Više od polovice glavobolja uzrokuje vrijeme, jedna od tri glavobolje nastaje zbog promjene vlage i temperature, a 13 posto nastaje zbog promjene pritiska.
Veća koncentracija vlage u zraku uzrok je nesanice, napadaja kostobolje i aktivnijih djelovanja virusa koji napadaju dišne puteve. Simptomi nekih vrsta anemije izraženiji su kada je vlažnost zraka niska, a brzina vjetra velika.
Ljudi koji žive u područjima sa visokom vlažnošću zraka dvostruko češće imaju problema sa začepljenim ušima, prenosi 24sata.hr. Ako se očekuju nagle promjene vremena, ljudi s hroničnim oboljenjima moraju biti posebno oprezni jer će se svaka nagla promjena vremena snažno odraziti na njihovo zdravlje, ali će uticati i na zdrave.
Nizak pritisak potiče nasilje
Niži atmosferski pritisak zraka usporava mentalne aktivnosti te skraćuje pažnju i pamćenje. Nagle promjene te pad pritiska zraka mogu potaknuti i nasilničko ponašanje. Bolovi u zglobovima i simptomi osteoartritisa jači su kad su pritisak i temperatura zraka niski.
Smrtonosne vrućine
Uz dehidraciju i probleme sa disanjem, velike vrućine povećavaju i postotak smrtnosti. Samo 1°C više od prosječne temperature tokom tri dana povećava smrtnost novorođenčadi za 37 posto.
Sumaglica guši i zdrave
Lagana sumaglica utiče na drastično povećanje astmatičnih napadaja. Istraživanja su pokazala kako je upravo ona okidač za čak 70,7 posto napadaja astme, a i zdravi ljudi teže dišu.
Upale kože zbog južine
Vjetrovito vrijeme uzrokuje glavobolje, depresiju i nesanicu kod 30 posto ljudi, a češće su i prehlade, gripe te upala kože. Topli su vjetrovi pozitivno električno nabijeni i zato su posebno “depresivni”.
