Lovačko društvo "Bistrica-Župa"

Među lovačkim društvima koji djeluju na teritoriji prizrenske opštine je Udruženje "Bistrica-Župa". Ovo multietničko društvo sa oko 250 lovaca, postoji već 13 godina i opstaje članarinama i dobrovoljnim prilozima. Osnovna djelatnost društva, prema riječima njihovog predsjednika Sabrita Kasija je rast, zaštita, uzgoj, lov i korišćenje divljači i ekološka zaštita.

"Kao sportsko-rekreativna neprofitabilna nevladina i dobrovoljna organizacija, imamo veoma uspješnu saradnju sa Lovačkom Federacijom Kosova i zajednički radimo na pružanju profesionalne pomoći našim članovima. Naši ciljevi su usmjereni na razvoju lova, dok se zdušno zalažemo da zaštitimo i hranimo rijetku i ugroženu divljač na našem terenu", naglašava Sabrit Kasi, koji dodaje da u saradnji sa organima reda rade i na suzbijanju krivolova, zaštiti vodotokova.
Sabrita Kasija, smo zatekli u vrijeme kada su aktivnosti lovaca posebno pojačane u ovim zimskim mjesecima, kada je i dozvoljen lov na divlje životinje.
Kadrija Huduti, referent lovačkog udruženja "Bistrica-Župa", kaže da je društvo suočeno sa određenim problemima imovinskog karaktera te krivolovom.
"Naše društvo praktično djeluje još od prije rata na Kosovu. Imali smo prostorije, odnosno zgradu lovačkog doma u Sredskoj. Međutim, taj objekat nije u funkciji i zahtjevali smo od opštine da nam ga vrate. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Drugi problem je krivolov. Mi dosta utičemo na svijest ljudi o značaju očuvanja divljači i poštivanju zakona. Nedostaje nam, ipak, podrška policije u cilju suzbijanja ove negativne pojave", naglašava Huduti, dodajući da su tim povodom angažirali i lovočuvara i nekoliko predstavnika sela koji mu pomažu. 
Lovačko društvo "Bistrica-Župa", sa svojim ograncima i aktivnostima obuhvata više sredina, pa i sam grad Prizren. Ističu njegovu multietničnost, jer su, osim Bošnjaka, u njemu učlanjeni  i Albanci, Turci i druge zajednice.Kadrija Huduti, referent lovačkog udruženja
"Veoma smo zadovoljni radom naših članova i tvrdim da smo dobar primjer kako se može zajednički raditi i družiti se. Svako naše selo u Župi ima ima svog predstavnika, koji zastupa lovce njegovog mjesta, koji je ujedno i član predsjedništva društva. Naši članovi imaju identifikacionu karticu i plaćaju članarinu od 30 eura godišnje, dok naši veterani stariji od 65 godina, samo 10 eura. Trebam istaći da kao Udruženje lovaca u obavezi smo uplaćivati kosovskoj federaciji lovaca, članarinu od 5 eura. Ranije, dok nismo sagradili lovački dom, nismo plaćali tu članarinu, što je bila neka vrsta pomoći Federacije lovaca Kosova. Iako taj dom još nije dovršen, koristimo ga. Nedavno smo se okupili kako bi pripremili hajku na vukove. Ubili smo jednog vuka... I tako je to bio razlog naše proslave, druženja, pjevanja i obavezne zakuske, koja je svima ostala u pamćenje", kaže Kadrija Huduti.
Velika je zainteresiranost za priključenje društvu, ali i je onih koji su nesavjesni prema svojim obavezama. Haduti, ističe da trenutno prema statutu udruženja, rade na zahtjevima za isključenje 50-ak članova.
Ipak, više je pozitivnih stvari, koji su vrijedni pomena. 
Lovci Župe su veoma aktivni i u poslovima koji su indirektno vezani sa lovom. Većina župskih sela ima lovačke kućice, a sagrađeno je i šest na lovištima u ovom kraju. Uz pomoć tih osmatračnica, dobro projektovanih, sa hranilištima i pojilištima koji se koriste posebno u zimskom periodu, kaže Huduti, angažirano je 56 lovaca društva koji vode evidenciju divljači.
"Imamo pripremljene planove koje predajemo Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva do aprila mjeseca svake godine. To je uslov kako bi steklu pravo na lov na divlje životinje. Sezona lova na divljač počinje početkom oktobra, a završava 30. januara", dodaje Huduti.
Nacionalni park Šaru odlikuju izvanredne prirodne ljepote i preko 200 vrsta ptica, posebno ističemo orla bradan, sivog supa, sivog orla i jarebicu. Greben Šare i Nacionalnog parka je poznat po leptirima izuzetne ljepote, kojih ima 147 vrsta... Postoji mnogo zanimljivih sisara u Nacionalnom parku Šara, kao što su vidra, dinarski poljski vuk, balkanski ris, divokoza i medvjed. 
"U određenom vremenskom roku dozvoljen je lov ali ne za svu divljač. Recimo za vuka, lisicu i divlju svinju, dok ostala divljač je zakonom zaštićena“, naglašava Huduti, dodajući da Udruženje "Bistrica-Župa", odnedavno organizira i testiranja za lovce.
Ova novina je uvedena odlukom Federacije lovaca Kosova i to se testiranje plaća oko 200 do 300 eura.
"Poslali smo svu našu dokumentaciju Federaciji i očekujemo da će veteranima i iskusnim lovcima koji su imali već položeni ispit da će biti izuzeti. Članovi koji su polagali nakon 2007. godine moraju se podvrgnuti još jednom testiranju", rekao nam je Kadrija Huduti.
O dražima lova, suvišno je i govoriti. Ovaj hobi je duševna pasija i teško je naći nekog lovca koji bi mogao da pojasni ljepote lova.
"Mi lovci imamo dušu... Dešava se da naiđemo na krupnu divljač i da je pustimo... To je poput ribolovaca koji lovinu ponovo vrate u vodu. Nekada je u ovim našim planinama ili šumama bilo najviše divljeg zeca, sada ga skoro i nema. Ima još puno vrsta divljači koju trebamo čuvati, i mi ne smijemo dozvoliti da izumre. Ne ubija se svaka životinja, već samo ona za koju je dozvoljen lov i to u određenom vremenskom periodu. Kod nas postoji i poznata riječna pastrmka – potočarka, i mi smo kako bi je sačuvali formirali ogranak koji se striktno bavi njenim očuvanjem“, podvlači Huduti.
"Lov je skup sport. Treba kupiti oružje, uplatiti članarinu. Ali sve se to nekako uskladi, a ono najvažnije je kada se nakon lova okupimo. Tu padne i neka 'lovačka'... I to sve biva o svom trošku. I nije nam žao jer nema ništa bolje od lovačkog veselja“, istakao je za naš web-portal Kadrija Huduti iz Rečana, referent, ujedno i lovac Lovačkog društva "Bistrica-Župa“, koji nas je pozvao na lovački uranak. Ove godine će početkom maja biti upriličen  u Nebregoštu i njegova su očekivanja da će to biti još jedan interesantan sportski događaj za sve lovce, ljubitelje ovog hobija i mnogih gostiju iz Prizrena i šire. Huduti je najavio i lovačku čorbu, uz nezaobilaznu muziku i druženje. 
Recimo i to da je lovački uranak, tradicija ovog društva. Tu manifestaciju su do sada organizirali u mnogim selima Župe, u Gornjem Ljubinju, 2001. godine, Rečanu 2002. godine, Manastirici 2003. godine te još jedan zajednički, lovci Gornjeg Sela i Mušnikova 2004. godine.
A, eto prilike za još koju novu, "lovačku priču".