Zašto neko zloupotrebljava medije i diktira im jedne te iste riječi, iste fraze, ili iste psihološke slike kada priča o drugome - uglavnom svom neistomišljeniku?
Novogovor (Newspeak)
Ti ne shvataš kakva lepota leži u uništavanju reči. [...] Zar ne shvataš da je cilj novogovora upravo u tome da smanji opseg mišljenja? Na kraju ćemo uspeti to da zlomisao postane doslovno nemoguća, jer neće biti reči kojima bi se mogla izraziti. [...] Mišljenja u današnjem smislu te reči, u stvari neće ni biti. Biti ideološki ispravan znači ne misliti – nemati potrebe da se misli. Biti ideološki ispravan znači biti nesvestan (Orvel, 1984).
Rasprave na temu “novogovor” ili engl. “newspeak” novijeg su datuma, iako znanje o jezičkoj snazi i magijskoj funkciji jezika (“ćiri bu, ćiri ba” efekti) dosta su stare spoznaje. Georg Orwell je kroz svoje romane, prije svih “Životinska farma” i “1984” (raz)otrkriva fenomen novogovora i ukazuje na njegove domete, koji su očito daleki sa velikom političkom snagom. Dok se naučnim bavljenjem novogovorom sreće tek 70-ih godina prošlog vijeka u zemljama zapada, kroz formu lingvističkih istraživanja poznatih kao: Kritička diskursna analiza (engl. critical discourse analysis, CDA). Unutar ovih naučnih krugova su data viđenja šta ovaj govor jeste i šta je njegov cilj. Tako kod Camerona (1995) čitamo: “Novogovor kao odsječak političkoga govora (diskursa) u službi je preuzimanja i održavanja vlasti te njezine promidžbe, ali i manipulacije javnosti kada ju treba uvjeriti u ispravnost sumnjivih postupaka na štetu građana ili druge (suprotne) političke skupine. Ako se promotre društveni sustavi vlasti, novogovor ne postiže orwellovski zamišljene, krajnje ciljeve, kao što su postizanje jednoumlja i 'regulacija zbilje'. Unatoč tomu što ne ostvaruje ortodoksiju misli, svaki novogovor ima moć utjecanja na mišljenje semantičkom razgradnjom jezika, čineći tako svojevrsno simboličko nasilje.”
Novogovor se može tumačiti i kao pojava da jedno društvo ne želi da razvija demokratkske kapacitete, jer eliti odgovara “zatečeno stanje”, jer se u njemu kriju određene tendencije. Tako Kuna i Glavaš (2014) navode da: “Sam ostvaraj novogovora u javnosti jest 'doprinos' tzv. demokratskom deficitu u društvu, odnosno uklanjanju mogućnosti izražavanja demokratskoga kritičkog mišljenja i potiskivanju građanske kritičke svijesti.” Naravno, danas najjače sredstvo širenja ideologija i novogovora su mediji, iako oni sebe pokušavaju da predstave drugačije, često se stave pod uticajem i službom vladajućih elita. Tako Sesar i Vidović (2000) navode da: “utjecaje novogovora najtransparentnije otkrivaju sredstva javnoga priopćavanja ili mediji. Oni ga, štoviše, održavaju na životu i prilagođavaju novim okolnostima”. Vladajuće elite medije koriste za uticaj na široke narodne mase i to nije ništa novo, već “iskorišćavanje medija” ovisi o stepenu (ne)demokratičnosti jednog društva. U vezi s tim Topić (2004) navodi: “U iskorištavanju jezika u ideološke svrhe posebno mjesto imaju mediji koji prema Marcuseu pridonose manipulaciji i potiskuju kritičko individualno mišljenje i na taj način integriraju suprotnosti. Budući da masovni mediji posjeduju veliku moć uvjeravanja, što im omogućuje širenje vlastitog tumačenja stvarnosti, oni postaju jedan od najvažnijih proizvođača ideologije u modernom društvu.”
Postavlja se opravdano pitanje: A zašto neko zloupotrebljava medije i diktira im jedne te iste riječi, iste fraze, ili iste psihološke slike kada priča o drugome (uglavnom svom neistomišljeniku)? Odgovor ovakvog ponašanja treba potražiti u Klempererovom viđenju (2007) koji je u slučaju Nacizma jednostavno obrazložio: „Nacizam je ušao u meso i krv mase pojedinačnim riječima, izričajima i rečeničnim oblicima koje je nametnuo beskrajnim ponavljanjem i koji su bili preuzeti mehanički i nesvjesno.“ Iz ovoga je vidljivo da se jezik svjesno ideologizira s ciljem ostvarivanja ciljeva, a nastale jezičke jedinice tokom tog procesa su ideologemi o kojima Barić (2014) navodi: “Ideologemi nastaju kao posljedica društveno-političkih izmjena kojima se želi naglasiti nova ideološka orijentacija s naglaskom na različitost od prethodne. Automatizmom se takvim riječima pridaje status političke moći i autoriteta.”
Srbijanski digitalni mediji i njihov odnos prema Kosovu
Godinama je “uobičajna” pojava u srpskim medijima da se Bošnjaci nazivaju - muslimanima, a Albanci - šiptarima. I dok je termin Albanac (engl. Albanian) i Albania (engl. Albania) međunarodni pojam, kojeg svi tako prihvataju i poštuju. Međutim, mediji u Srbiji razvijaju svoj novogovor prema ovom narodu i koriste termin: šiptar, što naravno u svjetskoj onomastici ništa ne znači. To se radi pod izgovorom da tako sami sebe Albanci zovu. Naravno da to nije tačno, jer Albanci na unutrašnjem planu sebe oslovljavaju kao: alb. Shqiptar (transliterisano: Šćiptar). Što znači, da ne bi bilo kulturno da Srbe neko naziva serbi ili u gorem slučaju da im neko otkida slova iz nacionalnog imena. Čak, i da nâs neko na ličnom nivou godinama zove pogrešnim imenom (bar u jednom pogrešnom slovu) ne bi nam prijalo – u krajnem slučaju, to bismo smatrali provokacijom. Mada, priča u srpskim medijima ne staje samo na ovom nivou, već nastavlja i u imenovanju jezika, pa tako imamo: “šiptarski jezik”, “muslimanski jezik”, “bošnjački jezik” (iako je bosanski jezik u međunarodnim okvirima licenciran kao – bosanski jezik). Što znači da se kroz navedene primjere iz srpskih medija prma Albancima i Bošnjacima vidi ozbiljan novogovorni rat. Kroz primere digitalnih medija: Kurir, Blic, Alo, Telegraf, Informer, donosimo primjere korišćenja novogovora. Novogovor je izražen kroz nekoliko jezičkih formi, prije svih: imenica, zamjenica, glagola, sintagmi i sinonima.
Novogovor kroz imenice
Zmija (Tači): Zmija Tači opasno provocira: Srbija ne može na Kosovo! (Informer, 12:14, 28.05.2019); 'Zmija' sa 16 godina pokazao šta mu je cilj: Objavljena nikad viđena fotografija Hašima Tačija (Telegraf, 14:25, 03.04.2019); Hašim Tači [...] odriče se svog ratnog imena 'Zmija', koji je sam sebi nadenuo kao komandant terorističke OVK. (Blic, 13:40, 03.07.2019).
Zločinac: Zločinac Haradinaj kandidat za premijera KiM (Kurir, 07:57, 08.09.2019); Zločinac Haradinaj proglasio pobedu 'Ratne koalicije' (Telegraf, 20:44, 11.06.2017); Ekskluzivno! Zločinac Ramuš Haradinaj ubio troje dece (Kurir, 09:34, 03.08.2019).
Šiptar: Šiptarka Rita Ora smeje se Beograđanima u lice! (Informer, 24.10.2019, 20:54); Ameri poručili Šiptarima - odmah sklonite takse za robu iz Srbije (Informer, 18.10.2019, 17:00); Šiptarska pevačica ukrala jedan od najvećih Cecinih hitova! (Telegraf, 11.12.2014, 14:58).
Novogovor kroz zamjenice
U stvaranju i djelovanju putem novog govora i zamjenice, prije svih, prisvojne zamjenice imaju značajnu ulogu, pomoću kojih se podvlači jasna granica između nas/njih, ovdje/tamo, našeg/vašeg. Krajni cilj ovoga je promovisati razliku i stvarati nacionalnu (ili neku drugu) inkluziju. Tako Kuna i Glavaš (2014) navode: “Inkluzivnost te potvrđivanje pripadnosti i pravovjerja općenito su važne odlike novogovora, a one se vrlo često ostvaruju naglašenom uporabom osobnih ili posvojnih zamjenica, posebice u 1. licu množine.” Dok Sesar i Vidović (2000) daju i ovo mišljenje: “Među zamjenicama prevladavaju one koje nose značenje kolektivnoga subjekta ili atribuiraju kolektivno vlasništvo; to su osobna zamjenica mi, njoj odgovarajuće posvojne zamjenice (naš, naši), neodređene i niječne zamjenice (neki, svatko, nitko).” Tako u korupusu digitalnih medija iz Srbije srećemo i ovakve konstrukte zamjenica (mi/oni): Za mene je Kosovo deo Srbije, ali nije sve naše, a nije ni njihovo (Kurir, 17.10.2019, 18:11); Inicijativa predsednika Vučića izaziva paniku kod onih [kosovski Albanci] koji ne žele mir i saradnju! (Informer, 20:03, 11.11.2019); Borio sam se za naše Kosovo! (Kurir, 06:00, 31.08.2019).
Novogovor kroz glagole
Brojni su primjeri u korpusu gdje se pokušavaju neki glagoli shematizirati uz osobu -kosovskog političara najvišeg ranga. Uglavnom uz istog idu neki pogrdni glagoli poput: prolupao, pobesneo, puca, minira i sl. O shematiziranju u tekstovima s ciljem stvaranja novogovora, Kuna i Glavaš (2014: 361) navode: “Naime, kako je riječ o visoko shematiziranoj vrsti tekstova koji tematiziraju temeljne stvari ljudskog života, prisutnost elemenata novogovora u njima doista može biti indikator njegove uspješnosti u nastojanju da postane sveprisutan.” Cilj ovoga je stvoriti negativni sud (predrasudu) o osobi o kojoj se govori, a glagol se nastoji učiniti sveprisutnim i svevezanim za osobu. Baš onako, kako teži i novogovor – izazvati efekat bezbrojnim ponavljanjem istog malobrojnog jezičkog sadržaja. Sesar i Vidović (2000: 90: 88) o upotrebi glagola u novogovoru navode: “Novogovor operira relativno malim brojem glagola.”
Provocirati: Tači ne prestaje da provocira (Informer, 25.05.2019, 18:26); Hašim Tači bezobrazno provocira: Neću dozvoliti formiranje Zajednice srpskih opština (Kurir, 03.05.2019, 19:28); Haradinaj provocira: Govorio o dijalogu sa Beogradom, pa pomenuo granicu (Telegraf, 03.10.2019, 21:00).
Prolupao: Veselji načisto prolupao, niže skandalozne izjave (Kurir, 22/12/2018, 16:44); Totalno prolupao! Od silne želje da Vatikan prizna nezavisnost Kosova, Tači je počeo da proganja papu (Alo, 07.09.2016, 14:37); Haradinaj totalno prolupao (Kurir, 27.07.2019, 10:47).
Minirati: Tači opet minira! (Informer, 10.11.2019, 08:21); Tači minira sporazum, hoće da protera Srbe! (Kurir, 05.04.2013, 23:26); Odlazećeg 'premijera' miniraju bivši saborci! (Informer, 19.09.2019, 23:15); Haradinaj minira dijalog: Priština neće da ukine takes (Telegraf, 25.12.2018, 13:40).
Novogovor kroz sintagme
“U opću uporabu najlakše prelaze semantički najprazniji, ali najčvršći novogovorni modeli - hibridne političke sintagme […] koje u određenome kontekstu stvaraju dojam ozbiljnosti i jezične superiornosti. […] Dodajmo još da nam novogovor najgrublje podvaljuje kad dosljedno rabi određene, za svaku pojedinu priliku spremne etikete” (Sesar i Vidović, 2000: 91-91).
Velika Albanija: 'Velika Albanija' do nove godine!? Šiptari spremaju realizaciju zločinačkog plana! (Informer, 01.06.2019, 23:00); Veliko sra*e ili Velika Albanija: Šta su do sada sve potpisali Priština i Tirana? (Telegraf, 12.07.2019, 08:07).
(albanski/šiptarski) teroristi: Drenica i selo Banje, mesto koje je stalno posećivao patrijarh Pavle: Istorijski osvrt na uporište terorista i zločinaca (Telegraf, 09.09.2018, 14:45); U samoodbrani pucao na albanske teroriste (Informer, 20.11.2019, 10:17).
Kosovsko pitanje: Kosovsko pitanje kod Srba i dalje izaziva mnogo emocija (Kurir, 17.10.2019, 20:54); Imenovanje Grenela korak napred u rešavanju kosovskog pitanja (Blic, 04.10.2019, 21:43); Moguć zaokret u politici SAD kad je reč o rešavanju kosovskog pitanja (Telegraf, 28.07.2018, 09:42).
Priznanje Kosova: Češka treba da povuče priznanje Kosova! (Kurir, 30.09.2019, 17:46); Skratio se spisak zemalja koje su priznale Kosovo! (Alo, 03.11.2017, 12:47); Još četiri - pet povlačenja priznanja Kosova do kraja godine (Blic, 15.11.2019, 11:57).
Novogovor kroz sinonime
“Pretjerana uporaba sinonima, posebno tuđica, u cilju hiperbolizacije često rezultira pleonazmima [Pleonazam označava pojavu nepotrebno upotrebljenih različitih, a istoznačnih reči ili izraza: mala kućica, stara baba] i tautologijama.” (Sesar i Vidović, 2000: 90). Od sinonima u korpusu koje se odnose na Kosovo dominiraju sljedeći: lažna država, privremene institucije, takozvano Kosovo. Navodimo neke od mnogobrojnih primjera pomenutih sinonima u korpusu.
Lažna država: Šef lažne države poručio (Informer, 13.11.2019, 17:35); Ministar Stefanović oglasio se na Tviteru: Lažna država Kosovo ne može u Interpol (Informer, 12.10.2019, 14:43); Prvi put niko nije pozvao članice da priznaju lažnu državu Kosovo (Kurir, 01.11.2019, 10:13).
Privremene institucije: privremenih institucija u Prištini (Informer, 09.11.2019, 20:25); Kandidat za premijera privremenih institucija Kosova Aljbin Kurti (Alo, 17.11.2019, 17:44); Napad […] u Valoni potvrđuje da privremene institucije u Prištini nisu sposobne za civilizovanu međunarodnu komunikaciju (Blic, 28.06.2019, 17:42).
Takozvano Kosovo: Ovo je nova Vlada takozvanog Kosova! (Alo, 08.11.2019, 08:41); Učešće tzv. Kosova, na kojem insistira Albanija, do sada je bilo pod znakom pitanja. (Informer, 09.11.2019, 20:25); Poruka zahvalnosti Česima posle meča sa tzv. Kosovom! (Telegraf, 17.11.2019, 21:34).
Jezik ulice kao težnja novogovoru
U srbijanskim digitalnim medijima, često kada se izvještava o Kosovu i kosovskim političkim predstavnicima, koristi se jezik ulice. To se ostvaruje na vrlo neprofesionalni način, vjerovatno samo s ciljem da se uvrijedi. To se radi ironijom i epitetima, o kome Sesar i Vidović (2000) navode: “Negativan sud, koji može biti i ironičan, daje epitetima ulogu etiketa.” Navodimo neke od primera: Evo na koga Hašim otkida (Kurir, 21:53, 04.10.2019); Haradinaj “izvisio”. Edi Rama druguje sa Kurtijem (Blic, 23:40, 29.10.2019); Tači se baškari na letovanju (Informer, 08:09, 08.08.2019); Dodik poručio Prištini: Neka plače Tači! (Informer, 08:43, 08.07.2019).
