Stručnjaci za ekonomska pitanja Visar Vokri, Safet Gërxhaliu i direktor Privredne komore Skender Krasniqi jednoglasni su u stavu da je za ekonomski oporavak od posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa potrebno naći druge alternative, jer kako kažu, rješenje za povlačenje štednje iz penzijskog fonda nije dugoročno održivo, prenosi RTK.
Vlada Kosova usvojila je Nacrt zakona o ekonomskom oporavku koji je u okvir tog prijedloga inkorporirao izmjene Zakona o penzijskim fondovima.
Ekonomista Visar Vokri za list "Epoka ere" je rekao da kada postoji pad potražnje, takve intervencije mogu podstaći potrošnju, ali pošto način trošenja tih sredstava ne može biti prejudiciran, vjerovatno je da ta sredstva neće doprineti ekonomskom oporavaku.
„Kroz zakonske izmjene vlada pruža mogućnost da građani Kosova mogu da povuku 10 odsto svoje penzijske štednje prije penzije. Ova akcija ima za cilj da poveća ukupnu potražnju uvođenjem oko 200 miliona eura iz penzijskog fonda. U kriznim vremenima, kada potražnja opada, takve intervencije su dobrodošle, međutim, bojim se da bi efekat bio zanemariv”, kaže Vokri.
Navodi i da ako je svrha ove akcije pokretanje kosovske ekonomije, takva mjera bi morala da prethodi nizu drugih, uglavnom na strani ponude, koje bi podstakle potrošnju domaće proizvodnje.
Vokri dodaje i da što se tiče mogućnosti postavljanja "opasnog presedana" za povlačenje sredstava, onda “se nada da će buduće vlade biti odgovorne i neće koristiti taj presedan kao priliku da namami investitore”.
"Zakonske promjene predviđene ovim Nacrtom zakona su privremene i kao takve treba da budu isključivo u funkciji ekonomskog oporavka”, navodi Vokri.
I predsjednik Privredne komore Kosova Skender Krasniqi skeptičan je u vezi sa povlačenjem sredstava iz Penzijskog fonda.
"Kao Privredna komora, ovu priliku ne vidimo kao dugoročno rješenje, kako za preduzeća, tako i za građane, jer će iznos biti mali (od 250 do 400 eura) i to nije rješenje koje će im mnogo pomoći. Vlada treba da obezbjedi podršku građanima i preduzećima i da povećaju fond za garantovanje kredita”, kaže Krasniqi.
Dodaje i da je ta podrška izostala.
“Rebalans budžeta još nije usvojen i imamo hitan paket ekonomskih mjera koji izuzetno kasni u implementaciji. Vlada bi trebalo da hitno preduzme mjere za podršku radnicima, posebno onima koji su izgubili posao, a ne da se bavi igrama povlačenja sredstava iz penzijskodg fonda. Takve mjere mogu imati posljedice na duži rok", rekao je Krasniqi.
Generalni sekretar Investicionog foruma privrednih komora Zapadnog Balkana Safet Gërxhaliu apelovao je na kosovske institucije da pronađu druge modalitete za ekonomski oporavak.
"To je presedan koji će ugroziti Kosovo na kome već nema vladavine zakona. Stoga se bojim da će se, ukoliko dođe do promjene zakona, povučeni novac koristiti za godišnji odmor i isplate bez čekova, a ne za ekonomsku stabilnost“, rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/RTK1
Ekonomista Visar Vokri za list "Epoka ere" je rekao da kada postoji pad potražnje, takve intervencije mogu podstaći potrošnju, ali pošto način trošenja tih sredstava ne može biti prejudiciran, vjerovatno je da ta sredstva neće doprineti ekonomskom oporavaku.
„Kroz zakonske izmjene vlada pruža mogućnost da građani Kosova mogu da povuku 10 odsto svoje penzijske štednje prije penzije. Ova akcija ima za cilj da poveća ukupnu potražnju uvođenjem oko 200 miliona eura iz penzijskog fonda. U kriznim vremenima, kada potražnja opada, takve intervencije su dobrodošle, međutim, bojim se da bi efekat bio zanemariv”, kaže Vokri.
Navodi i da ako je svrha ove akcije pokretanje kosovske ekonomije, takva mjera bi morala da prethodi nizu drugih, uglavnom na strani ponude, koje bi podstakle potrošnju domaće proizvodnje.
Vokri dodaje i da što se tiče mogućnosti postavljanja "opasnog presedana" za povlačenje sredstava, onda “se nada da će buduće vlade biti odgovorne i neće koristiti taj presedan kao priliku da namami investitore”.
"Zakonske promjene predviđene ovim Nacrtom zakona su privremene i kao takve treba da budu isključivo u funkciji ekonomskog oporavka”, navodi Vokri.
I predsjednik Privredne komore Kosova Skender Krasniqi skeptičan je u vezi sa povlačenjem sredstava iz Penzijskog fonda.
"Kao Privredna komora, ovu priliku ne vidimo kao dugoročno rješenje, kako za preduzeća, tako i za građane, jer će iznos biti mali (od 250 do 400 eura) i to nije rješenje koje će im mnogo pomoći. Vlada treba da obezbjedi podršku građanima i preduzećima i da povećaju fond za garantovanje kredita”, kaže Krasniqi.
Dodaje i da je ta podrška izostala.
“Rebalans budžeta još nije usvojen i imamo hitan paket ekonomskih mjera koji izuzetno kasni u implementaciji. Vlada bi trebalo da hitno preduzme mjere za podršku radnicima, posebno onima koji su izgubili posao, a ne da se bavi igrama povlačenja sredstava iz penzijskodg fonda. Takve mjere mogu imati posljedice na duži rok", rekao je Krasniqi.
Generalni sekretar Investicionog foruma privrednih komora Zapadnog Balkana Safet Gërxhaliu apelovao je na kosovske institucije da pronađu druge modalitete za ekonomski oporavak.
"To je presedan koji će ugroziti Kosovo na kome već nema vladavine zakona. Stoga se bojim da će se, ukoliko dođe do promjene zakona, povučeni novac koristiti za godišnji odmor i isplate bez čekova, a ne za ekonomsku stabilnost“, rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/RTK1
