“5. Međunarodni turkološki simpozijum Jugoistočne Evrope“ završen je u subotu 16. aprila, nakon četiri dana rada. Pored mnogih uglednih ličnosti iz regiona i Jugoistočne Evrope (filozofa, doktora nauka, profesora, istoričara), u debatama su učestvovali i građani Prizrena koji su svakodnevno pratili izlaganja gostiju u Domu kulture “Xhemajli Berisha“u Prizrenu.
Organizator simpozijuma prof. dr Tadžida Zubčević–Hafiz, direktor Balkanskog turkološka istraživačkog centra je za naš portal rekla:
“Ovaj centar postoji već deset godina i ovom prilikom proslavljamo desetogodišnjicu. U okviru te proslave organizovali smo 5. Međunarodni simpozijum turkologije Jugoistočne Evrope. Imali smo goste iz 16. država, trajao je četiri dana i veoma smo zadovoljni radom. Ovaj simpozijum je tzv. “šetajući simpozijum“ jer smo prvi održali u Prizrenu. Ovdje smo prije deset godina počeli sa našim naučnim radom i onda išli redom. Drugi se održao 2002. godine u Mostaru (BiH), treći 2003. godine u Kotoru (Crna Gora), četvrti simpozijum je bio u Zagrebu (Hrvatska) i evo nas opet ovdje u najljepšem gradu na Kosovu, Prizrenu, po peti jubilarni put. Vratili smo se ovdje da bi tu, gdje je i počelo naše naučno druženje i proslavili desetogodišnjicu rada na polju turkologije.
Imali ste simpozijume u gradovima bivše Jugoslavije. Gdje ste, po vama, najbolje dočekani?
Tadžida Zubčević–Hafiz: Mogu vam reći da smo svuda fino dočekani, no moram izdvojiti, eto, za nekog možda začuđujuće, stari grad Kotor i Republiku Crnu Goru kao i Crnogorce koji su nas srdačno dočekali, prihvatili i ostali su nam u odličnom sjećanju. Znači, taj simpozijum iz 2003. godine je održan u još “nesređeno“ vrijeme, da se tako izrazim, u odnosima u regionu i trebalo je hrabrosti organizirati simpozijum u to vrijeme, a hrabrosti i nama da odemo tamo i njima da nas prime. No, sve je prošlo prelijepo, uspjeli smo da to fino odradimo, a Kotor je sa svojim tadašnjim gradonačenikom te u organizaciji ministarstva za kulturu i ministarstva za visokoškolstvo i tehnologiju Republike Crne Gore, bili više nego uspješni domaćini. Čak su nas nakon simpozijuma pozvali da svake godine budemo njihovi gosti, jer do tada oni nisu imali ovakvu vrstu simpozijuma na temu turkologije i bilo im je interesantno znajući da u Crnoj Gori živi značajan broj Bošnjaka. Takođe smo bili dobro primljeni i u Mostaru 2002. godine. Iako u tom gradu od 1954. godine postoji Institut orjentalistike, takođe do našeg prisustva oni nisu imali ovakvu vrstu simpozijuma, tako da smo uz pomoć profesora iz Mostara tada održali tribine i debate upravo na temu turkologije. Sve u svemu, u svim gradovima gdje smo bili srdačno smo dočekani.
Naš cilj je da pokrenemo maticu te da se krene sa istraživanjima, da se dokažu naši korijeni i da se objektivno prikaže historija. Za sada smo jako zadovoljni i odzivom gostiju, interesovanjem naroda na ovim balkanskim prostorima, što znači da smo sa ovim simpozijumima postigli ili postižemo pun pogodak.
Od mnogih bošnjačkih gostiju izabrali smo par zapažanja koja će upotpuniti i pojasniti sama dešavanja na simpozijumu.
Dr Ekrem Čaušević, profesor na filozofskom fakultetu u Zagrebu
“Cilj ovog simpozijuma je bio okupljanje svih turkologa sa Balkana, da se razgovara o najnovijim dostignućima u turkološkim istraživanjima, na polju historije i kulture, jezika i folklora Turaka, Bošnjaka i ostalih naroda. Moja procjena je da je ovaj simpozijum jako dobro uspio i da je vrlo dobro organiziran. Ovdje je došlo, po mojoj procjeni, oko 150 učesnika iz svih krajeva Evrope od Kazahstana pa sve do Španije. Mogu se čuti dobre debate i mogu istaći da imamo sjajne rezultate u svim aspektima kulturne prošlosti balkanskih zemalja u vrijeme Turske Osmanlijske vladavine“, rekao je za naš portal profesor Čaušević.
Kako žive Bošnjaci u republici Hrvatskoj i vaše mišljenje o kulturnoj povezanosti Bošnjaka u regionu?
Dr Ekrem Čaušević: Moja procjena je da Bošnjaci u Republici Hrvatskoj dobro žive, da imaju vrlo dobro riješen status u Ustavu, što se manjinskih zajednica tiče. Republika Hrvatska je zapravo pozitivno riješila sve probleme što se tiče manjinskih zajednica. Bošnjaci imaju sva ona prava koja su zajamčena nacionalnim manjinama. Osim toga, mi imamo punu slobodu organiziranja vjerskog i kulturnog života. Ako se igdje živi tzv. “evropskim islamom“ tj. da manjina može ispovjedati svoj jezik, kulturu, folklor te svoju pripadnost matici, onda je to svakako republika Hrvatska koja je primjer vjerovatno i u Evropi kako treba rješavati pitanja manjinskih zajednica.
Uzeću primjer i ishranu vojnika Bošnjaka u vojsci Republike Hrvatske, znači posebna hrana, a postoje i imami koji, znači, ispovjedaju islam vojnicima Bošnjacima, tako da je to jedan značajan vid tolerancije i poštovanja manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Bošnjaci, takođe, imaju i svoje tribine, kulturne, naučne..., tako da se i u prelijepoj zagrebačkoj džamiji održavaju redovno te tribine na kojima sudjeluju vrlo poznate i istaknute bošnjačke lišnosti iz BiH i cijele dijaspore. Tako da je ta kulturna povezanost jako dobra.
Pripremio: Vinetu Ganić
