Nagle promjene temperature najviše osjećaju hronični bolesnici i stariji ljudi. Kod hroničnih bolesnika simptomi bolesti vjerovatno će se pojačati pa će tako oni s reumatoidnim artritisom osjećati jače bolove, a oni s astmom imati većih problema s disanjem. Razlog je promjena u atmosferskom pritisku.
Kod pada pritiska, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni živčanih završetaka, osjećamo bol. Astmatični napadaji mogu se javiti zbog pojačane vlage u zraku ili zbog više koncentracije peludi koju često donese olujno nevrijeme koje ujedno hladi zrak i dišni sustav, zbog čega astmatičari imaju poteškoća s disanjem, pišu 24sata.
Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s pritiskom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovno uzimati terapiju. Kod naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta.
Pošteđeni nisu ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja te dijabetičari. Padom temperature krv se zgušnjava pa je teže pratiti promjene u razini šećera u krvi.
Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opće slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome puno provedenog vremena u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.
Problemi zbog promjene temperature
Širenje tkiva – Pri padu temperature pada i pritisak, zbog čega se meko tkivo lagano širi, čime blago pritišće čašice zglobova ispunjene živcima.
Suhoća zraka – Zrak u klimatiziranim, ali i grijanim prostorijama vrlo je suh. Kod dolaska hladnijeg vremena bez kiše zraku nedostaje vlage, a to dodatno dehidrira kožu, zbog čega ona peče i puca.
Neravnoteža – Vremenske promjene kod nekih ljudi izazivaju hemijsku neravnotežu u mozgu, navode istraživači Mayo klinike. Zbog toga su kod ekstremnih temperaturnih promjena, velike vlažnosti i promjena pritiska zraka glavobolje i migrene češće.
Virusi – Hladno vrijeme pogoduje širenju virusa jer se lakše razmnožavaju na hladnom zraku. Prva imunološka odbrana odvija se u nosu, ali hladan zrak tu odbranu oslabljuje, zbog čega smo skloniji infekcijama. Izloženiji smo virusima jer smo češće u većoj grupi ljudi.
Neprikladno oblačenje – Velike temperaturne razlike otežavaju prikladno oblačenje pa ujutro ljudima bude hladno, kasnije se oznoje i onda opet ohlade, čime oslabljuju imunitet i riskiraju infekcije dišnih puteva. Uz to, vlažan zrak pogoduje razvoju virusa koji prvo prolaze gornjim dišnim putevima.
Suženje žila – Krvni pritisak može “skakati” zahvaljujući promjenama u atmosferskom pritisku i temperaturi. Krvne žile se na hladnoći sužavaju, krv postaje gušća, zbog čega srce brže kuca pokušavajući dopremiti krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Tad pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.
Manje štete – Klimatske promjene mogu utjecati i na oči. Takvi uvjeti mogu pogoršati simptome kod onih koji su skloni suhoći oka, a manje sunca znači i manje štetnih UV zraka koje oštećuju oko.
Kosa, koža i nokti pate, lome se i postaju slabi od hladnijeg vremena
Poznato je kako hladan zrak isušuje kožu, zbog čega ona postaje dehidrirana i osjetljiva, ali on nepovoljno utječe i na stanje kose i noktiju.
U hladnijim razdobljima i pri naglom padu temperature krvne žile se sužavaju, posebno malene krvne žile u prstima, zbog čega je protok krvi smanjen. To rezultira slabijom cirkulacijom te manjkom kisika u noktima i kosi.
Hladni zrak sužava bronhe i otežava disanje
Udisanjem hladnog zraka dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhi u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, stoga je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tok astme te se inhalirati po potrebi.
Toplo vrijeme zaslužno za veći broj dječaka
U toplijim godinama i na višim temperaturama veća je šansa da će majka začeti dječaka, dok će hladnije vrijeme vjerovatnije donijeti djevojčicu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Biology Letters. Temperaturni porast od jednog stepena kroz dvije godine rezultira rođenjem jedan posto više muške djece godišnje.
Zahvaljujući ovom istraživanju dokazano je kako uticaj globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena ima i veliki uticaj na cjelokupnu populaciju te se očekuje povećan broj muške djece zahvaljujućim vrućinama.
Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s pritiskom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovno uzimati terapiju. Kod naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta.
Pošteđeni nisu ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja te dijabetičari. Padom temperature krv se zgušnjava pa je teže pratiti promjene u razini šećera u krvi.
Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opće slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome puno provedenog vremena u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.
Problemi zbog promjene temperature
Širenje tkiva – Pri padu temperature pada i pritisak, zbog čega se meko tkivo lagano širi, čime blago pritišće čašice zglobova ispunjene živcima.
Suhoća zraka – Zrak u klimatiziranim, ali i grijanim prostorijama vrlo je suh. Kod dolaska hladnijeg vremena bez kiše zraku nedostaje vlage, a to dodatno dehidrira kožu, zbog čega ona peče i puca.
Neravnoteža – Vremenske promjene kod nekih ljudi izazivaju hemijsku neravnotežu u mozgu, navode istraživači Mayo klinike. Zbog toga su kod ekstremnih temperaturnih promjena, velike vlažnosti i promjena pritiska zraka glavobolje i migrene češće.
Virusi – Hladno vrijeme pogoduje širenju virusa jer se lakše razmnožavaju na hladnom zraku. Prva imunološka odbrana odvija se u nosu, ali hladan zrak tu odbranu oslabljuje, zbog čega smo skloniji infekcijama. Izloženiji smo virusima jer smo češće u većoj grupi ljudi.
Neprikladno oblačenje – Velike temperaturne razlike otežavaju prikladno oblačenje pa ujutro ljudima bude hladno, kasnije se oznoje i onda opet ohlade, čime oslabljuju imunitet i riskiraju infekcije dišnih puteva. Uz to, vlažan zrak pogoduje razvoju virusa koji prvo prolaze gornjim dišnim putevima.
Suženje žila – Krvni pritisak može “skakati” zahvaljujući promjenama u atmosferskom pritisku i temperaturi. Krvne žile se na hladnoći sužavaju, krv postaje gušća, zbog čega srce brže kuca pokušavajući dopremiti krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Tad pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.
Manje štete – Klimatske promjene mogu utjecati i na oči. Takvi uvjeti mogu pogoršati simptome kod onih koji su skloni suhoći oka, a manje sunca znači i manje štetnih UV zraka koje oštećuju oko.
Kosa, koža i nokti pate, lome se i postaju slabi od hladnijeg vremena
Poznato je kako hladan zrak isušuje kožu, zbog čega ona postaje dehidrirana i osjetljiva, ali on nepovoljno utječe i na stanje kose i noktiju.
U hladnijim razdobljima i pri naglom padu temperature krvne žile se sužavaju, posebno malene krvne žile u prstima, zbog čega je protok krvi smanjen. To rezultira slabijom cirkulacijom te manjkom kisika u noktima i kosi.
Hladni zrak sužava bronhe i otežava disanje
Udisanjem hladnog zraka dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhi u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, stoga je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tok astme te se inhalirati po potrebi.
Toplo vrijeme zaslužno za veći broj dječaka
U toplijim godinama i na višim temperaturama veća je šansa da će majka začeti dječaka, dok će hladnije vrijeme vjerovatnije donijeti djevojčicu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Biology Letters. Temperaturni porast od jednog stepena kroz dvije godine rezultira rođenjem jedan posto više muške djece godišnje.
Zahvaljujući ovom istraživanju dokazano je kako uticaj globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena ima i veliki uticaj na cjelokupnu populaciju te se očekuje povećan broj muške djece zahvaljujućim vrućinama.