Građani Kosova nemaju dobru ishranu, a sve to zbog teške ekonomske i socijalne situacije, procjenjuju predstavnici organizacija koje se bave zaštitom potrošača.
U međuvremenu, prema nedavnom podacima Svjetske banke 30 posto stanovništva Kosova živi u ekstremnom siromaštvu sa po 2,5 dolara dnevno, prenosi Radio Slobodna Evropa. Ovo, prema riječima predsjednika nevladine organizacije "Potrošač" (Konsumatori), Selatina Kaçanikua, je činjenica da ove porodice ne mogu osigurati dovoljno potrebne hrane.
"Milioni ljudi u svijetu umiru od gladi. Srećom, ovo nije slučaj na Kosovu, ali to ne znači da trebamo mirno spavati, nego moramo nastaviti sa organizovanjem kao društvo i da razmišljamo koliko ko ima i ima li dovoljno za ishranu", rekao je Kaçaniku.
Na Svjetski dan zdrave hrane, koji je obilježen 16. oktobra, izvještaj Organizacije za ishranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija pokazuje da oko 842 miliona ljudi, ili jedna od osam osoba, su bolovali od hronične gladi od 2011. do 2013. godine, nemajući dovoljno hrane za aktivan i zdrav život.
Sinan Kastrati, građanin Kosova, kaže da se stanovnici Kosova hrane na osnovu njihovog životnog standarda. Prema njegovim riječima, u ekonomskim uslovima u kojima žive, oni ne uspijevaju da se hrane dobro i zdravo.
"Ishrana je važna, ali ekonomska i socijalna situacija, koja je teška, ne omogućuje da se hraniš dobro, ukoliko glava porodice nema visoka primanja, on ne uspijeva da kupi dobre i zdrave stvari i normalno je da se prehranjuju onim što mogu kupiti", rekao je Sinan Kastrati.
Ali, koliko je kontrolisana hrana koju građani konzumiraju? Preko 90 posto potrošačkih proizvoda na Kosovu se uvozi iz različitih zemalja svijeta, dok se samo 10 posto smatra domaćim proizvodima.
Primarnu odgovornost za kontrolu hrane na Kosovo ima Agencija veterinarstva i hrane (AVUK), kao državni organ. Glasnogovornik ovog mehanizma, Lamir Thaçi, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da su procedure kontrole hrane na graničnim prelazima usklađene sa standardima Evropske unije.
Prema njegovim riječima, proizvodi koji ulaze na tržište Kosova su sigurni.
"Svi proizvodi koji se uvoze se kontrolišu putem dokumentacije i na osnovu plana, kada se smatra od strane inspektora da neki proizvod je sumnjiv, onda se uzimaju uzorci za analizu i samo kada se nešto potvrdi, taj proizvod se na tržištu naše zemlje ne dozvoljava", kaže Thaçi.
On kaže da od početka ovog mjeseca, AVUK je u funkciju uveo neke propise za biznise, kao što je higijenski paket, gdje su u tom paketu uključena tri propisa koji uređuju uslove proizvodnje, uslove čuvanja hrane i uslove trgovine.
Međutim, na Kosovu je ove godine bilo nekoliko slučajeva proizvoda, za koje se smatralo da su sumnjivog kvaliteta i da samim tim ugrožavaju živote građana.
Selatin Kaçaniku iz nevladine organizacije "Potrošač" podvlači da u tom pogledu kupac na Kosovu ostaje nezaštićen.
"S obzirom na činjenicu da tržište na Kosovu nije sigurno i nezaštićeno je, moramo biti oprezni kada nešto konzumiramo, a kosovske vlasti trebaju više raditi u tom pravcu", kaže Kaçaniku.
"Milioni ljudi u svijetu umiru od gladi. Srećom, ovo nije slučaj na Kosovu, ali to ne znači da trebamo mirno spavati, nego moramo nastaviti sa organizovanjem kao društvo i da razmišljamo koliko ko ima i ima li dovoljno za ishranu", rekao je Kaçaniku.
Na Svjetski dan zdrave hrane, koji je obilježen 16. oktobra, izvještaj Organizacije za ishranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija pokazuje da oko 842 miliona ljudi, ili jedna od osam osoba, su bolovali od hronične gladi od 2011. do 2013. godine, nemajući dovoljno hrane za aktivan i zdrav život.
Sinan Kastrati, građanin Kosova, kaže da se stanovnici Kosova hrane na osnovu njihovog životnog standarda. Prema njegovim riječima, u ekonomskim uslovima u kojima žive, oni ne uspijevaju da se hrane dobro i zdravo.
"Ishrana je važna, ali ekonomska i socijalna situacija, koja je teška, ne omogućuje da se hraniš dobro, ukoliko glava porodice nema visoka primanja, on ne uspijeva da kupi dobre i zdrave stvari i normalno je da se prehranjuju onim što mogu kupiti", rekao je Sinan Kastrati.
Ali, koliko je kontrolisana hrana koju građani konzumiraju? Preko 90 posto potrošačkih proizvoda na Kosovu se uvozi iz različitih zemalja svijeta, dok se samo 10 posto smatra domaćim proizvodima.
Primarnu odgovornost za kontrolu hrane na Kosovo ima Agencija veterinarstva i hrane (AVUK), kao državni organ. Glasnogovornik ovog mehanizma, Lamir Thaçi, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da su procedure kontrole hrane na graničnim prelazima usklađene sa standardima Evropske unije.
Prema njegovim riječima, proizvodi koji ulaze na tržište Kosova su sigurni.
"Svi proizvodi koji se uvoze se kontrolišu putem dokumentacije i na osnovu plana, kada se smatra od strane inspektora da neki proizvod je sumnjiv, onda se uzimaju uzorci za analizu i samo kada se nešto potvrdi, taj proizvod se na tržištu naše zemlje ne dozvoljava", kaže Thaçi.
On kaže da od početka ovog mjeseca, AVUK je u funkciju uveo neke propise za biznise, kao što je higijenski paket, gdje su u tom paketu uključena tri propisa koji uređuju uslove proizvodnje, uslove čuvanja hrane i uslove trgovine.
Međutim, na Kosovu je ove godine bilo nekoliko slučajeva proizvoda, za koje se smatralo da su sumnjivog kvaliteta i da samim tim ugrožavaju živote građana.
Selatin Kaçaniku iz nevladine organizacije "Potrošač" podvlači da u tom pogledu kupac na Kosovu ostaje nezaštićen.
"S obzirom na činjenicu da tržište na Kosovu nije sigurno i nezaštićeno je, moramo biti oprezni kada nešto konzumiramo, a kosovske vlasti trebaju više raditi u tom pravcu", kaže Kaçaniku.
