Kosovo ima rezerve uglja za proizvodnju električne energije za još dvije nedjelje, a potom može da uslijedi energetski kolaps, kažu u Energetskoj korporaciji Kosova.
Ovo je posljedica toga što Vlada Kosova nije uspjela da izvrši eksproprijaciju privatne imovine ispod koje se nalazi lignit, čiji su vlasnici u međuvremenu još gradili ilegalne objekte na tom zemljištu. Kosovo je, inače, svrstano u najbogatije zemlje svijeta s lignitom.
Direktor Energetske korporacije Kosova, Arben Gjuka, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je situacija postala alarmantna još prošle godine kada je korporacija prestala sa kopanjem, zbog blokade i nemogućnosti proširenja rudnika u pravcu sela Šipitula, opština Obilić, u blizini termocentrala Kosovo A i Kosovo B. Ispred njihovih bagera nalazi se ilegalna gradnja.
"Nažalost, mi u naredne dvije nedjelje moramo da izradimo jedan hitan plan koji će predvideti prekid ili ograničeno napajanje strujom zbog ograničenih rezervi i ograničenog pristupa tom dijelu“, kazao je Gjuka. O tome su obavještene nadležne institucije.
Kako je dodao, i građani će o tome biti informisani, tim prije što će Kosovo uskoro ući u zimsku sezonu kada je potrošnja mnogo veća.
Ova korporacija je od 2013. pokrenula razgovore o pokretanju postupka o preuzimanju vlasništva nad 52 hektara zemljišta, gdje se nalazi više od 100 privatnih kuća u selu Šipitula. Nažalost, pojedine institucije, dodaje on, namjerno ili nenamjerno bile su nemarne po tom pitanju.
Gjuka je dodao da je to zona od nacionalnog interesa i da se upravo tu dogodila divlja gradnja.
"Na osnovu informacija sa terena cilj te gradnje je lična korist jedne grupe ili određenog pojedinca", kazao je Gjuka.
Sve je u nadležnosti od lokalne samouprave, do vladinih institucija, dodaje.
Gjuka je istakao i da je od vlade zatraženo da se na osnovu Zakona o prirodnim nepogodama hitno reaguje u odgovarajućoj “prioritetnoj zoni“, što je i dalje na čekanju.
"Sada sve zavisi od odluka koje trebaju da uslijede. Rizik od kolapsa je realan zato što već godinu dana nismo vršili kopanja i zahvaljujući ranije akumuliranoj rezervi mogli smo stabilno da vršimo napajanje. Ali nažalost, svo ovo vrijeme nismo uspjeli da nastavimo radove i sada smo na posljednjim rezervama uglja", istakao je Gjuka.
Iz odlazeće vlade i nadležnog Ministarstva za ekonomski razvoj nismo uspjeli da dobijemo komentar o ovome, dok u Nezavisnoj komisiji za rudnike i minerale kažu da vlada Kosova radi na tom problemu.
"Oni imaju licencu za iskopavanje, ali je problem u privatnoj svojini. Koliko znam, vlada već radi na tome", kazao je Musa Shabani, direktor Odbora ove komisije.
Mještani sela Šipitule smatraju da je procjena njihove imovine nepravedno izvršena i odbijaju da se isele. Kako kažu, za ar zemljišta im je ponuđeno do 450 eura.
Inače, eksproprijacija i iseljavanje u ovom dijelu Kosova počelo je još 2002. godine. Vlada Kosova preuzela je proces 2009. godine, kada je proglasila to područje zonom od posebnog ekonomskog interesa. Ista je zbog rudarstva proglašena rizičnom za stanovanje.
Oko 270 porodica iseljeno iz sela Hade, opština Obilić, zbog potrebe iskopavanja lignita na teritoriji njihove imovine.
Direktor Energetske korporacije Kosova, Arben Gjuka, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je situacija postala alarmantna još prošle godine kada je korporacija prestala sa kopanjem, zbog blokade i nemogućnosti proširenja rudnika u pravcu sela Šipitula, opština Obilić, u blizini termocentrala Kosovo A i Kosovo B. Ispred njihovih bagera nalazi se ilegalna gradnja.
"Nažalost, mi u naredne dvije nedjelje moramo da izradimo jedan hitan plan koji će predvideti prekid ili ograničeno napajanje strujom zbog ograničenih rezervi i ograničenog pristupa tom dijelu“, kazao je Gjuka. O tome su obavještene nadležne institucije.
Kako je dodao, i građani će o tome biti informisani, tim prije što će Kosovo uskoro ući u zimsku sezonu kada je potrošnja mnogo veća.
Ova korporacija je od 2013. pokrenula razgovore o pokretanju postupka o preuzimanju vlasništva nad 52 hektara zemljišta, gdje se nalazi više od 100 privatnih kuća u selu Šipitula. Nažalost, pojedine institucije, dodaje on, namjerno ili nenamjerno bile su nemarne po tom pitanju.
Gjuka je dodao da je to zona od nacionalnog interesa i da se upravo tu dogodila divlja gradnja.
"Na osnovu informacija sa terena cilj te gradnje je lična korist jedne grupe ili određenog pojedinca", kazao je Gjuka.
Sve je u nadležnosti od lokalne samouprave, do vladinih institucija, dodaje.
Gjuka je istakao i da je od vlade zatraženo da se na osnovu Zakona o prirodnim nepogodama hitno reaguje u odgovarajućoj “prioritetnoj zoni“, što je i dalje na čekanju.
"Sada sve zavisi od odluka koje trebaju da uslijede. Rizik od kolapsa je realan zato što već godinu dana nismo vršili kopanja i zahvaljujući ranije akumuliranoj rezervi mogli smo stabilno da vršimo napajanje. Ali nažalost, svo ovo vrijeme nismo uspjeli da nastavimo radove i sada smo na posljednjim rezervama uglja", istakao je Gjuka.
Iz odlazeće vlade i nadležnog Ministarstva za ekonomski razvoj nismo uspjeli da dobijemo komentar o ovome, dok u Nezavisnoj komisiji za rudnike i minerale kažu da vlada Kosova radi na tom problemu.
"Oni imaju licencu za iskopavanje, ali je problem u privatnoj svojini. Koliko znam, vlada već radi na tome", kazao je Musa Shabani, direktor Odbora ove komisije.
Mještani sela Šipitule smatraju da je procjena njihove imovine nepravedno izvršena i odbijaju da se isele. Kako kažu, za ar zemljišta im je ponuđeno do 450 eura.
Inače, eksproprijacija i iseljavanje u ovom dijelu Kosova počelo je još 2002. godine. Vlada Kosova preuzela je proces 2009. godine, kada je proglasila to područje zonom od posebnog ekonomskog interesa. Ista je zbog rudarstva proglašena rizičnom za stanovanje.
Oko 270 porodica iseljeno iz sela Hade, opština Obilić, zbog potrebe iskopavanja lignita na teritoriji njihove imovine.
