British Petrol je u 38 dana najveće ekološke tragedije u SAD-u izgubio četvrtinu svoje vrijednosti i danas vrijedi gotovo 50 milijardi dolara manje nego polovinom aprila.
Saniranje štete koju je izazvalo izlijevanje nafte s platforme Deepwater Horizon stajat će oko milijardu dolara. British Petrol je od 20. travnja, kad je eksplodirala platforma u Meksičkom zaljevu, izgubio oko četvrtinu tržišne vrijednosti i tako pao s drugog na četvrto mjesto u svijetu. Do katastrofe bio je odmah iza Exxon Mobila, a sada su ga pretekli Royal Dutch Shell i Chevron.
Strah od tužbe
Mediji spekuliraju da je BP, ovako ranjiv, idealna meta za preuzimanje, a glavni preuzimači su, kažu, upravo konkurenti Shell i Exxon Mobil. Pa što čekaju? Za početak, nisu sigurni kako bi nova britanska vlada reagirala da njezinu energetsku perjanicu kupi teksaška korporacija, iako su British Petrolu američke vlasti dopustile kupnju Amocoa i Atlantic Richfielda. Međutim, čeka se i tko će biti proglašen glavnim krivcem za katastrofu u Meksičkom zaljevu. BP već dugo čini sve da razvodni krivnju na suradničke tvrtke i upire prstom na sve strane, no jasno je da ga, kao najvećeg i najbogatijeg partnera, najviše prozivaju.
- British Petrol će uložiti jako puno novca u dokazivanje da nije kriv za nesreću i to će jako dugo trajati - kaže Jasminko Umičević, naftni konzultant. Smatra da je BP prevelik svjetski igrač da bi mogao propasti čak i nakon ovakve katastrofe.
Baš kao i u slučaju Exxon Mobila, čiji je tanker Exxon Valdez potonuo 1989. na Aljasci i izazvao dotadašnju najveću ekološku katastrofu, realisti vjeruju da se BP-u na kraju ništa dramatično neće dogoditi.
Analitičari: Kupujte BP
Primjer za to im je Exxon, kojem je sud u Aljasci 1994. dosudio pet milijardi dolara kaznene odštete. Taj je iznos u dugogodišnjem žalbenom postupku prepolovljen, a 2008., dva desetljeća nakon tragedije, američki je Vrhovni sud tu odštetu smanjio na 500 milijuna dolara, jer je prvobitni iznos “neutemeljen”. Godinu prije te presude Exxon je imao 40,6 milijardi dolara dobiti, a dionice su mu vrijedile više od 500 milijardi dolara. Dakle, i da mu je ostala maksimalna kazna, platio bi samo 12 posto godišnje dobiti.
Koliko god bili bijesni na naftne kompanije zbog ekoloških katastrofa i koliko god željeli da ti moćni, bogati i bahati plate za uništavanje planeta, to se u pravilu ne događa. Dionice BP-a i danas su padale, no nakon nekoliko mjeseci sve će se vratiti na staro, kažu analitičari. Štoviše, uz njihov “ticker” analitičke kuće stavljaju preporuku: kupiti.
Inspektori primali poklone velikih naftnih korporacija
Elizabeth Birnbaum , šefica američke vladine službe za upravljanje mineralnim blagom, dala je ostavku nakon što je istraga ustvrdila da su zaposlenici imali ‘odlične odnose’ s kompanijama koje su trebali nadzirati. Primali su od njih poklone, a na radnom mjestu se gledala pornografija.
Znanstvenici tvrde kako je količina nafte koja je iscurila i zagadila zaljev nadmašila havariju Exxon Valdeza, tankera koji je 1989. uništio dobar dio obale Aljaske, i dosad je bio nositelj titule najveće američke ekološke katastrofe.
U more, naime, istječe dva do pet puta više nafte od procjene koju je dao British Petroleum, tvrde znanstvenici, pa je tako u najpovoljnijem slučaju u pet tjedana u more dospjelo 19 milijuna galona, a u najgorem čak 30 milijuna.
U havariji Exxon Valdeza izlilo se nešto manje od 11 milijuna galona. I BP sada priznaje da je prvotno podcijenio razmjere problema i nakon što je u prvim danima posljedice okarakterizirao kao ‘vrlo blage’, napokon je upotrijebio termin ‘ekološka katastrofa’. Njihova najnovija metoda zaustavljanja ‘čudovišta u zaljevu’, nazvana ‘top kill’, nije uspjela, no kompanija je danas izjavila da treba pričekati 48 sati prije nego što se budu znali rezultati. Šanse za uspjeh su oko 60 posto. Dužnosnici energetskog diva najavili su i da će pokušati s tzv. ‘junk shotom’, procesom kojim se utiskuju loptice za golf i rastrgane gume u sigurnosni sustav ventila koji je oštećen zbog čega se nije uspjelo zaustaviti izljev.
Predsjednik Obama odlučio se na niz mjera kako bi dokazao da mu je stalo do sigurnosti bušenja. Produljio je za šest mjeseci moratorij na dozvole za nova bušenja u podmorju, dok komisije ne dovrše istragu u ovom slučaju. Zatim, naredio je obustavljanje planova Shella koji je trebao početi s istražnim bušenjem arktičkog podmorja unutar 225 km od obale Aljaske. Otkazao je davanje koncesija u podmorju pokraj obale Virginije i zapadnoga dijela Meksičkog zaljeva i zaustavio operacije na 33 istraživačke bušotine u dubokim vodama u Meksičkom zaljevu.
