Na Univerzitet u Sarajevu se mogu upisati samo studenti sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Dakle, nema se šta posebno rješavati kad su zakonske kondicije jasne, istakao je profesor Abazović u intervjuu za naš portal.
Univerzitet u Sarajevu već od 2009. godine ima potpisane sporazume o akademskoj saradnji sa Univerzitetom u Prištini. Vi ste profesor koji je tamo predavao, da li nam možete reći kako je bilo predavati na Univerzitetu AAB-Riinvest u Prištini i da li su studenti imali neke privilegije, s obzirom da im niste bili dostupni kao studentima u Sarajevu?
Prof. Abazović: Osobno, imam odlična iskustva. Radio sam na AAB-RIINVEST univerzitetu i imam samo riječi hvale za organizaciju i međusobnu saradnju. Studenti nisu imali nikakve privilegije, jedina privilegija je bilo znanje. Usput, za više godina i generacija kojima sam predavao i koji su izlazili na ispite, niti u jednom slučaju nisam imao izvanjsku intervenciju da nekome “progledam kroz prste”. U tom smislu je stanje bolje nego na većini unuverziteta u BiH.
Na Kosovu su u međuvremenu otvoreni javni Univerziteti u Prizrenu i Peći, na kojima se nastava održava na bosanskom jeziku. Da li biste bili voljni prihvatiti da sadašnji rektor gospodin Avdispahić potpiše memorandum o saradnji i da li biste predavali na nekom od ovih fakulteta? Koje su oblasti u kojima biste mogli sarađivati?
Prof. Abazović: Svakako bi trebalo i dalje razvijati suradnju u oblasti visokog obrazovanja između Bosne i Hercegovine i Kosova. Predavao bih ako bih bio pozvan, a oblast je “sigurnosne studije”.
Preduniverzitetsko obrazovanje na Kosovu je od ove godine po sistemu 5+4+3. To znači da će sve srednje škole trajati tri godine. S obzirom da je uslov za upis na sarajevskom Univerzitetu završena četverogodišnja srednja škola, da li mislite da se ovaj problem može riješiti?
Prof. Abazović: Na Univerzitet u Sarajevu se mogu upisati samo student sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Dakle, nema se šta posebno rješavati kad su zakonske kondicije jasne.
Značajan broj studenata sa Kosova studira na Univerzitetu u Sarajevu. Da li vam je poznato da imaju problema oko nostrifikacije i priznavanja diploma na Kosovu i da li je ikad javno ukazano na ovaj problem?
Prof. Abazović: Iskreno, nisam upoznat s tim problemom.
Građani Kosova ne mogu bez viza ući na teritoriju BiH. To isto važi i za one koji bi eventualno željeli studirati u vašoj zemlji? Šta bi se, po vašem mišljenju, moglo uraditi po ovom pitanju.
Prof. Abazović: Samo dalja smirena i bez strasti saradnja na bilateralnim odnosima BiH i Kosova.
Kako gledate na uvođenje vize od strane Republike Kosova za građane BiH?
Prof. Abazović: Sasvim logičan i međunarodno relevantan potez Republike Kosovo.
Vi ste autor knjige "Sumrak u zoru - povodom jednog suđenja Albancima", koja je objavljena u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje 2011. godine. Da li nam možete reći nešto o Vašoj knjizi?
Prof. Abazović: To je knjiga o represivnom postupanju države koja je u kandžama velikonacionalizma i velikohegemonizma (u ovom slučaju srpskog nacionalizma I hegemonizma). Ta knjiga je ustvari studija slučaja suđenja jednoj grupi oficira i pripadnika bivše JNA albanske nacionalnosti gdje je naučnim metodama dokazano da je proces bio montiran, a da se posljedice osjećaju i danas te da tadašnje nacionalističke ideje i praksa prema Albancima i Kosovu nisu nestale i da žive i danas samo u drugačijem obliku.
Kratka biografija prof. dr Mirsada Abazovića
Prof. dr Mirsad Abazović je redovni profesor na fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a do skoro je predavao i na Univerzitetu AAB-Riinvest u Prištini. Predavač i mentor na više specijalističkih, postdiplomskih i doktorskih studija iz oblasti društvenih nauka u BiH i inozemstvu. Savjetnik/ekspert više bh i inostranih institucija.
Pored profesionalnog angažmana, Mirsad D. Abazović bavio se novinarsko-publicističkim radom. Sarađivao je u više listova u bivšoj Jugoslaviji, a posebno u «Našim danima», «Oslobođenju» i «Komunistu». Bio je i koscenarista dokumentarnog filma TV BiH pod nazivom «Pogled na Bosnu».
U profesionalnom smislu, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova - Služba unutrašnje bezbjednosti, kao rukovodilac u poslovima i zadacima analitike i obavještajnog rada, a zatim na istim poslovima u Agenciji za istraživanje i dokumentaciju Bosne i Hercegovine. Bio je angažiran i kao ekspert Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Hagu.
Prof. dr Mirsad Abazović je i autor knjige "Sumrak u zoru - povodom jednog suđenja Albancima", koja je objavljena u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje 2011. godine.
