Najbolja opcija za svaku bebu svakako je da je njena rođena majka doji. U slučajevima kada to nije moguće, u pomoć mogu da priteknu žene koje imaju viška mlijeka i spremne su da ga doniraju, bilo dojenjem same bebe, bilo izmuzavanjem. Ipak, sa ovim stvarima se mora biti vrlo oprezan...
Doniranje svog mlijeka bebama čije majke nisu u mogućnosti da doje, predstavlja jedan od najplemenitijih i najhumanijih gestova. Međutim, pri izboru dojilje, odnosno donorke važno je obratiti pažnju na to da ta žena bude zdrava i da ne koristi nikakve lijekove niti biljna medicinska sredstva.
Zato, stručnjaci preporučuju da se majke koje nemaju dovoljno sopstvenog mlijeka, za pomoć ne obraćaju nepoznatim i neprovjerenim ženama, već bankama humanog mlijeka u kojima se svaka donorka testira. Što se tiče same djece, najčešće kontraindikacija za dojenje nema osim u slučaju da beba ima neko od izuzetno retkih oboljenja vezanih za metaboličke poremećaje.
Postoje situacije u kojima nije dozvoljeno doniranje mlijeka, i to kod majki koje imaju pozitivne testove krvi za HIV, citomegalovirus, tuberkulozu, hepatitis B ili C i sifilis, koje puše ili uzimaju psihoaktivne supstance, koje su bile primaoci organa ili transfuzije tokom posljednjih 12 meseci i koje piju dvije ili više čaša alkohola dnevno.
Još neke kontraindikacije za dojenje ili doniranje mlijeka odnose se na bolesti kao što su apsces dojke, herpes zoster u predjelu dojke, određena teška oboljenja srca, bubrega i jetre, maligna oboljenja. Upotreba određenih lijekova iz grupe antibiotika kao što su tetraciklini, eritromicin, hloramfenikol isto se ne preporučuje, jer se ove supstance izlučuju preko mlijeka.
Iako je majčino mlijeko najbolja opcija za svaku bebu, stručnjaci upozoravaju novopečene roditelje da ga ne nabavljaju preko neispitanih izvora, jer bi ono moglo da nanese štetu novorođenčetu, tako da, u slučaju da nisu u stanju u stanju da dođu do donora preko banki humanog mlijeka, koriste specijalno mlijeko u prahu.
Zato, stručnjaci preporučuju da se majke koje nemaju dovoljno sopstvenog mlijeka, za pomoć ne obraćaju nepoznatim i neprovjerenim ženama, već bankama humanog mlijeka u kojima se svaka donorka testira. Što se tiče same djece, najčešće kontraindikacija za dojenje nema osim u slučaju da beba ima neko od izuzetno retkih oboljenja vezanih za metaboličke poremećaje.
Postoje situacije u kojima nije dozvoljeno doniranje mlijeka, i to kod majki koje imaju pozitivne testove krvi za HIV, citomegalovirus, tuberkulozu, hepatitis B ili C i sifilis, koje puše ili uzimaju psihoaktivne supstance, koje su bile primaoci organa ili transfuzije tokom posljednjih 12 meseci i koje piju dvije ili više čaša alkohola dnevno.
Još neke kontraindikacije za dojenje ili doniranje mlijeka odnose se na bolesti kao što su apsces dojke, herpes zoster u predjelu dojke, određena teška oboljenja srca, bubrega i jetre, maligna oboljenja. Upotreba određenih lijekova iz grupe antibiotika kao što su tetraciklini, eritromicin, hloramfenikol isto se ne preporučuje, jer se ove supstance izlučuju preko mlijeka.
Iako je majčino mlijeko najbolja opcija za svaku bebu, stručnjaci upozoravaju novopečene roditelje da ga ne nabavljaju preko neispitanih izvora, jer bi ono moglo da nanese štetu novorođenčetu, tako da, u slučaju da nisu u stanju u stanju da dođu do donora preko banki humanog mlijeka, koriste specijalno mlijeko u prahu.
