Parlament nije institucija političkih partija, već državna institucija čije su odgovornosti iznad odgovornosti političkih partija. Nadamo se da ćemo to vidjeti i ovdje. Kada Ustavni sud kaže da zastupnici trebaju da pronađu riješenje, to upravo znači to. Ne političke partije, već svaki izabrani predstavnik u skupštini ima ličnu, nezavisnu odgovornost da konstruktivno radi kako bi parlament bio funkcionalan i na usluzi države, rekao je ambasador Norveške na Kosovu Jan Braathu.
Norveški ambasador na Kosovu, Jan Braathu, izrazio je nadu da su zastupnici Skupštine Kosova svijesni toga da se u petak treba pronaći konstruktivno rješenje, a kako bi se obustavio politički zastoj u zemlji. Ako se pridržavaju već postojećih pozicija, "plašim se da u petak neće biti rješenja", dodaje on.
"Ljudi shvataju da parlament treba da postane funkcionalan, i da je parlament institucija. Parlament nije institucija političkih partija, već državna institucija čije su odgovornosti iznad odgovornosti političkih partija. Nadamo se da ćemo to vidjeti i ovdje. Kada Ustavni sud kaže da zastupnici trebaju da pronađu rješenje, to upravo znači to. Ne političke partije, već svaki izabrani predstavnik u skupštini ima ličnu, nezavisnu odgovornost da konstruktivno radi kako bi parlament bio funkcionalan i na usluzi države", kaže ambasador Braathu.
Uzimajući za primjer zemlju iz koje dolazi, on navodi da na čelu Skupštine, ili čak i vlade, je kandidat iz najveće partije, ili iz druge najveće ukoliko prva nema dovoljno glasova.
Ambasador dodaje da pristup Demokratske partije Kosova i opozicionog bloka LDK-AAK-Inicijativa da obje strane imaju pravo da kandiduju predsjednika Skupštine, nagovještava da je moguće da će ponovo biti političkog zastoja na Kosovu. On poručuje da političke partije moraju biti konstruktivne kako bi se prevazišla ova situacija. Novi izbori, kaže on, posljednja su opcija.
"Organizovanje novih izbora, ne samo da je skupo za Vladu Kosova, već je skupo i za druge države, one iz EU koje trebaju poslati misiju za nadgledanje... Ali, glavna poenta je u tome da se rizikuje da u zemlji dođe do povećanja tenzija. I to nisu međuetničke tenzije, već tenzije unutar jedne zajednice, između kosovskih Albanaca. Pitanje koje treba da se postavi jeste "Da li odgovorne partije i odgovorni lideri žele da se to desi?"...
Ali, šta i ako se izbori ponovo dese i ponovi se politički zastoj? Šta se time postiglo? Ništa, osim mogućih, povećanih tenzija i trošenja novca – 7 miliona eura iz budžeta koji je ionako mali za potrebe građana Republike Kosovo...
Nadam se da će sve strane shvatiti da je u korist građana Kosova da političke partije pronađu rješenje. Možemo očekivati nova obraćanja Ustavnom sudu, to može potrajati, ali videćemo kako će se ljudi ponašati. Iskreno, sjednica u julu je bila cirkus, i nadam se da se to neće ponoviti“, ističe norveški ambasador.
Ambasador Braathu kaže i da predsjednik države, po Ustavu, ima veoma važnu ulogu, naročito pod ovakvim okolnostima.
"Tokom ovog procesa, i zavisno od daljeg razvoja situacije, predsjednica će biti ključni faktor u pokretanju procesa naprijed. Kako će ona odlučiti da to uradi, to zavisi od nje. Ona je tražila ranije mišljenje Ustavnog suda o izboru premijra, i dobila ga je. Ali mislim da premijer, Jahjaga i njeno osoblje prate situaciju i siguran sam da će ispuniti svoje ustavne obaveze koje su veoma važne u ovim okolnostima. Po Ustavu, ona ima određene obaveze ukoliko postoji zastoj. Mislim da ona može biti faktor u pronalasku rješenja i to je ono što se dešava u evropskim državama. Ali ona nije ključni faktor u ovoj trenutnoj fazi", kazao je on.
Govoreći o odredbama Ustava o formiranju vlade i Skupštine, on podvlači da i prevod Ustava stvara poteškoće, s obzirom da se nakon pregleda prevoda Ustava i ključnih zakonskih dokumenata uočio veliki broj grešaka. Samo u Ustavu ima oko 4.000 grešaka u verzijama na albanskom i srpskom, navodi on.
"Nadam se da će se na ovo skrenuti pažnja jer to već stvara probleme i dodaje više konfuzije. To je sada na odgovornost Skupštine Kosova i bilo bi dobro da nakon konstituisanja, Skupština formira radnu grupu koja će pregledati Ustav i omogućiti da zvanični prevodi budu jednaki i adekvatni", kazao je on.
Buduća vlada da nastavi doprinosi regionalnoj saradnji i poštovanju nealbanskih zajednica.
Što se buduće vlade tiče, ambasador Braathu odgovara da se od Kosova očekuje vlada koja je sposobna da upravlja, koja će nastaviti da doprinosi regionalnoj saradnji putem konstruktivnog dijaloga sa Vladom Republike Srbije, i koja će poštovati i dalje implementirati principe i vrijednosti iz Ahtisarijevog plana i Ustava Republike Kosovo o nealbanskim zajednicama.
"To ćemo reći onome ko god bude bio na čelu vlade. Međunarodna zajednica, i Norveška, uložila je velike napore na Kosovu. To smo uradili u partnerstvu, i očekujemo da će se to nastaviti. Ali partnerstvo znači i da treba da postoji razumijevanje od strane Vlade Kosova i političkih partija na Kosovu, da neke stvari trebaju da se urade, ne zato što mi to tražimo od njih, već treba da shvate da je to najbolje za njih, za sve građane i za državu Kosovo", kazao je on.
Govoreći o koalicionom sporazumu opozicionog bloka sa pokretom Samoopredjeljenje, norveški ambasador podsjeća da je ovaj pokret protiv dijaloga sa Beogradom, ali da je to njihovo pravo, pravo da budu kritični. Međutim, on podvlači da nije primijetio da je Samoopredjeljenje pokušalo da bude kritično-konstruktivno ili konstruktivno-kritično.
"Njihov pristup prema nealbanskim zajednicama na Kosovu u suštini je antagonistički. I vjerujem da je taj njihov pristup prema ovim zajednicama problematičan. To je zato što oni ne djeluju da prihvataju osnovne premise Ahtisaarijevoj plana i neke od ključnih odredaba Ustava Republike Kosovo.
Za nealbanske građane Kosova, ovo je problematično. Problematično je i za prijatelje Kosova, među kojima sam i ja, zato što svi mi brinemo o stabilnosti i o budućem razvoju ove države. Ovo je multietnička država i ukoliko ima sukoba među zajednicama, to neće biti u korist Kosova, neće biti u ničijoj koristi i svi će izgubiti".
Ambasador Braathu je potvrdio da je međunarodna zajednica tokom ovog političkog zastoja odlučila da ostane po strani, odnosno, da se ponaša kako bi se inače ponašala u odnosu sa bilo kojom državom EU.
"Vi ste nezavisna država. Rekli ste da želite da budete nezavisni. Mi smo vjerovali u vas, zatvorili smo Međunarodnu civilnu kancelariju. Sarađivali smo sa vladom i sa skupštinom da se to postigne. Sada nezavisnost imate, i na političke lidere i institucije Kosova je da rade dalje na tome. Mislim da su svi prijatelji Kosova zauzeli sličan pristup. Nije da smo angažovani u sjenci, mi pratimo razvoj situacije. I nadamo se, kao Norveška, da će biti konstruktivnog pristupa u skladu sa Ustavom i zakonima.
Kao stranci, mi ne možemo to da uradimo za vas. Možemo vam pomoći, ali na kraju, to sve zavisi od vas. I to je razlog zašto smo zauzeli ovu poziciju sada. Ponašamo se onako kako bi se inače ponašali u odnosu sa drugom evropskom državom".
Norveški ambasador je i uslove Srpske liste za ulazak u vladu - stopiranje privatizacije i anuliranje ranije privatizacije u srpskim sredinama, povratak imovine SPC, formiranje Zajednice srpskih opština i održiv povratak Srba na Kosovu - ocijenio legitimnim.
"Čak i pitanje privatizacije, zato što mislim da privatizacija nije dobro funkcionisala nigdje na Kosovu. Ima samo par izuzetaka. Ne kažem da je sve bilo loše, ali ima problema. Potreban je bliži pregled svega onoga što se desilo. I smatram da je to legitiman uslov da se o privatizaciji u opštinama razgovara sa opštinskim vlastima, bilo da se radi o opštinama sa albanskom ili srpskom većinom".
On dodaje da je Beograd bio konstruktivan po pitanju dijaloga u Briselu, pogotovo kada se radi o uspješnom održavanju kosovskih izbora na sjeveru zemlje, te očekuje nastavak takvog pozitivnog pristupa.
Govoreći o izazovima koji predstoje budućim vlastima, on je izdvojio formiranje Specijalnog suda za ratne zločine.
"Kada se sud formira, biće optuženih pojedinaca, i očekujemo da će ti pojedinci bili poznati javnosti. Da, biće to izazov za političko milje Kosova. Ali, drago mi je da je posljednji saziv Skupštine podržao osnivanje Suda. Ne vjerujem da bilo ko na Kosovu želi da zaštiti pojedince koji su počinili zločin. Da li se to desilo ili ne, to će se utvrditi... Ovo će biti teško, ali mislim da bi za Kosovo bilo još teže da nije podržalo ovu istragu... Ovi navodi nisu upereni protiv borbe OVK, zato što su najozbiljniji navodi koje sam ja vidio, u vezi događaja koji su se desili između juna 1999. i juna/jula 2000. To znači, poslije rata".
Komentarišući nedavna hapšenja pojedinaca na Kosovu pod sumnjom za učešće u terorističkim organizacijama, norveški ambasador navodi da je veoma zabrinjavajuće to što se mladi ljudi sa Kosova radikalizuju do te mjere da su spremni da počine užasne zločine u Siriji i Iraku, te su oni zapravo prijetnja da će počiniti slične zločine i na Kosovu i u Evropi.
"To je pitanje bezbjednosti koje moramo shvatiti veoma ozbiljno. Ovo se nije desilo preko noći, već se na tome radilo godinama. Neki od nas koji prate situaciju je očekivalo da se to i desi. Sada je 'kasno u danu' i sretan sam da su poduzete određene mjere, ali nije dovoljno da se samo uhapse ljudi, već su potrebni dokazi i odgovarajuće zakonske procedure. Tako da, trebamo da sačekamo šta će se sada desiti i šta će proizaći".
Ambasador Braathu, koji je također služio i u Bosni i Hercegovini, nazvao je paradoksalnom situaciju u kojoj državljani Kosova mogu slobodno putovati ličnom kartom za Srbiju, ali ne i u BiH. To, kaže, i njemu onemogućava da automobilom putuje u BiH, koji ima kosovske diplomatske registarske tablice. Po njegovim riječima, ovaj problem potiče iz Banja Luke, ali to pitanje nije visoko na agendi ni u Sarajevu.
"Veoma sam razočaran pozicijom vlade BiH. Kako mi je rečeno, problem je taj što predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, i ljudi iz njegove političke grupe, odbijaju da vladi BiH dopusti da prizna Kosovo ili prizna dokumente. Ono što mnogo ljudi ovdje ne razumiju jeste da sve odluke o spoljnim politikama BiH donose se koncenzusom. Što znači da ukoliko se predstavnici RS ne slože s time, onda nema rješenja. Pitanje je da li su predstavnici ostalih entiteta u BiH radili dovoljno na pronalasku rješenja? Iskreno, mislim da nisu. I to je bilo veliko razočarenje za Vladu Kosova i zato je Kosovo uvelo vizni režim za BiH...
Za Bošnjake koji žive na Kosovu, ovo je veliki problem. Bošnjaci su treća etnička zajednica po brojnosti na Kosovu. Oni ne mogu da putuju u BiH da posjete svoju porodicu ili prijatelje, a sada ni oni ne mogu da dođu. Ovo nije dobro. Uvedena je nova barijera između ljudi i država u Jugoistočnoj Evropi i to nije dobro. Ne vjerujem u takve barijere. Nadam se da će nova vlada na Kosovu, koja god to politička partija bila, pokušati da riješi ovaj problem. Bošnjaci, kao što sam rekao, su treća zajednica po brojnosti i svaka vlada treba pomoći i riješiti probleme svojih zajednica", zaključio je on.
Razgovarala: Amra Zejneli
