Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Hashim Thaçi boravi u Hrvatskoj. U ekskluzivnom razgovoru za "Večernji list" govorio je o razlozima njegovog posjeta Hrvatskoj i između ostalog izrazio žaljenje što BiH do danas nije priznala Kosovo dok je Srbija de facto priznala Kosovo.
Kojim povodom dolazite u posjeti Hrvatskoj i što nosite sa sobom s obzirom da ćete se sastati sa predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednikom vlade Milanovićem, predsjednikom sabora Lekom te ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić?
Započeo sam svoj mandat kao Potpredsjednik Vlade i Ministar Vanjskih Poslova Kosova s dva cilja: unaprijediti daljnje euroatlantske ambicije mojoj zemlji i podržati vladu u osiguravanju postupnog prijelaza iz državotvornog poretka u napredni sistem EU uvođenjem potrebnih reformi za postizanje članstva. Oba cilja su od izuzetne važnosti za regiju. Kosovo mora biti prepoznato kao izvoznik mirovnih inicijativa umjesto uvoznika sigurnosnih resursa. I zato je Hrvatska bitan partner za Kosovo, jer nas može naučiti što nam sve treba da postignemo članstvo u NATO i EU. Moramo početi misliti regionalno. To se vidjelo na 6. Ministarskoj konferenciji Zapadnog Balkana održanoj nedavno u Prištini gdje sam ugostio ministre vanjskih poslova i transporta šest balkanskih zemalja, uključujući i Srbiju, gdje smo se usredotočili kako povezati regionalni transport. Kosovo i Albanija su već izgradili vezu autoputom, i ako Hrvatska, Crna Gora i Albanija dovrše Jonsko-Jadranski projekt, Hrvatska će dobiti novi transportni koridor od jugo-istočne Europe kroz Kosovo. Moramo pripremiti i raditi za bolju privrednu i političku suradnju. Ovo je poruka koju ja donosim vašem državnom vodstvu.
Kosovo i Hrvatska oduvijek su imale jako dobre odnose. Da li ste zadovoljni tim političkim i privrednim odnosima i vjerujete li da oni mogu biti još bolji?
Hrvatska i Kosovo imaju posebno partnerstvo. 80-tih kada su Jugoslavija i Srbija započeli progon protiv Kosova, podržala nas je Hrvatska. Kada je Srbija napala Hrvatsku 90-tih, mnogi Kosovari su bili u prvim redovima obrane u mnogim hrvatskim gradovima. Bivši premijer Kosova Agim Çeku je bio general u Hrvatskoj vojsci. Hrvatska je također bila među prvim državama koja je priznala Kosovo. Tako da moja posjeta ovdje je prirodni prioritet i naš zajednički interes je da razvijemo ove odnose na još različitim i višim nivoima suradnje.
Jeste li zadovoljni statusom albanske manjine u Hrvatskoj?
Mislim da je ovo pitanje za albansku manjinu ali mislim da je vrlo jasno da albanska manjina ima dugu historijsku prisutnost u Hrvatskoj. Arhive Dubrovnika su pune referenci albanskih porodica duž Dalmacije. Puno Hrvatske djece je raslo u susjedstvu i hranilo se kolačima i kruhom rađenih od Albanaca ili kupovali nakit od albanskih zlatara.
Nakon parlamentarne krize dogovorili ste se sa vašim najvećim političkim suparnikom, Isom Mustafom o formiranju nove kosovske vlade. Ko je tu dao ustupke i da li je bio pritisak na Vas i na Isu Mustafu od strane SAD-a i EU-a?
Ova vlada je prva koja je formirana bez miješanja međunarodne zajednice. To je bio dugačak proces s obzirom da sam ja dobio izbore ali nisam imao većinu. Nakon toga smo imali ustavno neslaganje s opozicijskim strankama oko toga ko ima pravo formirati vladu. Ali u cjelini procesa sve stranke su se složile da su izbori bili fer i transparentni. Na kraju smo napravili veliku koaliciju između prve i druge stranke, kao u Njemačkoj. Ja jesam dobio izbore ali sam došao u poziciju da napravim kompromis za dobrobit stabilne vlade.
Hoće li Vaša vlada ispuniti očekivanja Kosovara i kako će to funkcionirati s obzirom da ste Vi i Isa Mustafa ljutiti politički suparnici? Vaša Demokratska partija Kosova i Mustafin Demokratski savez imaju različite poglede, politički i ideološki?
Većina stranaka na Kosovu su ideološki slične, osim onih koje su jasno iz lijevog centra. Obje stranke, moj PDK i Mustafin LDK su desno orijentirane stranke koje vjeruju u liberalni koncept privrede, privatizaciju, NATO i EU članstvo za Kosovo. LDK je član Europske Narodne Stranke, dok je PDK aplicirao za članstvo, dakle i s Europskog konteksta, mi dijelimo iste vrijednosti.
Da li je u sporazumu između Vas i gospodina Mustafe dogovoreno i da ćete vi postati predsjednik države?
Da – dogovor za formiranje nove Kosovske vlade je predvidio da Mustafa bude premijer, dok ja postajem Predsjednik kada Predsjednica Jahjaga završi svoj mandat na početku iduće godine. To je fer podjela poslova koja osigurava stabilnost u nastavku.
Hoćete li vaša vlada uspjeti napraviti ono što nije uspjela prijašnja vlada: na ekonomskom razvoju, jačanju pravosuđa, borbi protiv kriminala i korupcije i bilo koje vrste ekstremizma?
Mislim da je vaša analiza prijašnje vlade činjenično pogrešna. U sedam zadnjih godina, rast kosovske privrede je u prosjeku bio 4%, i pored finansijske krize. U usporedbi s Hrvatskom, ili Srbijom ili bilo kojom drugom zemljom u regiji, Kosovo je imalo daleko veći rast i nije imalo niti jedan mjesec recesiju. Izgradili smo preko 1,500 km puteva i autoputeva i 100 škola, tako da 40% našeg budžeta je otišlo za javne investicije. Mi smo također povećali plate javnom sektoru za preko 70% u eurima u zadnjih 7 godina, gdje je državni budžet udvostručen za vrijem dok sam ja bio premijer. Također sam održao jedan od najnižih javnih dugova u Europi, koji je ostao na oko 5% GDP-a za sve ove godine. Tako da je Kosovo doživjelo transformiranje u zadnjih 7 godina nezavisnosti. Jasno je da je potrebno još više, tako da moramo napraviti dvije stvari: pretvoriti rast u stvaranje radnih mjesta i započeti privući neposredne strane investicije da zamijene javne investicije. Vjerujem da Isa Mustafa ima vrlo jaku osnovu od koje može nastaviti privredne reforme.
U zadnje je vrijeme Kosovo izloženo valu nasilja i protestima. Optužuju Vas da ste izdali nacionalni interes Kosova . Na čelu tih protesta je Vaš bivši suborac Ramush Haradinaj te Albin Kurti. Kako će sve to završiti?
Opet, Kosovo nije imalo val nasilja nego dva nasilna protesta organiziranih od strane radikalnih lijevih stranaka. Ovakvi protesti nisu neuobičajeni u Parizu, Stockholmu, Budimpešti ili Atini. Mi ne prihvaćamo nasilne proteste kao način rada politike, niti kosovski narod. U zadnjem protestu je sudjelovalo manje od 4000 ljudi ali dovoljno da se stvori nered na ulicama. Inače je Kosovo sigurna zemlja. Stopa ubistava je slična Švedskoj, dok je zločin po glavi stanovnika niži nego u svim zemljama bivše Jugoslavije.
Koja sudbina čeka rudnik Trepča? Da li je ono uistinu srpsko ili kosovsko?
Trepča je kosovska jer je to bila osnova Ahtisaarijevog Plana kojeg je podržala cijela demokratska međunarodna zajednica. Srbija insistira da Trepča u Miloševićevo vrijeme duguje državi neki novac. Sudovi ili pregovori će srediti ove dugove, ali nema sumnje da je Trepča Kosovska i ostat će Kosovska dok Kosovska vlada ne identificira model privatizacije za vrijedne rudnike.
Srpski zastupnici bojkotiraju rad u kosovskom parlamentu zbog smjene njihovog kolege Aleksandra Jablanović! Da li njihov bojkot znači da su još uvijek pod utjecajem Beograda a ne vlasti Kosova i hoće li to utjecati na rad kosovske vlade?
Ja mislim da će se srpski političari koji su dio naše koalicije vratiti uskoro u vladu. Oni su se povukli nakon što je srpski ministar smijenjen zbog njegove neočekivane izjave protiv žrtava ratnih zločina, ali ja također vjerujem da srpske stranke su svjesne da mogu poboljšati situaciju kosovskih Srba samo ako sudjeluju u vladi Prištine a ne bojkotom ili gledajući stalno Beograd. Imam čvrsto uvjerenje da će sporazum o normalizaciji potpisan između Kosova i Srbije u Bruxellesu imati pozitivan učinak također i na integraciji srpske manjine u kosovskim institucijama.
Hoće li vaša vlada uspjeti sprovoditi Bruxelleski sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom i vjerujete li da će Srbija u skoroj budućnosti priznati Kosovo u ovom sastavu srpske vlade i predsjednika?
Kosovska vlada će ispuniti Sporazum iz Bruxellesa, jer je sporazum u skladu sa Ustavom Kosova i podržava teritorijalni suverenitet Kosova. Srbija je već priznala kosovske dokumente, putovnice, granice, zakone, izbore i ovo je način da korak po korak, također prizna Kosovo, kao dio procesa europskih integracija. Na kraju ovog procesa, ja nemam sumnje da će Kosovo otvoriti Ambasadu u Beogradu i imati dobre susjedske odnose. Da li će to biti u ovom mandatu ili sljedećem, to ovisi o Srbiji koliko brzo želi prihvatiti stvarnost. Jer de facto, Srbija je priznala Kosovo.
Zašto ste tako dugo čekali da od Srbije tražite "ratnu odštetu" temeljem optužbi za genocid počinjen tokom rata 1998-99.? Da li će ta optužba dodatno zategnuti odnose između Kosova i Srbije?
Mi nismo čekali do sada. Jako puno dokumenata i dokaza je sakupljeno i vjerujem da Kosovo ima jaču poziciju od Hrvatske i Bosne da dokaže odgovornost Srbije i jedinica njihove vojske na teritoriji Kosova. Tražit ćemo ratne odštete jer nema sumnje u pravnom smislu da je srpska država bila odgovorna izravno za uništenje preko 60% privatne imovine na Kosovu u ratu između 1998-1999 i to će biti dokazano na sudu. Ja ne mislim da pravda za žrtve ili pronalaženje istine može naštetiti odnosima između Kosova i Srbije. Istina će Srbiju osloboditi i omogućiti pomirbu na Balkanu.
Da li imate jamstvo od EU-a da Srbija neće pristupiti Uniji ako ne prizna Kosovo?
Mislim da je jasno da države članice EU-a i mnogi nacionalni parlamenti će imati vrlo konkretan zahtjev da Kosovo i Srbija u potpunosti normaliziraju svoje odnose i tek onda bilo ko od nas može se pridružiti EU. To je jasno i rečeno je javno i privatno od strane mnogih Europskih političara. Srbija zna da put do članstva prolazi kroz priznavanje Kosova i potpuno pomirenje sa susjedima, kao što su Hrvatska i Bosna
Kako komentirate provokacije ratnog zločinca Vojislava Šešelja?
Nije problem Šešelj i njegove provokativne izjave. On je stara budala s opasnom ideologijom. Vidim problem što on može napraviti pretjerane izjave u Srbiji a niti jedan srpski političar javno im se ne protivi. Nedostatak prepoznavanja strašnih zločina počinjenih tokom osnivanja nacionalističkog projekta Velike Srbije u Hrvatskoj, Bosne i Kosova, stvara prostor za pojedince poput Šešelja da dominiraju medijima i javni diskurs čak i dok je on na suđenju za ratne zločine u Haagu.
Sve republike bivše Jugoslavije priznale su neovisnost Kosova osim BiH! Vjerujete li da će novi sastav predsjedništva BiH priznati neovisnost Kosova?
Bosna je postala većom Srbijom nego sama Srbija. Trenutno mi trebamo vizu da bi ušli u Bosnu, zato što Bosna ne priznaje kosovska dokumenta, iako Kosovari mogu putovati kroz Srbiju čak samo s ličnom kartom. Slično tome, Bosna ne prizna školske diplome Kosova i dokumente iako su ovi priznati od strane Srbije. Takvo neprijateljsko stajalište je stvarno neprihvatljivo i nadam se da nova bosanska vlada može odraziti na nužnost izgradnje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa na Balkanu, kao preduslov za proces europskih integracija.
Kada očekujete da će Kosovo postati članica UN-a?
Mi ćemo ove godine potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, kao prvi formalni korak pristupanja EU. Nakon toga ćemo podnijeti zahtjev za članstvo u Vijeću Europe. Također ćemo podnijeti zahtjev za članstvo u nekoliko UN agencija, i također ćemo tražiti pridruživanje NATO-u, prije nego što dođemo u poziciju da razgovaramo o članstvu UN. Kosovo je priznato od većine članica UN-a, a mi ćemo polako krenuti ka članstvu u UN kao dio cjelokupnog procesa euro-atlantskih integracija. Za mene, je važnije da Kosovo funkcionira, razvija demokraciju, duboko se bavi integracijama s EU i NATO-a, i u miru sa svim susjedima. UN članstvo će doći prirodno.
Započeo sam svoj mandat kao Potpredsjednik Vlade i Ministar Vanjskih Poslova Kosova s dva cilja: unaprijediti daljnje euroatlantske ambicije mojoj zemlji i podržati vladu u osiguravanju postupnog prijelaza iz državotvornog poretka u napredni sistem EU uvođenjem potrebnih reformi za postizanje članstva. Oba cilja su od izuzetne važnosti za regiju. Kosovo mora biti prepoznato kao izvoznik mirovnih inicijativa umjesto uvoznika sigurnosnih resursa. I zato je Hrvatska bitan partner za Kosovo, jer nas može naučiti što nam sve treba da postignemo članstvo u NATO i EU. Moramo početi misliti regionalno. To se vidjelo na 6. Ministarskoj konferenciji Zapadnog Balkana održanoj nedavno u Prištini gdje sam ugostio ministre vanjskih poslova i transporta šest balkanskih zemalja, uključujući i Srbiju, gdje smo se usredotočili kako povezati regionalni transport. Kosovo i Albanija su već izgradili vezu autoputom, i ako Hrvatska, Crna Gora i Albanija dovrše Jonsko-Jadranski projekt, Hrvatska će dobiti novi transportni koridor od jugo-istočne Europe kroz Kosovo. Moramo pripremiti i raditi za bolju privrednu i političku suradnju. Ovo je poruka koju ja donosim vašem državnom vodstvu.
Kosovo i Hrvatska oduvijek su imale jako dobre odnose. Da li ste zadovoljni tim političkim i privrednim odnosima i vjerujete li da oni mogu biti još bolji?
Hrvatska i Kosovo imaju posebno partnerstvo. 80-tih kada su Jugoslavija i Srbija započeli progon protiv Kosova, podržala nas je Hrvatska. Kada je Srbija napala Hrvatsku 90-tih, mnogi Kosovari su bili u prvim redovima obrane u mnogim hrvatskim gradovima. Bivši premijer Kosova Agim Çeku je bio general u Hrvatskoj vojsci. Hrvatska je također bila među prvim državama koja je priznala Kosovo. Tako da moja posjeta ovdje je prirodni prioritet i naš zajednički interes je da razvijemo ove odnose na još različitim i višim nivoima suradnje.
Jeste li zadovoljni statusom albanske manjine u Hrvatskoj?
Mislim da je ovo pitanje za albansku manjinu ali mislim da je vrlo jasno da albanska manjina ima dugu historijsku prisutnost u Hrvatskoj. Arhive Dubrovnika su pune referenci albanskih porodica duž Dalmacije. Puno Hrvatske djece je raslo u susjedstvu i hranilo se kolačima i kruhom rađenih od Albanaca ili kupovali nakit od albanskih zlatara.
Nakon parlamentarne krize dogovorili ste se sa vašim najvećim političkim suparnikom, Isom Mustafom o formiranju nove kosovske vlade. Ko je tu dao ustupke i da li je bio pritisak na Vas i na Isu Mustafu od strane SAD-a i EU-a?
Ova vlada je prva koja je formirana bez miješanja međunarodne zajednice. To je bio dugačak proces s obzirom da sam ja dobio izbore ali nisam imao većinu. Nakon toga smo imali ustavno neslaganje s opozicijskim strankama oko toga ko ima pravo formirati vladu. Ali u cjelini procesa sve stranke su se složile da su izbori bili fer i transparentni. Na kraju smo napravili veliku koaliciju između prve i druge stranke, kao u Njemačkoj. Ja jesam dobio izbore ali sam došao u poziciju da napravim kompromis za dobrobit stabilne vlade.
Hoće li Vaša vlada ispuniti očekivanja Kosovara i kako će to funkcionirati s obzirom da ste Vi i Isa Mustafa ljutiti politički suparnici? Vaša Demokratska partija Kosova i Mustafin Demokratski savez imaju različite poglede, politički i ideološki?
Većina stranaka na Kosovu su ideološki slične, osim onih koje su jasno iz lijevog centra. Obje stranke, moj PDK i Mustafin LDK su desno orijentirane stranke koje vjeruju u liberalni koncept privrede, privatizaciju, NATO i EU članstvo za Kosovo. LDK je član Europske Narodne Stranke, dok je PDK aplicirao za članstvo, dakle i s Europskog konteksta, mi dijelimo iste vrijednosti.
Da li je u sporazumu između Vas i gospodina Mustafe dogovoreno i da ćete vi postati predsjednik države?
Da – dogovor za formiranje nove Kosovske vlade je predvidio da Mustafa bude premijer, dok ja postajem Predsjednik kada Predsjednica Jahjaga završi svoj mandat na početku iduće godine. To je fer podjela poslova koja osigurava stabilnost u nastavku.
Hoćete li vaša vlada uspjeti napraviti ono što nije uspjela prijašnja vlada: na ekonomskom razvoju, jačanju pravosuđa, borbi protiv kriminala i korupcije i bilo koje vrste ekstremizma?
Mislim da je vaša analiza prijašnje vlade činjenično pogrešna. U sedam zadnjih godina, rast kosovske privrede je u prosjeku bio 4%, i pored finansijske krize. U usporedbi s Hrvatskom, ili Srbijom ili bilo kojom drugom zemljom u regiji, Kosovo je imalo daleko veći rast i nije imalo niti jedan mjesec recesiju. Izgradili smo preko 1,500 km puteva i autoputeva i 100 škola, tako da 40% našeg budžeta je otišlo za javne investicije. Mi smo također povećali plate javnom sektoru za preko 70% u eurima u zadnjih 7 godina, gdje je državni budžet udvostručen za vrijem dok sam ja bio premijer. Također sam održao jedan od najnižih javnih dugova u Europi, koji je ostao na oko 5% GDP-a za sve ove godine. Tako da je Kosovo doživjelo transformiranje u zadnjih 7 godina nezavisnosti. Jasno je da je potrebno još više, tako da moramo napraviti dvije stvari: pretvoriti rast u stvaranje radnih mjesta i započeti privući neposredne strane investicije da zamijene javne investicije. Vjerujem da Isa Mustafa ima vrlo jaku osnovu od koje može nastaviti privredne reforme.
U zadnje je vrijeme Kosovo izloženo valu nasilja i protestima. Optužuju Vas da ste izdali nacionalni interes Kosova . Na čelu tih protesta je Vaš bivši suborac Ramush Haradinaj te Albin Kurti. Kako će sve to završiti?
Opet, Kosovo nije imalo val nasilja nego dva nasilna protesta organiziranih od strane radikalnih lijevih stranaka. Ovakvi protesti nisu neuobičajeni u Parizu, Stockholmu, Budimpešti ili Atini. Mi ne prihvaćamo nasilne proteste kao način rada politike, niti kosovski narod. U zadnjem protestu je sudjelovalo manje od 4000 ljudi ali dovoljno da se stvori nered na ulicama. Inače je Kosovo sigurna zemlja. Stopa ubistava je slična Švedskoj, dok je zločin po glavi stanovnika niži nego u svim zemljama bivše Jugoslavije.
Koja sudbina čeka rudnik Trepča? Da li je ono uistinu srpsko ili kosovsko?
Trepča je kosovska jer je to bila osnova Ahtisaarijevog Plana kojeg je podržala cijela demokratska međunarodna zajednica. Srbija insistira da Trepča u Miloševićevo vrijeme duguje državi neki novac. Sudovi ili pregovori će srediti ove dugove, ali nema sumnje da je Trepča Kosovska i ostat će Kosovska dok Kosovska vlada ne identificira model privatizacije za vrijedne rudnike.
Srpski zastupnici bojkotiraju rad u kosovskom parlamentu zbog smjene njihovog kolege Aleksandra Jablanović! Da li njihov bojkot znači da su još uvijek pod utjecajem Beograda a ne vlasti Kosova i hoće li to utjecati na rad kosovske vlade?
Ja mislim da će se srpski političari koji su dio naše koalicije vratiti uskoro u vladu. Oni su se povukli nakon što je srpski ministar smijenjen zbog njegove neočekivane izjave protiv žrtava ratnih zločina, ali ja također vjerujem da srpske stranke su svjesne da mogu poboljšati situaciju kosovskih Srba samo ako sudjeluju u vladi Prištine a ne bojkotom ili gledajući stalno Beograd. Imam čvrsto uvjerenje da će sporazum o normalizaciji potpisan između Kosova i Srbije u Bruxellesu imati pozitivan učinak također i na integraciji srpske manjine u kosovskim institucijama.
Hoće li vaša vlada uspjeti sprovoditi Bruxelleski sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom i vjerujete li da će Srbija u skoroj budućnosti priznati Kosovo u ovom sastavu srpske vlade i predsjednika?
Kosovska vlada će ispuniti Sporazum iz Bruxellesa, jer je sporazum u skladu sa Ustavom Kosova i podržava teritorijalni suverenitet Kosova. Srbija je već priznala kosovske dokumente, putovnice, granice, zakone, izbore i ovo je način da korak po korak, također prizna Kosovo, kao dio procesa europskih integracija. Na kraju ovog procesa, ja nemam sumnje da će Kosovo otvoriti Ambasadu u Beogradu i imati dobre susjedske odnose. Da li će to biti u ovom mandatu ili sljedećem, to ovisi o Srbiji koliko brzo želi prihvatiti stvarnost. Jer de facto, Srbija je priznala Kosovo.
Zašto ste tako dugo čekali da od Srbije tražite "ratnu odštetu" temeljem optužbi za genocid počinjen tokom rata 1998-99.? Da li će ta optužba dodatno zategnuti odnose između Kosova i Srbije?
Mi nismo čekali do sada. Jako puno dokumenata i dokaza je sakupljeno i vjerujem da Kosovo ima jaču poziciju od Hrvatske i Bosne da dokaže odgovornost Srbije i jedinica njihove vojske na teritoriji Kosova. Tražit ćemo ratne odštete jer nema sumnje u pravnom smislu da je srpska država bila odgovorna izravno za uništenje preko 60% privatne imovine na Kosovu u ratu između 1998-1999 i to će biti dokazano na sudu. Ja ne mislim da pravda za žrtve ili pronalaženje istine može naštetiti odnosima između Kosova i Srbije. Istina će Srbiju osloboditi i omogućiti pomirbu na Balkanu.
Da li imate jamstvo od EU-a da Srbija neće pristupiti Uniji ako ne prizna Kosovo?
Mislim da je jasno da države članice EU-a i mnogi nacionalni parlamenti će imati vrlo konkretan zahtjev da Kosovo i Srbija u potpunosti normaliziraju svoje odnose i tek onda bilo ko od nas može se pridružiti EU. To je jasno i rečeno je javno i privatno od strane mnogih Europskih političara. Srbija zna da put do članstva prolazi kroz priznavanje Kosova i potpuno pomirenje sa susjedima, kao što su Hrvatska i Bosna
Kako komentirate provokacije ratnog zločinca Vojislava Šešelja?
Nije problem Šešelj i njegove provokativne izjave. On je stara budala s opasnom ideologijom. Vidim problem što on može napraviti pretjerane izjave u Srbiji a niti jedan srpski političar javno im se ne protivi. Nedostatak prepoznavanja strašnih zločina počinjenih tokom osnivanja nacionalističkog projekta Velike Srbije u Hrvatskoj, Bosne i Kosova, stvara prostor za pojedince poput Šešelja da dominiraju medijima i javni diskurs čak i dok je on na suđenju za ratne zločine u Haagu.
Sve republike bivše Jugoslavije priznale su neovisnost Kosova osim BiH! Vjerujete li da će novi sastav predsjedništva BiH priznati neovisnost Kosova?
Bosna je postala većom Srbijom nego sama Srbija. Trenutno mi trebamo vizu da bi ušli u Bosnu, zato što Bosna ne priznaje kosovska dokumenta, iako Kosovari mogu putovati kroz Srbiju čak samo s ličnom kartom. Slično tome, Bosna ne prizna školske diplome Kosova i dokumente iako su ovi priznati od strane Srbije. Takvo neprijateljsko stajalište je stvarno neprihvatljivo i nadam se da nova bosanska vlada može odraziti na nužnost izgradnje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa na Balkanu, kao preduslov za proces europskih integracija.
Kada očekujete da će Kosovo postati članica UN-a?
Mi ćemo ove godine potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, kao prvi formalni korak pristupanja EU. Nakon toga ćemo podnijeti zahtjev za članstvo u Vijeću Europe. Također ćemo podnijeti zahtjev za članstvo u nekoliko UN agencija, i također ćemo tražiti pridruživanje NATO-u, prije nego što dođemo u poziciju da razgovaramo o članstvu UN. Kosovo je priznato od većine članica UN-a, a mi ćemo polako krenuti ka članstvu u UN kao dio cjelokupnog procesa euro-atlantskih integracija. Za mene, je važnije da Kosovo funkcionira, razvija demokraciju, duboko se bavi integracijama s EU i NATO-a, i u miru sa svim susjedima. UN članstvo će doći prirodno.
