Intervenciju međunarodne zajednice kako bi se pronašlo političko rješenje za kosovsku krizu, politički analitičari vide kao neophodnu.
Insistiranje stranaka na vlasti i onih u opoziciji da se ne pomjere iz svojih početnih položaja, poznavaoci političkih prilika smatraju da predstavlja odraz obje strane, te se sada može očekivati samo to da li će biti neke vrsta pritiska iz inostranstva.
Politički analitičar, Blerim Burjani, smatra da u ovoj fazi, ne samo predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga, već nijedna druga politička ličnost u zemlji, ne mogu biti korekcija strankama, piše list "Zëri" prenosi portal "Kossev.info".
Stoga, Burjani očekuje samo intervenciju iz inostranstva, odnosno iz Sjedinjenih američkih država i Evropske unije, koje bi gurnule stranke ka postizanju političkog sporazuma, bilo da je to raspisivanje prijevremenih izbora, ili formiranje prelazne vlade.
"Bez kredibilnog i važnog posrednika za stranke neće se moći razrešiti trenutna situacija - jer je trenutna situacija dovela do betoniranja stavova na obje strane; kao i moć opozicije," rekao je Burjani.
U međuvremenu, Naim Rashiti iz grupe za balkansku politiku, kaže da će dva nosioca vladajuće koalicije - premijer Kosova, Isa Mustafa i njegov prvi zamenik, Hashim Thaçi, prije ili kasnije, morati da sjednu za razgovoraraju sa opozicijom.
On upozorava da, što se duže bude odlagalo ovo pitanje, više može da se zakomplikuje cio proces oko postizanja dogovora.
"Premijer i zamenik premijera (Mustafa i Thaçi) moraju da postignu kompromis u vezi sa rješavanjem ovog stanja. Da li će se sada to desiti - prije izbora predsjednika, u odsustvu predsjednika (nakon isteka mandata predsjednice Atifete Jahjage), ili, na kraju, poslije šest mjeseci, nije poznato, ali kompromis mora da se postigne," rekao je Rashiti.
Dok se od političkih partija čuju izjave da se zemlja raspada, rastu i žalbe građana, Blerim Burjani kaže da se radi više o političkoj retorici stranaka i pojedinaca.
Prema njegovim riječima, ljudi su veoma pasivni, jer su shvatili da koalicione stranke i opozicija vode glavnu borbu za vlast, a ne za njihovu dobrobit.
"Situacija nije tako loša, pogotovo kako opozicija govori. Situacija nije tako loša, a građani su pasivni i ne interesuje ih nijedna stranka, previše su očajni zbog činjenice da su ove političke stranke dovele situaciju u ovakvo stanje i blokirale institucionalni život. Građani nisu zainteresovani za grupne interese, političke ili za lidere. Oni brinu o sopstvenom blagostanju," ocjenio je Burjani.
Drugi analitičar, Naim Rashiti, smatra da se situacija ne nalazi u tom stepenu da se mogu očekivati građanski nemiri. Ali, on je podsjetio da vlasti drže najveći deo odgovornosti za krizu i eventualnu eskalaciju.
"Mi smo zabrinuti da se ide ka građanskom ratu. Postoji bojazan da zemlja propada. To je kriza koja traje duže i za koje institucije treba da preuzmu veću odgovornost," rekao je Rashiti.
Trenutno, koalicione stranke insistiraju da se nastavi sa izborom predsjednika i nastavkom rada ustanova, u skladu sa ustavnim mandatom. S druge strane, opozicija insistira da vlada podnese ostavku i da se raspišu prijevremeni izbori.
Suprotstavljanje legitimitetu sadašnje Vlade od strane opozicije manifestuje se kroz ulične proteste i proteste u parlamentu.
Ovi protesti počeli su mjesecima unazad, suprotstavljajući se sporazumima Kosova i Srbije u Briselu postignutim 25. avgusta u pogledu osnivanja Udruženja opština sa većinskim srpskim stanovništvom, kao i obilježavanje granice sa Crnom Gorom.
Opozicioni lideri su upozorili na protest 17. februara, dana kada se obilježava 8. godišnjica od proglašenja nezavisnosti.
Politički analitičar, Blerim Burjani, smatra da u ovoj fazi, ne samo predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga, već nijedna druga politička ličnost u zemlji, ne mogu biti korekcija strankama, piše list "Zëri" prenosi portal "Kossev.info".
Stoga, Burjani očekuje samo intervenciju iz inostranstva, odnosno iz Sjedinjenih američkih država i Evropske unije, koje bi gurnule stranke ka postizanju političkog sporazuma, bilo da je to raspisivanje prijevremenih izbora, ili formiranje prelazne vlade.
"Bez kredibilnog i važnog posrednika za stranke neće se moći razrešiti trenutna situacija - jer je trenutna situacija dovela do betoniranja stavova na obje strane; kao i moć opozicije," rekao je Burjani.
U međuvremenu, Naim Rashiti iz grupe za balkansku politiku, kaže da će dva nosioca vladajuće koalicije - premijer Kosova, Isa Mustafa i njegov prvi zamenik, Hashim Thaçi, prije ili kasnije, morati da sjednu za razgovoraraju sa opozicijom.
On upozorava da, što se duže bude odlagalo ovo pitanje, više može da se zakomplikuje cio proces oko postizanja dogovora.
"Premijer i zamenik premijera (Mustafa i Thaçi) moraju da postignu kompromis u vezi sa rješavanjem ovog stanja. Da li će se sada to desiti - prije izbora predsjednika, u odsustvu predsjednika (nakon isteka mandata predsjednice Atifete Jahjage), ili, na kraju, poslije šest mjeseci, nije poznato, ali kompromis mora da se postigne," rekao je Rashiti.
Dok se od političkih partija čuju izjave da se zemlja raspada, rastu i žalbe građana, Blerim Burjani kaže da se radi više o političkoj retorici stranaka i pojedinaca.
Prema njegovim riječima, ljudi su veoma pasivni, jer su shvatili da koalicione stranke i opozicija vode glavnu borbu za vlast, a ne za njihovu dobrobit.
"Situacija nije tako loša, pogotovo kako opozicija govori. Situacija nije tako loša, a građani su pasivni i ne interesuje ih nijedna stranka, previše su očajni zbog činjenice da su ove političke stranke dovele situaciju u ovakvo stanje i blokirale institucionalni život. Građani nisu zainteresovani za grupne interese, političke ili za lidere. Oni brinu o sopstvenom blagostanju," ocjenio je Burjani.
Drugi analitičar, Naim Rashiti, smatra da se situacija ne nalazi u tom stepenu da se mogu očekivati građanski nemiri. Ali, on je podsjetio da vlasti drže najveći deo odgovornosti za krizu i eventualnu eskalaciju.
"Mi smo zabrinuti da se ide ka građanskom ratu. Postoji bojazan da zemlja propada. To je kriza koja traje duže i za koje institucije treba da preuzmu veću odgovornost," rekao je Rashiti.
Trenutno, koalicione stranke insistiraju da se nastavi sa izborom predsjednika i nastavkom rada ustanova, u skladu sa ustavnim mandatom. S druge strane, opozicija insistira da vlada podnese ostavku i da se raspišu prijevremeni izbori.
Suprotstavljanje legitimitetu sadašnje Vlade od strane opozicije manifestuje se kroz ulične proteste i proteste u parlamentu.
Ovi protesti počeli su mjesecima unazad, suprotstavljajući se sporazumima Kosova i Srbije u Briselu postignutim 25. avgusta u pogledu osnivanja Udruženja opština sa većinskim srpskim stanovništvom, kao i obilježavanje granice sa Crnom Gorom.
Opozicioni lideri su upozorili na protest 17. februara, dana kada se obilježava 8. godišnjica od proglašenja nezavisnosti.
