.jpg)
Kao posljedica pandemije koronavirusa i zatvaranja privrednih subjekata, veliki dio građana Kosova iznenada je ostao bez posla. To je učinilo da se u zavodima za nezaposlene poveća broj onih koji traže posao. Ovom temom bavio se i institut GAP na Kosovu.
Tržište rada i zapošljavanja na Kosovu karakteriše visoka stopa nezaposlenosti (25,7%), niska stopa zaposlenosti (30,1%) i veoma visoka stopa radno sposobnog stanovništva koje nije ekonomski aktivno (59,5%), sa visokom stopom nezaposlenosti mladih (49%), sa vrlo niskom stopom zaposlenosti žena (14%) i sa dugoročnom nezaposlenošću, gdje je 62% registrovanih nezaposlenih dugoročno nezaposleno (više od 12 mjeseci).
Agencija za zapošljavanje Kosova je tokom aprila preko svoje 34 lokalne kancelarije registrovala ukupno 32.377 novih tražilaca posla. Tako je tokom januara-aprila 2020. godine zvaničan broj nezaposlenih dostigao je čak 37,392.
Skoro polovinu njih čine žene – 16 820. GAP u svom izvještaju upozorava na to da s obzirom na visoku stopu ekonomske neaktivnosti žena i druge prepreke u zapošljavanju, stopa nezaposlenosti među ženama može se povećati još više.
Ovaj institut je podsjetio i na nedavne mjere, sada već bivše vlade.
Da bi pomogla preduzećima i građanima koji su finansijski pogođeni pandemijom, Vlada Kosova je 30. marta 2020. odobrila Hitan fiskalni paket u vrijednosti od oko 179 miliona eura. Četiri dana kasnije, Ministarstvo finansija i transfera je takođe odobrilo Operativni plan za Hitan fiskalni paket koji je predviđao procedure i kriterijume za ostvarivanje koristi od 15 ekonomskih mjera, čiji je cilj da potpomognu neke od društvenih kategorija koje su direktno pogođene pandemijom“.
Među ciljnim kategorijama koje su u žiži ove studije, nalaze se osobe koje su ostale bez posla zbog obustavljanja poslovanja naredbom Ministarstva privrede od 23. marta 2020. godine.
Sem mjesečne pomoći u iznosu od po 130 eura tokom tri mjeseca, za građane koji su izgubili posao zbog pandemije i mjesečne pomoći u iznosu od po 130 eura za tri mjeseca za nezaposlene građane i one u teškim socijalnim uslovima, hitan fiskalni paket takođe predviđa finansijsku podršku za privredna društva kojima je opalo poslovanje tokom pandemije, pokrivajući im troškove mjesečnih zarada njihovih zaposlenih, u iznosu od po 170 eura za dva mjeseca, uz pokrivanje penzijskih doprinosa na ime tih zarada.
GAP podsjeća na to da je 37.000 preduzeća na Kosovu podnelo zahtjev za naknadu u iznosu od po 170 eura za svoje zaposlene, dok je ukupan broj zaposlenih koji su uključeni u ovu mjeru 133 hiljade.
„Međutim, komisije za proveru pronašle su brojne nedostatke u ovim zahtjevima, što je imalo za posljedicu da je koristi od ove mjere ostvarilo samo 41.000 zaposlenih u aprilu. S druge strane, mjera 14 Hitnog paketa koja predviđa isplatu finansijske pomoći od po 130 eura za dva mjeseca onim kompanijama koje su u vrijeme pandemije registrovale zaposlene sa jednogodišnjim ugovorima o radnom odnosu, dovela je do toga da se broj novih zaposlenih u privatnom sektoru poveća za oko 15 hiljada lica“, navodi se u izvještaju.
GAP je upozorio i na skok cijena osnovnih životnih namirnica, izdvajajući primjer porasta cijena brašna. To je imalo neposredan uticaj na socijalne kategorije. Upozorili su i na to da je uslijed striktnih mjera o ograničenju kretanja, pogođena i privreda.
Među najpogođenijim privrednim delatnostima od početka pandemije bile su gastronomija, tržni centri i ugostiteljstvo.
„Na primjer, industrija koja zapošljava najviše radnika na Kosovu – maloprodaja i veleprodaja – zabilježila je drastična smanjenja radnika. Kao što se može primjetiti u grafikonu 1, dok je marta 2019. godine u ovoj industriji radilo oko 80 hiljada zaposlenih, marta 2020. godine ovaj broj je opao na oko 43 hiljade. Do smanjenja u broju zaposlenih došlo je i u građevinskoj industriji, gdje je u istom uporednom periodu broj opao sa 21 hiljade na samo 10 hiljada, kao i u prerađivačkoj industriji gdje je došlo do pada sa oko 34 hiljade na oko 22 hiljade.
Izvor: Kossev
Agencija za zapošljavanje Kosova je tokom aprila preko svoje 34 lokalne kancelarije registrovala ukupno 32.377 novih tražilaca posla. Tako je tokom januara-aprila 2020. godine zvaničan broj nezaposlenih dostigao je čak 37,392.
Skoro polovinu njih čine žene – 16 820. GAP u svom izvještaju upozorava na to da s obzirom na visoku stopu ekonomske neaktivnosti žena i druge prepreke u zapošljavanju, stopa nezaposlenosti među ženama može se povećati još više.
Ovaj institut je podsjetio i na nedavne mjere, sada već bivše vlade.
Da bi pomogla preduzećima i građanima koji su finansijski pogođeni pandemijom, Vlada Kosova je 30. marta 2020. odobrila Hitan fiskalni paket u vrijednosti od oko 179 miliona eura. Četiri dana kasnije, Ministarstvo finansija i transfera je takođe odobrilo Operativni plan za Hitan fiskalni paket koji je predviđao procedure i kriterijume za ostvarivanje koristi od 15 ekonomskih mjera, čiji je cilj da potpomognu neke od društvenih kategorija koje su direktno pogođene pandemijom“.
Među ciljnim kategorijama koje su u žiži ove studije, nalaze se osobe koje su ostale bez posla zbog obustavljanja poslovanja naredbom Ministarstva privrede od 23. marta 2020. godine.
Sem mjesečne pomoći u iznosu od po 130 eura tokom tri mjeseca, za građane koji su izgubili posao zbog pandemije i mjesečne pomoći u iznosu od po 130 eura za tri mjeseca za nezaposlene građane i one u teškim socijalnim uslovima, hitan fiskalni paket takođe predviđa finansijsku podršku za privredna društva kojima je opalo poslovanje tokom pandemije, pokrivajući im troškove mjesečnih zarada njihovih zaposlenih, u iznosu od po 170 eura za dva mjeseca, uz pokrivanje penzijskih doprinosa na ime tih zarada.
GAP podsjeća na to da je 37.000 preduzeća na Kosovu podnelo zahtjev za naknadu u iznosu od po 170 eura za svoje zaposlene, dok je ukupan broj zaposlenih koji su uključeni u ovu mjeru 133 hiljade.
„Međutim, komisije za proveru pronašle su brojne nedostatke u ovim zahtjevima, što je imalo za posljedicu da je koristi od ove mjere ostvarilo samo 41.000 zaposlenih u aprilu. S druge strane, mjera 14 Hitnog paketa koja predviđa isplatu finansijske pomoći od po 130 eura za dva mjeseca onim kompanijama koje su u vrijeme pandemije registrovale zaposlene sa jednogodišnjim ugovorima o radnom odnosu, dovela je do toga da se broj novih zaposlenih u privatnom sektoru poveća za oko 15 hiljada lica“, navodi se u izvještaju.
GAP je upozorio i na skok cijena osnovnih životnih namirnica, izdvajajući primjer porasta cijena brašna. To je imalo neposredan uticaj na socijalne kategorije. Upozorili su i na to da je uslijed striktnih mjera o ograničenju kretanja, pogođena i privreda.
Među najpogođenijim privrednim delatnostima od početka pandemije bile su gastronomija, tržni centri i ugostiteljstvo.
„Na primjer, industrija koja zapošljava najviše radnika na Kosovu – maloprodaja i veleprodaja – zabilježila je drastična smanjenja radnika. Kao što se može primjetiti u grafikonu 1, dok je marta 2019. godine u ovoj industriji radilo oko 80 hiljada zaposlenih, marta 2020. godine ovaj broj je opao na oko 43 hiljade. Do smanjenja u broju zaposlenih došlo je i u građevinskoj industriji, gdje je u istom uporednom periodu broj opao sa 21 hiljade na samo 10 hiljada, kao i u prerađivačkoj industriji gdje je došlo do pada sa oko 34 hiljade na oko 22 hiljade.
Izvor: Kossev
