Danas se nastavlja rasprava sa argumentima za i protiv legalnosti nezavisnosti Kosova pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, na inicijativu Republike Srbije.
Tokom jučerašnjeg prvog dana na ovom procesu, koji će trajati 10 dana, argumente u korist svojih uvjerenja iznijela je srpska strana, dok je kosovska strana branila nezavisnost sa historijskim i pravnim argumentima, kao i postignutim rezultatima nakon proglašenja nezavisnosti.
Danas su legalnost proglašavanja nezavisnosti Kosova branili Albanija, Njemačka i Saudijska Arabija, tri države koje su priznale Kosovo. Svaka država je imala pravo da izloži svoje pravne argumente u trajanju od 45 minuta.
Albanija, Nemačka i Saudijska Arabija saglasile su se da proglašenje nezavisnosti Kosova nije bilo u suprotnosti sa međunarodnim pravom.
Učestvujući u usmenoj raspravi pred Međunarodnim sudom pravde, zastupnici tih zemalja tvrdili su da je nezavisnost bila jedino moguće rješenje za pokrajinu. Zagovornici nezavisnosti smatraju da Međunarodni sud pravde ne bi morao ni da donese savjetodavno mišljenje jer ono neće promjeniti situaciju na terenu.
A međunarodno pravo uzima u obzir činjenično stanje, insistirala je Suzane Vasum-Rajner, pravna savjetnica njemačkog ministarstva spoljnih poslova.
Ona je navela da je, po svim tradicionalnim kriterijumima, Kosovo već sada država jer ima narod, teritoriju i vlast, a upozorila je da bi pokušaj promjene takvog stanja mogao da destabilizuje čitav region.
Vasum-Rajnerova je rekla da Kosovo nije presedan, već da je “jedinstven slučaj” i to obrazložila sljedećim razlozima: na Kosovu je došlo do masovnog kršenja prava Albanaca; od 1999. Srbija nema nikakvu moć niti uticaj na Prištinu; svi pregovori o konačnom rješenju su propali. Iz svega slijedi, smatra ona, da je nezavisnost bila neizbježna.
Albanija, Saudijska Arabija i Njemačka pridružile su se argumentaciji da međunarodno pravo ne reguliše pitanje otcjepljenja.
Zastupnica Njemačke iznijela je stav da je Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti garantovala teritorijalni integritet Jugoslavije samo privremeno i da ni u jednom članu tog dokumenta nije pisalo da ona spriječava otcepljenje.
Zastupnik Albanije Johen Frovajn tvrdio je upravo suprotno, da činjenica da se Rezolucija poziva na pregovore u Rambujeu, gdje je obećano da će se u odlučivanju o budućem statusu Kosova uvažiti “volja naroda”.
Nastupajući u ime Albanije, ekspert za ratno pravo Teri Gil objašnjavao je da se princip teritorijalnog integriteta vezuje za odnose između dvije zemlje, ali ne i na unutrašnje odnose unutar neke zemlje, u kojoj dio populacije, poslije višegodišnje isključenosti iz društva i kršenja prava odluči da iskorisiti pravo na samooprijedeljenje.
Gil inače smatra apsurdnim pozive demokratskih vlasti u Srbiji da se obnove pregovori o konačnom rješenju za Kosovo.
"Da li treba zaboraviti 1999. godinu ako sadašnja Vlada želi da vrati autonomiju? To je apsurd. Za građane Kosova to je neprihvatljivo. Oni ne vjeruju i ne žele da ostanu u Srbiji”, rekao je Gil.
“Takvi prijedlozi osuđeni su na propast. Jedini način da Srbija povrati suverenitet na Kosovu bilo bi silom koju bi morala da odobri međunarodna zajednica”, naveo je on.
I u nastupu predstavnice Njemačke Suzane Vasum-Rajner je bilo političkih poruka: da Njemačka podržava i Kosovo i Srbiju i da ih vidi kao buduće članice Europske unije.
Ona je naglasila da kosovski slučaj ne treba posmatrati kao presedan, jer je reč o jedinstvenom primjeru.
Jedinstvenim ga čini to što je bilo masovnog kršenja ljudskih prava Albanaca, što je Srbija izgubila moć i uticaj na Kosovu i konačno, zato što su propali pregovori o budućnosti Kosova.
“Jedino što je ostalo bila je nezavisnost Kosova”, smatraju u Njemačkoj.
Odgovarajući na ove stavove, zastupnica Argentine podsjetila je da su pregovori trajali manje od dvije godine, što je daleko kraće od vremena koje je bilo potrebno da se riješe neki drugi, slični slučajevi.
“Trebalo je sedam decenija za rješavanje problema u Južnoj Africi, kao i čitav vijek da Hongkong bude vraćen Kini”, rekla je Suzana Ruis-Cheruti.
Na početku svog izlaganja, ona je rekla da se Argentina uključila u raspravu kako bi odbranila međunarodno pravo koje je prekršeno jednostranim aktom proglašenja nezavisnosti.
“To činim i u ime Argentinaca koji su poginuli u mirovnim misijama u bivšoj Jugoslaviji”, navela je Cherutijeva.
Prema ocjeni Argentine, proglašenje nezavisnost u direktnoj je suprotnosti sa Rezolucijom 1244, koja je bila obavezujuća organe samouprave na Kosovu.
Kršenjem Rezolucije poništen je i autoritet Savjeta bezbjednosti koji je Rezoluciju usvojio poštujući Povelju UN koja garantuje teritorijalni integritet suverenih država.
Ona je rekla da je Argentina, kao tadašnja članica Savjeta bezbjednosti, glasala za Rezoluciju, ali da to nikada ne bi učinila da je namjera bila, kako se čulo u izlaganjima onih koji podržavaju nezavisnost, da se Rezolucijom otvore vrata otcjepljenju Kosova.
“Deklaraciju o nezavisnosti usvojile su privremene institucije Kosova uz podršku koju su još prije toga imale od nekih zemalja. To predstavlja mješanje u unutrašnja pitanja suverene zemlje”, rekla je Cherutijeva.
Prema njenom mišljenju “apsolutno ništa u Rezoluciji ne podstiče secesiju”, a Savjet bezbjednosti i nema ovlašćenja da na takav način dovodi u pitanje integritet neke zemlje.
“Rezolucija govori o konačnom rješenju, ali sve dok se dogovor o tome ne postigne ostaje postojeće stanje”, smatra Cherutijeva i zaključuje da “ako Savjet bezbjednosti nije mogao da nametne rješenje za Kosovo onda to svakako ne mogu biti ni privremeni organi samouprave”.
Ona se usprotivila pozivima da se sud uopšte ne izjašnjava pozivajući “najveći pravni autoritet Ujedinjenih nacija” da izjašnjavanjem po pitanju Kosova, reši dilemu “duplih standard u budućnosti”.
Saudijska Arabija uključila se tek formalno u usmenu raspravu. Ambasador te zemlje u Hagu Abdulah Alshagrud, podržao je nezavisnost Kosova, “jer je tako odlučio narod” i podsjetio da takav stav podržava i jedan broj zemalja članica Islamske konferencije.
Predstavnici Albanaca sa juga Srbije i predstavnici Srba sa Kosova nemaju velika očekivanja od procesa u Hagu.
Jedini albanski poslanik u parlamentu Srbije Riza Halimi proces na Kosovu smatra nepovratnim.
"Realno gledano, ja mislim da su procesi na Kosovu nepovratni. Ne vjerujem da će se bilo koja odluka Međunarodnog suda praktično imati efekta na samom terenu i apsolutno ja mislim da se previše ulaže i nada i previše se taj politički potencijal orijentiše na odluku koju će da donosi taj sud", ocjenjuje Halimi.
Predsednica Izvršnog odbora Srpskog nacionalnog veća na Kosovu i Metohiji Rada Trajković vjeruje da odluka koju Međunarodni sud pravde bude doneo neće zadovoljiti ni Prištinu ni Beograd.
"Međunarodni sud pravde je sastavljen od sudija zemalja koje su članice koje su priznale nezavisnost i koje nisu priznale nezavisnost. Učesnici u raspravi isto tako su najmoćnije zemlje Savjeta bezbjednosti koji će isto tako iznositi svoje stavove. Normalno da se ovdje govori o pravu države i o pravu na samooopredjeljenje. Biće različita tumačenja. Ne očekujem da će biti odluka ni za jedne ni za druge", kaže Trajkovićeva.
