Prepoznatljivost, iskustvo i korištenje Milka i Coca Cola najpopularniji brendovi u regiji

Brendovi iz zemalja bivše Jugoslavije dominantno su zastupljeni na regionalnoj rang listi. Među prvih deset brendova u ovoj godini šest ih je regionalnog porijekla: Vegeta, Argeta, Cedevita, Cockta, Smoki i Fructal.

Agencija Valicon ponovno je izmjerila snagu brendova na području BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Makedonije. Dakle, govorimo o tržištu sa 22 miliona ljudi. Snagu brendova u Bosni i Hercegovini Valicon prati već skoro 11 godina. 

Valicon Top 25 brendova široke potrošnje u zemljama bivše Jugoslavije u 2013. godini:

1. Milka
2. Coca Cola
3. Vegeta
4. Argeta
5. Cedevita
6. Cockta
7. Orbit
8. Nivea creme
9. Smoki
10. Fructal
11. Paloma maramice
12. Nescafe
13. Plazma keks
14. Aquafresh
15. Jaffa Cakes
16. Fanta
17. Dorina
18. Lenor
19. Pepsi
20. Kiki
21. Chipsy
22. Nutella
23. Ariel
24. Podravka juhe
25. Dukat jogurti 

Vodeća dva mjesta na listi se dominantno izdvajaju, dok su brendovi od treće do osme pozicije uglavnom prilično blizu jedan drugom, gdje svaki od njih ima određene prilike na kojima se može raditi i određene "poteškoće" koje treba rješavati kako bi se snaga brenda očitovala i pozicijom na listi.

Kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu liste. O poziciji brenda na listi od 3. do 10. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o padu ili rastu pojedinog brenda. Već iduće godine situacija između dva brenda može biti drugačija, ističu iz Valicona.

Podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno "pravilo" po kojem neki brend može naći svoje mjesto na Valiconovoj listi Top 25 regionalnih brendova široke potrošnje. Radi se o brendovima prisutnim u cijeloj regiji. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na listi najsnažnijih, u onim kategorijama za koje je značajno da u njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kafe, voda, mliječnih proizvoda, sladoleda... Ipak, već se vide prvi pokušaji u nekim od spomenutih kategorija, npr. brend Jana u vodama, Heineken i Laško u kategoriji piva… Sve su to superiorni proizvodi na kojima proizvođači rade i pokušavaju ih još jače regionalizirati, što se naposljetku odražava u njihovoj snazi i poziciji na listi.

Također, teško ćemo naći brendove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima. Prednost je dvojaka, s jedne strane utjecaj veličine tržišta, s druge strane još uvijek neprisutnost diskontnih trgovaca i privatnih trgovačkih marki u tolikoj mjeri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije. 

Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i njegovog korištenja. Brend je definisan kao potrošački brend koji se koristi za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, naprimjer Paloma u kategoriji toalet papira i Paloma u kategoriji maramica, snagu brenda Paloma ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju, pojašnjavaju iz Valicona.

Istraživanje je bilo provedeno u maju i junu 2013. u svim zemljama regije, na veličini reprezentativnog uzorka od n=1000 do n=1500 po zemlji. Ove godine istraživanje nije bilo izvedeno na najmanjim tržištima u Crnoj Gori i Kosovu. Rezultati su predstavljeni na način koji im garantuje reprezentativnost za područje cijele ex Jugoslavije. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća.