Organizacija Human Rigths Watch (HRW) kritikuje Unmik što nije obezbjedio odštetu za žrtve trovanja olovom u kampovima na Kosovu. Kampovi u sjevernoj Mitrovici i Leposaviću u koje su UN smjestile raseljene Rome, Aškalije i Egipćane nakon rata bili su kontaminirani olovom. Savjetodavni panel UN za ljudska prava 2016. godine propručio je UN da uputi izvinjenje porodicama, a pojedincima isplati odšetu. To međutim nije urađeno.
U izvještaju HRW podsjeća da je oko 8.000 Roma, Aškalija i Egipćana bilo je primorano da napusti svoje domove u Mitrovici poslije rata 1998-1999. Ujedinjene nacije tada su oko 600 ljudi razmjestile u kampove kontaminirane olovom iz obližnjeg rudnika Trepča, u kojima su oni boravili više od 10 godina.
Panel UN: UNMIK prekšio prava ljudi na život i zdravlje
Savjetodavni panel UN za ljudska prava pronašao je 2016. da je Unmik prekršio prava pogođenih ljudi na život i zdravlje.
Kako je panel naveo, Unmik je od novembra 2000. godine bio upoznat sa zdravstvenim rizicima kojima su bili izloženi stanovnici kampa, ali ipak ih je tu držao više od deset godina pre nego što ih je premjestio na bezbjednu lokaciju.
Zbog toga je panel i preporučio da se UN izvini i da pojedincima plati odštetu.
Uprkos tim preporukama UN je objavio u maju ove godine da će formirati dobrovoljni fond za projekte za pomoć zajednicama Roma, Aškalija i Egipćana, a pri tom nije izdao javno izvinjenje niti prihvatio odgovornost, navodi HRW.
"UN treba da prestanu da ignorišu dobre savjete sopstvenih stručnjaka i plate odštetu ljudima koji žive sa doživotnim oštećenjima i teškoćama zbog propusta UN", rekla je istražiteljka HRW Catherin Rol.
Ona se pitala kako UN očekuju da efikasno izvrše pritisak na vlade da preuzmu odgovornost za njihove propuste, a neće da urade ispravnu stvar za štetu koja je učinjena.
Na odluku UN da ne plati pojedinačne odštete ljudima koji trpe trajne posledice zbog trovanja, reagovale su prije tri mjeseca i evropske i kosovske nevladine organizacije. Oni su pozvali generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da preispita svoju odluku o neplaćanju odštete.
"U tim kampovima bila su djeca i trudne žene koje su posebno bile ugrožene. Desili su se i smrtni slučajevi upravo zbog trovanja olovom“, navodi se u pismu koje su nevladine organizacije poslale generalnom sekretaru UN u junu ove godine.
Mjesec dana kasnije postalo je jasno da generalni sekretar UN Antonio Guteres neće promjeniti svoju odluku. On je tada pozvao države članice UN da podrže dobrovoljni fond kako bi se odgovorilo na "najurgentnije potrebe pogođenih zajednica". Iako su Ujedinjene nacije saopštile da "preduzimaju sve napore u cilju mobilizacije sredstava", nisu pruženi detalji o tome da li je neka od vlada obećala novac za ovaj fond, navodi HRW.
Među žrtvama i djeca - bubrežna oboljenja, gubitak pamćenja...
U saopštenju Human Rigths Watch navodi da je intervjuisao 19 žrtava trovanja olovom i članove njihovih porodica koji su živjeli u kampovima UN, kao i zdravstvene radnike, advokate i organizacije koje podržavaju pogođene zajednice.
Human Rigths Watch je utvrdio da mnogi od pogođenih, uključujući djecu, pate od brojnih zdravstvenih problema, kao što su napadi i trzavice, bubrežna oboljenja i gubitak pamćenja, što su sve uobičajene dugoročne posljedice trovanja olovom.
Olovo je visokotoksično i može dovesti do oštećenja neuroloških, bioloških i kognitivnih funkcija ljudskog tela.
Hronologija
1999: Zajednice Roma, Aškalija i Egipćana preseljene su u kontaminirane kampove Ujedinjenih nacija.
2000: Interni izvještaj UNMIK-a pokazuje kontaminaciju olovom u toj oblasti, što je utvrđeno i na osnovu analiza krvi stanovništva.
2004: SZO sprovodi analize krvi u kampovima i poziva UNMIK da, bez odlaganja, iz kampova evakuiše djecu i trudnice.
2010: UNMIK započinje preseljenje ljudi iz kontaminirane oblasti
2013: Posljednji kamp je zatvoren.
2016: Savjetodavni panel za ljudska prava objavljuje svoje mišljenje kojim se preporučuje da UN upute javno izvinjenje i žrtvama isplate kompenzaciju.
Maj 2017: Generalni sekretar UN najavljuje osnivanje dobrovoljnog fonda za projekte pomoći zajednicama, namjenjene "romskim, aškalijskim i egipćanskim zajednicama u širem smislu" – ali bez individualnih kompenzacija.
Izvor: Human right watch, Slobodna Evropa
Panel UN: UNMIK prekšio prava ljudi na život i zdravlje
Savjetodavni panel UN za ljudska prava pronašao je 2016. da je Unmik prekršio prava pogođenih ljudi na život i zdravlje.
Kako je panel naveo, Unmik je od novembra 2000. godine bio upoznat sa zdravstvenim rizicima kojima su bili izloženi stanovnici kampa, ali ipak ih je tu držao više od deset godina pre nego što ih je premjestio na bezbjednu lokaciju.
Zbog toga je panel i preporučio da se UN izvini i da pojedincima plati odštetu.
Uprkos tim preporukama UN je objavio u maju ove godine da će formirati dobrovoljni fond za projekte za pomoć zajednicama Roma, Aškalija i Egipćana, a pri tom nije izdao javno izvinjenje niti prihvatio odgovornost, navodi HRW.
"UN treba da prestanu da ignorišu dobre savjete sopstvenih stručnjaka i plate odštetu ljudima koji žive sa doživotnim oštećenjima i teškoćama zbog propusta UN", rekla je istražiteljka HRW Catherin Rol.
Ona se pitala kako UN očekuju da efikasno izvrše pritisak na vlade da preuzmu odgovornost za njihove propuste, a neće da urade ispravnu stvar za štetu koja je učinjena.
Na odluku UN da ne plati pojedinačne odštete ljudima koji trpe trajne posledice zbog trovanja, reagovale su prije tri mjeseca i evropske i kosovske nevladine organizacije. Oni su pozvali generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da preispita svoju odluku o neplaćanju odštete.
"U tim kampovima bila su djeca i trudne žene koje su posebno bile ugrožene. Desili su se i smrtni slučajevi upravo zbog trovanja olovom“, navodi se u pismu koje su nevladine organizacije poslale generalnom sekretaru UN u junu ove godine.
Mjesec dana kasnije postalo je jasno da generalni sekretar UN Antonio Guteres neće promjeniti svoju odluku. On je tada pozvao države članice UN da podrže dobrovoljni fond kako bi se odgovorilo na "najurgentnije potrebe pogođenih zajednica". Iako su Ujedinjene nacije saopštile da "preduzimaju sve napore u cilju mobilizacije sredstava", nisu pruženi detalji o tome da li je neka od vlada obećala novac za ovaj fond, navodi HRW.
Među žrtvama i djeca - bubrežna oboljenja, gubitak pamćenja...
U saopštenju Human Rigths Watch navodi da je intervjuisao 19 žrtava trovanja olovom i članove njihovih porodica koji su živjeli u kampovima UN, kao i zdravstvene radnike, advokate i organizacije koje podržavaju pogođene zajednice.
Human Rigths Watch je utvrdio da mnogi od pogođenih, uključujući djecu, pate od brojnih zdravstvenih problema, kao što su napadi i trzavice, bubrežna oboljenja i gubitak pamćenja, što su sve uobičajene dugoročne posljedice trovanja olovom.
Olovo je visokotoksično i može dovesti do oštećenja neuroloških, bioloških i kognitivnih funkcija ljudskog tela.
Hronologija
1999: Zajednice Roma, Aškalija i Egipćana preseljene su u kontaminirane kampove Ujedinjenih nacija.
2000: Interni izvještaj UNMIK-a pokazuje kontaminaciju olovom u toj oblasti, što je utvrđeno i na osnovu analiza krvi stanovništva.
2004: SZO sprovodi analize krvi u kampovima i poziva UNMIK da, bez odlaganja, iz kampova evakuiše djecu i trudnice.
2010: UNMIK započinje preseljenje ljudi iz kontaminirane oblasti
2013: Posljednji kamp je zatvoren.
2016: Savjetodavni panel za ljudska prava objavljuje svoje mišljenje kojim se preporučuje da UN upute javno izvinjenje i žrtvama isplate kompenzaciju.
Maj 2017: Generalni sekretar UN najavljuje osnivanje dobrovoljnog fonda za projekte pomoći zajednicama, namjenjene "romskim, aškalijskim i egipćanskim zajednicama u širem smislu" – ali bez individualnih kompenzacija.
Izvor: Human right watch, Slobodna Evropa
