Građani još ne osjećaju boljitke dijaloga Prištine i Beograda, a fusnota o kojoj se toliko polemiše samo stvara zbunjenost kod građana, i Albanaca i Srba, jer zapravo niko ne zna šta se tačno krije iza toga, kaže Azem Vllasi, savjetnik za regionalne odnose u Vladi Kosova.

Vllasi je u izjavi za KIM radio kazao da bi borba Beograda i Prištine za fusnotu bila razumljiva kada bi se znalo šta dobijaju obje strane. Ovako, kada je to nejasno, kaže Vllasi, građani kako Albanci tako i Srbi, misle da druga strana time nešto dobija.

"Na Kosovu smatraju da se pominjanjem Rezolucije 1244 čine ustupci Srbiji u osporavanju kosovske državnosti od čega inače Srbija dugoročno gledano ništa ne dobija. Na kosovskoj strani je opšte neslaganje, kažu da ako ta fusnota krije tu rezoluciju koja govori o protektoratu nad Kosovom i Kosovu bez statusa, a mi već 4 godine imamo nezavisno Kosovo tu nema nikakvih objašnjenja. Sa druge strane srpska strana neće prihvatiti da u fusnotu pored rezolucije uđe i Deklaracija o nezavisnosti iz 2008. godine, jer kažu, to je priznavanje Kosova. To pokazuje da nijedna strana nema jasna obećanja, tako da ostajemo u ukopanim pozicijama", kazao je Vllasi.
 
Vllasi kaže da Priština nije pismom tražila od članica EU da Srbiji ne odobre status kandidata.
 
"Priština to nije tražila, a i da jeste nema moći da osporava status kandidata Srbiji u članstvu za EU, jer o tome odlučuju drugi. Da li će Srbija dobiti status kandidata zavisi od članica EU koje procjenjuju koliko je Srbija napredovala u nekim pitanjima, a jedno od pitanja je i napredak u dijalogu sa Prištinom".
 
Prema Vllasijevim riječima, pitanjem o regionalnom predstavljanju Kosova a koje je na dnevnom redu današnjih pregovora u Briselu, izlazi se iz tehničkog dijaloga, jer se od Kosova traži da pristane na kompromis kojim treba da se ospori pravo ime naziva Kosova. On smatra da dijalog time dalje upada u konfuziju koja može uzrokovati odugovlačenje dijaloga ili čak u fazu u kojoj stvari mogu dodatno da se zakomplikuju umjesto da se rješe.