U Institutu "Yunus Emre" u Prizrenu u petak je održana promocija knjige Džavita Redžepija Monografija "Župe, Gore i Podgora", nezaobilazno štivo budućim istraživačima.
Džavit Redžepi rođen je 1939. godine u Donjem Ljubinju. Osnovnu školu je završio u svom rodnom mjestu i u Prizrenu, dok srednju poljoprivrednu zavšio, također u ovom gradu. Višu pedagošku školu završava 1969. godine u Beogradu. Vanredno je studirao Prirodnomatematički fakultet, smjer Biologija, na Univerzitetu "Kiril i Metodije" u Skoplju. Položio je i sve ispite na Pravnom fakultetu u Prištini ali nije diplomirao. Bio je spoljni saradnik Zavoda za zapošljavanje u Prizrenu, kao instruktor na osposobljavanju radnika za zanimanja građevinske struke. Bavi se pisanjem drama, putopisa, humora i satire. Istraživačkim radom bavi se od 1975. godine i ova monografija na kojoj je aktivno radio dvije decenije, je njegovo životno djelo. Radio je kao nastavnik biologije u Donjem Ljubinju do penzionisanja 2004. godine. Trenutno živi na relaciji Kosovo - Švedska.
Monografija "Župe, Gore i Podgora", poduhvat Izdavačke kuće "Utilis" i štamparija Pena i Adi Print, finansijski podržana od Uprave kulture, omladine i sporta grada Prizrena, volumenozno je djelo, sublimirano znanje, dokument, zapis, u najvećem dijelu i suštiniski gledano, jednog naroda, kome su drugi pisali historiju, prečesto planirali nestajanje i nazivali ga svakakvim imenima, pa čak i pežorativnim", uvodne su riječi moderatora pjesnika Mustafe Baljea, na promociji monografije Džavita Redžepija, koja je održana u sali Instituta "Yunus Emre" u Prizrenu.
U knjizi su, kako se čulo na ovom kulturnom događaju, sadržani rezultati istraživanja, mnoge terenske analize, naučni i publicistički radovi koji tretiraju mikro-položaj, unutrašnje morfološke, tipološke i druge karakteristike uz genetski i teritorijalni razvitak ruralnih sredina Župe, Gore i Podgora. Analiza obuhvatila i teritorijalnu podjelu i organizaciju naselja po mahalama i zaseocima, materijalno nasljeđe, njihovu urbanizaciju, toponimiju, hidronimiju, patronimiju i druge osobenosti, dok svi ovi segmenti su bili pouzdani indikator etno-kulturnih i ostalih antropoloških i geografskih karakteristika stanovništva na prostoru Župe, Gore i Podgora.
Na promociji je pomenut ogroman doprinost recenzenta knjige, rahmetli akademika Alije Džogovića, ali i drugog recenzenta Ferida Muhića, koji je zbog obaveza bio spriječen da prisustvuje i promoviše Monografiju Župe, Gore i Podgora.
Govoreći o ovom djelu, svojevrsnoj "ličnoj karti" naroda koji živi na prostoru prizrensko-dragaškog kraja, dr. Sadik Idrizi, promotor monografije, naglasio je da će ovo djelo biti nezaobilazna osnova za sva buduća istraživanja.
Svoja iskustva tokom rada na ovom projektu je publici prenio i sam autor monografije, etnograf Džavit Redžepi.
U odjavnoj riječi, moderator promocije je kazao da "u vrijeme svadbenih veselja i godišnjih odmora, u kojima većim dijelom učestvuje naša dijaspora, razumljivo je od kakvog je značaja njihovo prisustvo i dolazak u svoj zavičaj", ali, kako je dodao "vrijeme je da se razmisli o podršci najzapostavljenijeg sektora kod Bošnjaka, kulturi te koliko je truda i angažmana potrebno da se objavi jedna knjiga, koja njeguje i afirmiše nacionalno i jezičko biće naroda".
Promocija u Prizrenu, rezultat je angažmana i entuzijazma pojedinaca, koji su je bez ikakve nadoknade i uz pomoć Instituta "Yunus Emre", organizirali.
