Centralna bajramska svečanost na nivou Islamske zajednice u BiH održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu gdje je bajramsku hutbu održao i bajram-namaz predvodio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. On je u svojoj bajramskoj hutbi istakao da živimo u vremenu u kojem su dobro i zlo izmiješani.
"Živimo u vremenu u kojem su dobro i zlo izmiješani. Naš svijet karakteriziraju ekstremna borba za preživljavanje, pohota i pohlepa kojima nema kraja", rekao je na početku hutbe Kavazović.
Duhovno putovanje, kakvo smo upravo iskusili u ramazanu, potrebo nam je i poslije ovoga mjeseca, smatra reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Ono podrazumijeva bježanje od nemara i nepokornosti Allahu Uzvišenom, budnost srca, zdravlje uma i smirenost duše. Njegovi ramazanski putnici mogli su izgraditi utvrdu u kojoj će ih istinske vrijednosti vjere sačuvati od posrnuća, a uz njih i njihove najbliže.
"I u ovoj svečanoj prilici, valja nam misliti o biću našeg naroda i njegovoj budućnosti. Život ima svoje zahtjeve; on hoće da raste i da se razvija. Isto je i sa zajednicom i narodom. Svaka generacija je održavala svoj duhovni hod, ostavljala svoj biljeg na tlu i svoj zapis u vremenu. Zajednicu određuje duh koji je stasao u vjeri u Boga i jeziku predaka, kojim su se prenosile tajne i vrijednosti prošlih vremena. Na tim vrijednostima smo i mi gradili naše zajedništvo. Ako ova generacija ne ostavi iza sebe svoj duhovni miraz, pitam se od čega će živjeti sljedeća. To bi trebalo da bude briga umnih ljudi u našoj zajednici", rekao je Kavazović.
Kavazović je govorio i o kritikama na račun vjersko-tradicijskih formi i običaja. Niko pametan se ne odriče blaga koje su mu ostavili njegovi roditelji. Nije razumno svoje nuditi budzašto, a tuđe plaćati po visokoj cijeni.
"Ko ne zna izgraditi most iznad provalije neka ne ruši ono što je prije njega izgrađeno da bi ljudi prelazili na drugu stranu, kretali se i napredovali. Često nam se pod imenom islama nameću nama nepoznata i daleka učenja i forme, za što se nude upitni argumenti. Zato pozivam naše mladiće i djevojke da se posvete izučavanju islamske tradicije u Bosni i da svoje vrijeme ispune radom, naukovanjem i istraživanjima. Neka znaju da mi nismo repa bez korijena, niti zajednica neukih i neodgovornih koji su olahko i napamet usvajali ono što nam se danas često osporava. Naša tradicija ima svoje temelje u Kur'ani Kerimu i Vjerovjesnikovom sunnetu.
Iz tih korijena je naša ulema izvela i definirala imanske i islamske šarte, našu etiku i edeb, načela našeg odnosa prema drugim ljudima.
Islam je lahko razumljiva vjera. Jedan od njegovih temeljnih učenja je poziv da se čini dobro, a izbjegava zlo, i da se supostavi nepravdi i zulumu. Moral naše zajednice izgrađen je na kur'anskim zapovijedima:
Vaš je Gospodar naredio da se ne klanjate nikome osim Njemu, i da lijepo postupate sa svojim roditeljima... Daj svojim bližnjima ono što im pripada, a tako i siromahu i putniku, ali ne budi rasipnik... Ako ne budeš mogao pomoći onima koji su u nevolji, govori im s blagošću. Ne drži svoju ruku stisnutu (ne budi tvrdica), niti je potpuno drži otvorenom (ne budi rasipnik)... Ne, ni blizu bluda, jer je to razvrat i hrđav put! Nemojte ubijati čovjeka čije vam je ubistvo Allah zabranio... Ne dirajte u imetak siročeta osim za njegovo dobro... Ispunjavajte svoje obaveze, jer ćete za njih polagati račun... Kada mjerite, ispunite mjeru kako treba, i vagajte bez zakidanja... Ne miješaj se u ono što ne poznaješ... Nemoj po zemlji oholo hoditi... Eto, šta je tebi Allah otkrio od mudrosti. I još pored Allaha ne stavljaj druge bogove, jer ćeš biti bačen u Džehenem, proklet i ponižen. (17: 23-39)
Biti strpljiv i praštati plemenite su osobine kojima svaki mudri čovjek treba da teži. Strpljivo podnositi i praštati; tako treba svako razuman postupiti, kaže se u Kur'anu Plemenitom. Istrajavati u poricanju grijeha, u nepravdi i zulumu, oholost je, teže je i od samog počinjenog grijeha. Kajanje je temelj vjere i u njemu se ogleda zdrava ljudska priroda. U kajanju je spas duše nakon njena posrnuća. Tamo gdje nema kajanja nastupa šejtanovo carstvo oholosti, poricanja, nesreće i ništavila. Zemaljski grijeh može izbrisati samo kajanje i mnoga dobra djela, a duša koja samu sebe kori je ona koja se obraća svome Gospodaru za pomoć, tražeći kod Njega zaštitu i utočište", rekao je Kavazović.
Reisu-l-ulema se u hutbi dotakao i problema koji vlasti RS-a prave vezano za negiranje bosanskog jezika.
Bog Svemogući od ljudi traži da se svačije pravo poštuje. Sretna i napredna "društva se snažno zalažu i bore protiv diskriminacije i nepravde među ljudima. Ovo moraju znati oni koji su ponijeli odgovornost da upravljaju našom zemljom. Svjedoci smo grubog nasrtaja na temeljna prava ljudi i identitet našeg naroda. Postoji li danas u Evropi područje u kojem se na tako grub način vrši nasilje nad djecom, kao što se to čini u Bosni i Hercegovini?
Duboko vjerujemo da je to pravo dato po Božijoj volji i odredbi i prirodno je pravo za sve ljude. Zbog toga nam je teško razumjeti nagon da se drugima čini zlo i nepravda.
Pozivam odgovorne da u ime Boga odbace zlo i nasilje nad djecom u cijeloj zemlji. Grijeh kojeg čine možda sada pogađa samo jedne, ali Bog sve vidi i o svemu je dobro obaviješten.
Na zulumu niko nikada nije uspio da izgradi vlastitu sreću. Svi dobronamjerni ljudi bi morali dići svoj glas i osuditi nasilje nad djecom. Podsjećam sve na obavezu da se zlu suprotstavimo, da ga osudimo i da se za svoja prava i dostojanstvo pobrinemo", istakao je Kavazović.
Kavazović se upitao i hoćemo li šutjeti i pristati na to da se negira dostojanstvo ljudi.
"Možemo li pristati na to da se negira nevino ubijen čovjek i dostojanstvo što mu pripada; da ga se učini mrtvim robljem, da se negira žrtva i veliča zločin, da se o svemu šuti, nijemo, bez morala i odgovornosti? Hoćemo li ponovo posmatrati dok ih mrtve negiraju i odvode iz našeg sjećanja? Zar o tome neko od nas smije šutjeti? Zar Srebrenica nije naša najveća bol i naše trajno sjećanje? Ili – zar ne bi trebala biti i bol cijeloga svijeta? Zlo je zlo, ono mora biti imenovano i osuđeno i s njim se nije moguće pomiriti.
Između dobra i zla nikome se ne pruža veliki izbor: ili smo na jednoj ili na drugoj strani.
Žrtva u Srebrenici se mora poštovati, nju se ne smije negirati niti nad njom vladati. Oni koji to zagovaraju, opravdavaju zločin. Zato, braćo i sestre, ispunimo svoju obavezu prema šehidima. Njihovo dostojanstvo, u prvom redu, moramo sačuvati mi, njihovi najbliži", rekao je Kavazović.
Živite u miru i budite od onih koji navješćuju ljudima mir i dobro, poručio je Kavazović.
"Musliman je samo onaj od čijeg su jezika i ruku sigurni drugi ljudi, govorio je Vjerovjesnik, a.s. Musliman ne može ogovarati druge, govoriti neistinu o ljudima i širiti je. To potkopava zajednicu, unosi slabost i predaje je u ruke onima koji joj ne žele dobro.
Čuvajte se tuđeg haka. Nemojte nikada uzurpirati pravo drugoga i ne ugrožavajte ljude i njihovu imovinu.
Znajte da je Allah u svakome od nas ugradio Svoju mjeru, koja tačno vaga i registrira ono što je ispravno i ono što nije.
Sve će biti na vidjelu, i veliko i malo ljudsko djelo, kaže se u Kur'anu Mudrom. Pred Božijim sudom bit će opravdanja i spasa samo uz Njegovu milost.
Pobrinite se za svoju čeljad! Ona su plod ljubavi koju nam je Allah podario na čuvanje. Roditelj je prvi i najbolji učitelj i odgajatelj. Nemojte zanemariti kućni odgoj, jer ga ništa ne može zamijeniti.
Važno je da u svojoj djeci probudite dobrotu i ljubav za druge ljude; da budu marljivi i odgovorni u ispunjavanju obaveza i zadataka. Neka znaju da život nije igra i zabava, već odgovornost pred Stvoriteljem za svoj život i život svog bližnjeg.
Živite u miru sa svojim komšilukom. Komšiluk je najvažnija zajednica ljudi.
Znajte da komšija, ma ko on bio, ima pravo na našu pomoć, posebno kada je zatraži. Bajram je prilika da podijelimo svoju radost s komšijama, da ih ugostimo i pokažemo poštovanje i toplinu. Odgajajmo svoju djecu da vole i poštuju komšije, jer je dobar komšija naš bližnji, kako nas je učio Vjerovjesnik, a.s.
Vjerujte u Boga; držite se Njegove riječi i izvršavajte ono što je On stavio u obavezu. Činite to prema svojim mogućnostima, jer Bog nas ne duži iznad naših mogućnosti. Budite otvorenih srca i zadovoljni u duši s onim što vam je određeno. Trudite se, nema nagrade bez truda i dobra djela. Upućujte dovu Allahu, jer primljena dova može promijeniti ljudsku sudbinu", rekao je Kavazović.
Posjetio je i da je sutra Dan šehida te je pozvao sve da posjete njihove domove, šehitluke, i u zajedničkoj dovi se prisjete njihove žrtve.
