Centralizacija džamija, džemata i vakufa u Župi i Podgori

Odluka o centralizaciji podrazumijeva članarinu za imame u džamijama i svu eventualnu nepokretnu imovinu - kiriju koja donosi finansijsku korist za pojedine džamije. Vlasništvo nad zgradama džamija, vakufima, mektebima i mezarjima...?

Unazad mjesec dana vodi se diskusija i 'diskusija' povodom pisma upućenog početkom novembra iz Prizrenskog Odbora Islamske zajednice Republike Kosovo. 

Zanimljivo je da u njemu datum donošenja odluke Odbora IZ još početkom ove godine, a džematlijama u Župi se taj prijedlog prezentira - po jako 'ubrzanoj proceduri" - evo na kraju godine? Inače se pismo - odluka odnosi na sve seoske džemate oko grada Prizrena.

U tom pismu stoji da se 'po zahtjevu' donosi odluka o centralizaciji koja podrazumijeva članarinu za imame u džamijama i svu eventualnu nepokretnu imovinu - kiriju koja donosi finansijsku korist za pojedine džamije. Vlasništvo nad zgradama džamija, vakufima, mektebima i mezarjima, valjda se tu takođe podrazumijeva.

Gotovo svi džemati u Župi, preko džamijskih odbora su odbili prijedlog - odluku. Neki su i žustro odreagirali, čak više oni koji nemaju nekih nepokretnosti - vakufe vezane za seosku džamiju. U Podgori i nekim selima u Župi nije ni bilo toliko potrebnog adekvatnog informisanja, čak ni u '12. i 5 minuta', kao što je bilo u ostalim selima Župe od strane imama,  koji su prepustili odluku džematima.
...
Inače u Župi ima 14 džamija, u Podgori pet, isto toliko i imama, i uz većinu džamija ima i dobrih zgrada mekteba.

Tradicionalni Islam dominira, i on čini još uvijek glavni faktor identiteta ove populacije, bez obzira na većinski nacionalno izjašnjenje Bošnjake i manjinski nacionalno izjašnjene Albance. U Župi također egzistira u omanjem broju stanovnika stoprocentno albansko selo Stružje, koje takođe ima džamiju...

Ovi džemati su jako dobro organizirani i tako funkcionišu vjekovima unazad, samostalno finansijski, samodoprinosom za izgradnju i renoviranje džamija i mekteba, plaćanjem imama razrezom po članu porodice, itd.
Vjeronauka je ovdje zastupljenija po broju polaznika više nego u cijelom gradu Prizrenu i njegovoj okolini, mimo ovih džemata ! Nju izvode imami.

Oko džamija i mekteba su organizirane i druge aktivnosti, kao i popis zajedničkog vlasništva, pogotovo u vrijeme srbijanske diktature režima ratnog zločinca Miloševića, što je zasebno karakteristično za Mušnikovo, gdje je većina muslimana albanski deklarisana a manjina bošnjački.

Dakle, riječ je o uspješnom sistemu funkcionisanja zajednice (džemata) koji se dokazao kroz minule godine, decenije i vjekove, bezbeli što ima i duhovnu formu i podstrek na ulaganja u i oko džamija, kao jednog od najvećih sevaba po Islamu.

Islamska zajednica Kosova se ovdje uvijek cijenila kao duhovni vjerski okvir, čije su se načelne odluke slijedile, kao što se slijedi i njena vjerska doktrina koja je zapravo bila ista na cijelom prostoru Balkana. Njoj su išle i uplate od sadekatul-fitra, kurbani i kurbanske kožice, u znatnom iznosu i iz ovih džemata, pogotovo u minulim decenijama. 

Dio sadašnjih imama je kadar fakulteta FIS, IZRK a medrese su skoro pa svi oni završili ili u Prištini ili u Prizrenu.
...
U međuvremenu IZRK je odlučila da centralizuje sve džamije - džemate i po selima, jer je donedavno ta centralizacija funkcionisala uglavnom samo po kosovskim gradovima.

Da li iz svoje spoznaje ili iz njemu znanih razloga, a bit će prije ovo prvo, muftija, ujedno i predsjednik Predsjedništva IZRK, mr. Naim ef. Trnava, prije dvije godine, uz svečani ručak i radni razgovor, daje prijedlog prisutnim imamima u selima Župe i Podgore, da formiraju zasebni odbor IZRK za ove džemate, pretežno bosanskog govornog područja.
 
S ciljem, za pretpostaviti je,  boljeg rada i objedinjavanja svih džemata u jedinstveni sistem IZRK. 

(Ovo bi bio i neki vid nagrade ovim područjima i narodu u njima, koji je mnogo žrtvovao za očuvanje islamske vjerske tradicije i dao vidni doprinos odbrani Kosova u svim ratovima i krizama.)

Dobar, mudar i funkcionalni prijedlog u korist džemata, zasebno onih koji govore samo bosanskim jezikom.
 
Kao što se manje-više zna, u vrijeme tog prijedloga, već se radilo na formiranju Odbora IZRK za regiju Gora, općina Dragaš, koji je formiran i funkcioniše evo dvije godine. Tamošnji imami su to odradili, uz 'izun' i vjerovatno i pomoć čelnika u Islamskoj zajednici Republike Kosovo.

Na nesreću, odmah poslije tog prijedloga kosovskog muftije imamima u Župi i Podgori, ubrzo kreće i njegovo suptilno rušenje, a za to rušenje sad se (polu)javno optužuju neki imami iz Podgore i Župe - 'da su oni odbili formiranje zasebnog odbora'. (A ko im je za to dao podstrek, ne kazuje se.)
...
U međuvremenu, kao što smo naprijed kazali, većina džemata preko svojih džamijskih odbora su odbili centralizaciju u Odbor IZRK u Prizrenu. 

Mnogo je ovih minulih mjesec dana reakcija, diskusija i nepotrebnih komentara po društvenim mrežama, tako da čovjek to i ne može da proprati, a neke 'komentare' nikako i ne treba!

Dva stava iz tih diskusija i mišljenja, kažu, preovladavaju, a najvažniji je : "Protiv smo centralizacije... Džamije i sve oko njih je naše, mi i naši preci smo to vjekovima stvarali''...

Drugi proizilazi iz nekih ishitrenih prijedloga od pojedinaca ili grupa o 'formiranju zasebnih organizacija za nivo Župe i Podgore'.  Međutim, i ti prijedlozi se drže generalnog okvira IZ Kosova. 
...
U petak je uslijedilo novo pismo Odbora IZRK, koje je imamima po džematima poslato kao 'hutba'. Pismo je jako dobro prevedeno na bosanski jezik, što znači da ga je sa albanskog prevodio neko iz bošnjačke zajednice. 

Nećemo se mnogo osvrtati na nadmen ton u pismu Odbora iz Prizrena IZRK, jer je on u znatnom dijelu neprihvatljiv u komunikaciji uopće s  ljudima.

Njihova poređenja u pismu IZ s državom, porezima...  zgradama škola po selima..., nisu uopće adekvatna poređenja, jer država sve to i drugo sama gradi i održava, a porez naplati ili milom ili silom, isključivo po zakonima. U tim zakonima Države Kosovo, svoje učešće imaju i Bošnjaci R. Kosova, a imaju i set zakona koji štite njihova specifična prava, a koji se ne mogu promijeniti i bez njihovog pristanka!

Dok se institucije vjerske zajednice organizuju na dobrovoljnoj bazi i dobrovoljnoj pomoći.
 
Prebacivanje u pismu oko organiziranja sahrana i dženaza od Odbora IZ, također ne stoji, jer te troškove podmiruju od prije nekoliko godina općine...

No, ono što je u tom pismu, oštrog tona, na kraju (dobro) ponuđeno jeste:

"Da se izjasnite pismeno za dvije solucije: ...'hoćete li centralizaciju preko Odbora IZ u Prizrenu, ili formiranje Odbora IZ za Župu.'" 

Bez Podgore, jer bi to po njima bilo 'etničko (bošnjačko) okupljanje'?!

Ovo posljednje nije ni faktički tačno. Naime, sa selima iz Podgore - Skorobište i Ljubižda, te uz Mušnikovo i Srtružje u Župi, većinski albanski deklarisanih mještana, taj budući odbor dobija na multietičnosti, za koju su neki 'zabrinuti.'
...
Dakle, treba poštovati tradiciju džemata i odluku naroda!
 
Niko nema pravo da ništa nameće. Čak ni država.

Kao moguće rješenje: TREBA OZBILJNIJE PORADITI NA FORMIRANJE ODBORA Islamske zajednice Republike Kosovo za Župu i Podgor. I da tu pomogne  i Odbor IZRK u Prizrenu.

Ta ozbiljnost podrazumijeva da se svojim autoritetom i odlukom Predsjedništva IZ, direktno uključi i muftija lZRK mr. Naim ef. Trnava.

A to dalje znači da se formira radna grupa, uz učešće nekih imama iz Župe i Podgore, uz pomoć Odbora IZRK u Prizrenu i uključivanjem džamijskih odbora,  osnuje taj Odbor, po ustavu IZ, u koga će potpisanim SPORAZUMOM uči svi džemati ovih regija.

Stvari su se sada iskristalisale, i očigledan je većinski stav naroda. I to bi bilo optimalno rješenje. Sa dobrom perspektivom za poboljšanje institucionalnog rada, bez rušenja postojećeg uspješnog sistema rada oko džamija po selima.

Druga opcija realno jeste samo ostanak u postojeće stanje.
 
Prvim rješenjem, bude li realizirano, zaustavit će se nepotrebne diskusuje i nervoze, ali, što je još važnije, i moguće negativne tendencije, kao reakcije, koje bi dodatno (iz revolta) odvele pojedince prema (već postojećim) paralelnim vjerskim organiziranjem.