz njene bašte, ali i domaća jaja, sir, mlijeko, piletina, teletina, domaći pšenični i kukuruzni hljeb...
Bošnjakinja sa Kosova, nutricionista Selma Redžepagić, već neko vrijeme živi u Kanadi. Stručnjak je za prehranu i pomaže ljudima razumjeti znanstvene spoznaje u prehrani i primjenti ih u svakodnevnom životu. Uspješno vodi svoj nutricionistički portal a planira i izdanje svoje prve knjige. Čest je gost u medijima, kako u Kanadi, tako i na balkanskim prostorima.
Kažite nam nešto o sebi, o vašem porijeklu.
Selma Redžepagić: Rođena sam u Mitrovici, kao drugo od troje djece. Kada sam imala svega godinu dana moja porodica se zbog očevog posla preselila u Prištinu. Oba grada u kojima sam provela znatan dio svog života doživljavam kao rodne gradove. Tu živi veći dio tatine porodice, ali i veliki broj mojih prijatelja. Moja porodica vodi porijeklo iz Crne Gore, gdje živi mamina porodica, pa sam podjednako vezana i za Crnu Goru, gdje sam provodila svaki zimski i ljetnji raspust, a kasnije i godišnje odmore.
Osnovnu i srednju školu završila sam u Prištini, a u Engleskoj i Kanadi stekla akademsko obrazovanje iz dvije različite oblasti – upravljanje ljudskim resursima i nutricionizam, odsjek prirodne ishrane, što je danas moj primarni poziv.
Nažalost, kao i većina ljudi s prostora bivše Jugoslavije, u jednom trenutku svog života donijela sam presudnu odluku da odem u Kanadu, prvenstveno zbog profesionalnog usavršavanja. Međutim, odlučila sam da tu ostanem, jer su svi članovi moje porodice već bili u Kanadi.
Odakle interesovanje za zdravu i prirodnu ishranu?
Selma Redžepagić: Ljubav prema nutricionizmu usadila mi je baka s majčine strane, koja je izuzetno vodila računa o ishrani, kako svojoj, tako i svoje djece i unuka. U njenu kuću se retko unosilo nešto iz čaršije - hrana iz prodavnice. Uvijek se trudila da se na našem tanjiru nađe sezonsko neprskano povrće i voće iz njene bašte, ali i domaća jaja, sir, mlijeko, piletina, teletina, domaći pšenični i kukuruzni hljeb. Baka je bila kuharica po zanimanju, s posebnom strašću prema zdravoj hrani.
Bila je veoma pravična, ali stroga žena. Sva tri obroka, uključujući i popodnevnu užinu, uvijek је služila u isto vrijeme. Kada je riječ o hrani, demokratija, odnosno pravo na izbor bilo je ograničeno na ono što je smatrala dobrim za nas.
Moje ozbiljno interesovanje za nutricionizam počelo je onog momenta kada sam postala svijesna broja hroničnih bolesti u mojoj porodici s očeve i majčine strane, od kojih su neke, nažalost, imale fatalan ishod, a bile su direktno povezane s nepravilnom ishranom, stresom i nedostatkom fizičke aktivnosti. Riječ je o insulinskoj rezistenciji, dijabetesu tipa 2, visokom krvnom pritisku, nivou holesterola i triglicerida, srčanim udarima, autoimunim bolestima na čiji razvoj direktno utiču nepravilna ishrana, stres i nedovoljna fizička aktivnost .
Nutricionizam je nauka o procesu unosa hrane, apsorpciji hranljivih sastojaka potrebnih za normalno funkcionisanje, rast i održavanje organizma i o održavanju ravnoteže između zdravlja i bolesti.
Pravilna ishrana direktno utiče na zdravlje čovjeka, možete li uporediti način ishrane Evropljana i, recimo, Amerikanaca i Kanađana.
Selma Redžepagić: Pravilna ishrana je kamen temeljac dobrog zdravlja. Zamislite da je vaše tijelo skup automobil, a da hrana predstavlja gorivo, neophodno da se automobil kreće, ali i da do maksimuma iskoristi svoje potencijale. Tako je i s hranom. Ako svom organizmu dajete hranu lošeg kvaliteta, direktno ćete uticati na svoje zdravlje i eventualno na razvoj nekih hroničnih bolesti i stanja, poput dijabetesa tipa 2, insulinske rezistencije, kardiovaskularnih bolesti, problema s varenjem i konstipacijom ili na razvoj neke od alergijskih reakcija.
Kada upoređujemo način ishrane u Evropi i Sjevernoj Americi, odnosno Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, samo ću napomenuti da je Sjeverna Amerika na vodećem mjestu u svijetu po broju oboljelih od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, bolesti probavnog sistema, gojaznosti kod djece, i to upravo zbog rafinisane hrane, bogate transmastima i prostim šećerima.
Nažalost, ovaj trend se polako, ali sigurno prenosi i u Evropu, pa je takozvana zapadna ishrana sve prisutnija i kod nas, a primjetan je i porast navedenih bolesti i stanja.
Ono što je svakako pozitivno jeste da raste i broj ljudi koji su zainteresovani za pravilnu ishranu i da istu i primjenjuju.
Kakva su vaša lična iskustva koja ste stekli radeći s klijentima?
Selma Redžepagić: Kao što sam navela ranije, veoma je važno razumijeti da unosom hrane lošijeg kvaliteta direktno utičemo na moguću pojavu hroničnih bolesti i stanja poput dijabetesa tipa 2, insulinske rezistencije, kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti, problema s varenjem, konstipacijom i nekim alergijskim reakcijama.
Sudeći po iskustvu koje sam stekla u radu sa svojim klijentima, primjetne su značajne promjene poput porasta energije, redukovanja lošeg holesterola i triglicerida, poboljšanog varenja i bolje apsorpcije hranljivih materija, rješavanja problema konstipacije, gubljenja viška kilograma, umanjene ili nikakve potrebe za slatkišima.
Gostovali ste na mnogim medijima, često i na RTK2. Kakvi su vaši utisci?
Selma Redžepagić: S redakcijom RTK2 uspjela sam da ostvarim izuzetno profesionalnu i lijepu saradnju, tako da sam sada njihov redovan gost u jutarnjem programu. Saradnja je proistekla iz njihove želje da svojim gledaocima skrenu pažnju na važnost pravilne ishrane, omoguće im da čuju nešto više o toj temi i pomognu da razriješe neke od najčešćih dilema u vezi s tim.
Imate svoju online praksu. Objasnite nam kako sve to funkcioniše i kako vas zainteresovani mogu kontaktirati?
Selma Redžepagić: Kao nutricionista prošle godine sam uspostavila svoju online praksu i iskoristila prednosti savremenog doba i razvoj modernih tehnologija tako da sam klijentima na raspolaganju gdje god da se nalaze. Mnogi moji klijenti su s Balkana, ali i iz Evrope, pa čak i Australije. Zainteresovani mogu da se jave preko Facebook stranice Moj nutricionista-Selma, internet portala www.onlinenutricionista.com, ali i preko aplikacija Viber ili WhatsApp na broj telefona +16478773787.
Iako izgleda da sam sama nosilac cijelog projekta, iza mene stoji tim koji je sastavljen od petero mladih ljudi, koji se trude da moj portal, Facebook stranicai YouTube kanal budu na najvišem profesionalnom nivou i da moje znanje bude predstavljeno na najbolji mogući način kako sadržajno, tako i vizuelno. U timu se nalaze web dizajner, stručnjak za online marketing, grafički dizajner, kao i momci odgovorni za video-produkciju.
Da li planirate izdavanje neke knjige o zdravoj i pravilnoj ishrani, kao rezultat vašeg uspješnog rada?
Selma Redžepagić: Kada je posao u pitanju nikad ne preduzimam nijedan značajan korak dok svaku ideju ne razmotrim i detaljno ne obradim sa svojim timom. U ovom slučaju, knjiga je jedan od projekata koji planiram da realizujem za dvije do tri godine. Moja zamisao je da knjiga bude objavljena na nekoliko različitih jezika istovremeno. U njoj će se osim edukacije o pravilnoj ishrani naći i zdravi i ukusni recepti čiji sam idejni tvorac.
Koja je tajna vašeg uspjeha i kakvi su vam planovi u ovoj godini?
Selma Redžepagić: Uspjehom smatram realizaciju postavljenih ciljeva, konstantno usavršavanje u struci, ali i dobar odnos koji sam uspjela da ostvarim sa svojim klijentima s kojima sarađujem ili sam sarađivala, kao i svojim pratiocima na društvenim mrežama.
Ove godine u planu je realizacija dva značajna projekta: za nekoliko mjeseci s radom počinje moja kanadska nutricionistička praksa na kojoj radimo punom parom, a moj YouTube kanal, osim edukaciji, biće posvećen i pripremi hrane. Iskoristiću svoje nutricionističko i kulinarsko umjeće da sa svojim pratiocima podijelim zdrave i ukusne recepte koje sam sama osmislila.
A ono što bi poručili našim čitaocima...
Selma Redžepagić: Prvenstveno bih svim čitaocima poželjela da budu zdravi i nasmijani ili da takvi ostanu, da vode računa o svojoj ishrani, ali i ishrani svojih bližnjih, i da se što manje nerviraju.
I, naravno, da iskoriste prednosti dolazećeg proljeća i da što više vremena provode u prirodi i na suncu.
Razgovarao: Vinetu Ganić
