Ako se ko ima čime pohvaliti u sferi očuvanja običaja, tardicije i folkora Bošnjaka prizrenskog regiona, onda je to svakako Kulturno-umjetničko društvo „Šarski behar“ iz Prizrena. Ne samo da je svojim imenom, putujući domovinom i u inozemstvu nosio duh i tradicju jednog malog naroda skoncentrisanog, prevashodno na padinama opjevane Šar-planine, već je i uspješno predstavljao taj isti, svoj narod.
U cilju zaokruživanja svoga ovogodišnjeg bilansa rada i aktivnosti – KUD "Šarski behar" je u Rečanu, u Župi nadomak Prizrena, u četvrtak 15. decembra upriličio svoju "Promotivnu večeru aktivnosti u 2016. godini".
O historijatu "Šarskog behara", koji egzistira već četvrt vijeka i o njegovim aktivnostima, prisutnima je kazivao menadžer društva Edis Jonuzi.
"KUD 'Šarski behar' je najstarije kulturno-umjetničko društvo na Kosovu. Ovaj folklorni ansambal je u proteklim godinama, ali i u ovoj godini ostvario značajne uspjehe na polju afirmacije kulturnog nasljeđa i folkornih posebnosti Bošnjaka prizrensko-dragaškog kraja. Brojnim nastupima na međunarodnim festivalima KUD 'Šarski behar' je igrama, folkorom i pjesmom na najbolji način prezentirao kulturu Bošnjaka u mozaiku multikulturalnog i multinacionalnog života Kosova“, kazao je Jonuzi, a potom se osvrnuo na hronologiju nastupa KUD-a u 2016. godini.
'Šarski behar' je u toku godine bio domaćin KUD iz okruženja, Makedonije, Crne Gore, BIH, Sandžaka i drugih zemalja, a naše društvo je uključeno i u proslavi Dana Bošnjaka, kada naša zajednica slavi svoj najveći memorijalni praznik. Česti su nam gosti i estradne zvijezde iz BIH i drugih zemalja iz okruženja. Društvo je 9. maja proslavilo 25 godina svoga postojanja i rada“, kazao je Jonuzi.
On je istakao da se društvo suočava sa nedostatkom prostorije za vježbanje i da ih ovaj nedostatak prati od njegovog osnivanja. S toga se nada da će “izgradnja Bošnjačkog kulturnog centra možda riješiti ovaj nedostatak, ako on ne bude samo vlasništvo jedne političke partije“.
Zvaničnik KUD „Šarski behar“ se osvrnuo i na humani karakter društva, što je pokazao izvođenjem humanitarnih koncerata kao što je bio slučaj februara mjeseca u suradnji sa “Humanitarnim društvom Manastirica“ sa sjedištem u Zurichu.
"Tom pirlikom smo podjelili oko 200 paketa za naše porodice iz Župe, Gore, Podgora i samog grada Prizrena“, dodao je Jonuzi.
Edis Mustafi, predsjednik KUD-a „Šarski Behar“ je pozdravivši prisutne goste i kazao da je „Šarski behar“ jedan most i lična karta kulture i običaja bošnjačkog naroda.
Istodobno je na ovoj brifing večeri promovisana i zbirka pjesama dječjeg pjesnika Meljimana Mustafija pod nazivom "Čarobni svijet".
"Ujedno je to njegova osma zbirka pjesama za djecu i jedan izdati roman Gurbedžija“, kazao je Azizović.
"Djeco, ja već dugo godina nastojim da vam sa svojim pjesmama uljepšam i obogatim trenutke vašeg djetinjstva. Toliko je vaših želja, a ja sam neke zabilježio u ovoj mojoj novoj zbirci pjesama "Čarobni svijet“, a to su i želje iz moga djetinjstva. Neka nas djeca sa svojim pjesmama na trenutak uvedu u to i neka nas vrate u njihov čarobni svijet i u njihovo čarobno djetinjstvo“, obratio se pjesnik Mustafi, pa je nastavio u pjesničkom stilu:
"Ja sam baš za ovu priliku ikarski hrabro poletio iz moga sela sa Šare i doletio ovdje u ovu salu, da skupa sa vama proslavimo rađanje ove moje zbirke“, a potom se zahvalio svima koji su pomogli da ona ugleda svijetlost dana.
O ovoj zbirci govorili su njen recenzent Rešat Fazli i pjesnik Uzeir Ajradini koji su istakli značaj pjesama za djecu koje stvaraju bošnjački pjesnici, među njima i pjesnik Mustafi.
"Zbirka „Čarobni svijet“ je još jedan biser u nizu poetskog stavralaštva Melimana Mustafija. Poetična ostvarenja koja odišu jednostavnošću ovog pjesnika se nižu iz zbike u zbirku, bez ograničenja, ali sa neprikosnovenim radom, te se ovaj rad čini jedinstvenim, jednostavnim i cijelovitim. Pjesme se nadovezuju jedna za drugom, kao epizode sa nedovršenim krajem“, kazao je među ostalom recenzent Rešat Fazli.
Pjesnik i romanopisac Uzer Ajradini je kazao da je „dječja književnost poseban vid književnog stavralaštva u odnosu na druge vidove knjiđevnosti i vidove specifičnosti“.
"Književnost za djecu treba da obuhvata takve sadržaje pisnja koje imaju višestruku ulogu u sveukupnom vaspitnom i obrazovnom razvoju dječije ličnosti. Da bi sve ovo bilo u knjiženim djelima za djecu potrebno je jedno dobro poznavanje dječije ličnosti koje se tiče učenja za rad u školama i drugim ustanovama vaspitno obrazovnog značaja, kao i poznavanje pedagoških nauka i dječije psihologoje", kazao je pjesnik Ajradini.
