Na raskrnicama i u parkovima svakodnevno se susrećemo sa djecom koja za razliku od svojih vršnjaka dan započinju na ulici. Kako je sezona godišnjih odmora, u Prištini je sve više onih koji dolaze iz inostranstva, pa je samim tim i broj prosjaka povećan. Policija prosjačenje tretira kao prekršaj, dok socijalne ustanove pokušavaju uticati na smanjenje prosjaka na ulicama. Međutim, statistika čak govori o povećanju njihovog broja.
I pored policijskih akciji, identifikovanja prosjaka i privođenja lica zbog zlostavljanja i napuštanja djece, na prištinskim ulicama, na temperaturi blizu 40 stepeni, djeca i odrasli i dalje ne prestaju da prose, poručuju iz socijalnog rada u Prištini.
"Ponovo danas imamo ljude koji su na ulicama, nismo u mogućnosti da nađemo rješenje za sve njih. Nemamo adekvatan prostor gdje ih možemo smjestiti na neko vrijeme, da radimo sa njima dok ne stupimo u vezu sa organima iz njihovih zemalja. Ono što mi možemo da im pružimo jeste da razgovarano sa njima i pružimo im neke socijalne usluge. Ukoliko su oni u veoma teškoj ekonomskoj situaciji mi im dajemo socijalnu pomoć", ističe Vebi Mujko, direktor Centra za socijalni rad u Prištini.
Prosjaci su najčešće identifikovani kao najranjiviji članovi društva, to su uglavnom maloljetna lica i žene u pratnji djece. Pripadnici su manjinskih grupa kao što su Romi, Aškalije i Egipćani, kao i strani državlajni porijeklom iz Albanije. Njihov broj nije zanemarljiv, u Prištini je identifikovano oko 100 djece i 70 odraslih prosjaka. Prema mišljenju sociologa, uloga društva je od izuzezne važnosti u eliminisanju prosjačenja.
"To je veliki problem na Kosovu, mislim da iza tih ljudi koji su na ulicama stoje organizovane grupe. Bitna je uloga društva u svemu tome, cjelokupno društvo treba da reaguje kako bi spriječilo širenje ovih nelegalnih aktivnosti. Ta djeca su u veoma teškom ekonomskom položaju, uzmajući u obzir da je na njih izvšen pritisak od strane nekih kriminalnih grupa a možda i porodice. Prvo treba da se zna ko su oni, jer ima podataka da većina njih dolazi iz Albanije. Treba raditi na zabrani njihovog ulaska ovdje, a ukoliko su odavde, a u pitanju su djeca treba ukljućiti roditelje i školu, kako bi se što prije uključili u obrazovni proces. Znači da sve nadležne institucije rade zajedno kako bi bilo rezultata", rekao je sociolog, Shemsi Krasniqi.
Iz centra za socijalni rad u Prištini kažu da se suočavaju sa brojnim poteškoćama, kada je u pitanju pružanje usluga djeci u uličnim situacijama. Prvenstveno zbog nedostatka adekvatnog prostora za njihov smještaj, kao i nedostatak osoblja, jer su rijetki slučajevi kada se nekome od njih pruži psiho-socijalna podrška, prati zdravstveno stanje i omoguće druge usluge. Na osnovu istraživanja iz 2016. godine, na osnovu analize postojećih zakona, utvrđeno je da na Kosovu nedostaje poseban zakon za zaštitu djece. Nacrt zakona za zaštitu djeteta koji predviđa da djeca ne smiju biti na ulici još uvijek nije stupio na snagu.
Maja Denić, RTK2
"Ponovo danas imamo ljude koji su na ulicama, nismo u mogućnosti da nađemo rješenje za sve njih. Nemamo adekvatan prostor gdje ih možemo smjestiti na neko vrijeme, da radimo sa njima dok ne stupimo u vezu sa organima iz njihovih zemalja. Ono što mi možemo da im pružimo jeste da razgovarano sa njima i pružimo im neke socijalne usluge. Ukoliko su oni u veoma teškoj ekonomskoj situaciji mi im dajemo socijalnu pomoć", ističe Vebi Mujko, direktor Centra za socijalni rad u Prištini.
Prosjaci su najčešće identifikovani kao najranjiviji članovi društva, to su uglavnom maloljetna lica i žene u pratnji djece. Pripadnici su manjinskih grupa kao što su Romi, Aškalije i Egipćani, kao i strani državlajni porijeklom iz Albanije. Njihov broj nije zanemarljiv, u Prištini je identifikovano oko 100 djece i 70 odraslih prosjaka. Prema mišljenju sociologa, uloga društva je od izuzezne važnosti u eliminisanju prosjačenja.
"To je veliki problem na Kosovu, mislim da iza tih ljudi koji su na ulicama stoje organizovane grupe. Bitna je uloga društva u svemu tome, cjelokupno društvo treba da reaguje kako bi spriječilo širenje ovih nelegalnih aktivnosti. Ta djeca su u veoma teškom ekonomskom položaju, uzmajući u obzir da je na njih izvšen pritisak od strane nekih kriminalnih grupa a možda i porodice. Prvo treba da se zna ko su oni, jer ima podataka da većina njih dolazi iz Albanije. Treba raditi na zabrani njihovog ulaska ovdje, a ukoliko su odavde, a u pitanju su djeca treba ukljućiti roditelje i školu, kako bi se što prije uključili u obrazovni proces. Znači da sve nadležne institucije rade zajedno kako bi bilo rezultata", rekao je sociolog, Shemsi Krasniqi.
Iz centra za socijalni rad u Prištini kažu da se suočavaju sa brojnim poteškoćama, kada je u pitanju pružanje usluga djeci u uličnim situacijama. Prvenstveno zbog nedostatka adekvatnog prostora za njihov smještaj, kao i nedostatak osoblja, jer su rijetki slučajevi kada se nekome od njih pruži psiho-socijalna podrška, prati zdravstveno stanje i omoguće druge usluge. Na osnovu istraživanja iz 2016. godine, na osnovu analize postojećih zakona, utvrđeno je da na Kosovu nedostaje poseban zakon za zaštitu djece. Nacrt zakona za zaštitu djeteta koji predviđa da djeca ne smiju biti na ulici još uvijek nije stupio na snagu.
Maja Denić, RTK2
